{"id":47330,"date":"2010-04-10T19:24:53","date_gmt":"2010-04-10T19:24:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47330"},"modified":"2010-04-10T19:24:53","modified_gmt":"2010-04-10T19:24:53","slug":"tri-mita-o-branama-na-moraci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/10\/tri-mita-o-branama-na-moraci\/","title":{"rendered":"Tri mita o branama na Mora\u010di"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Garet Tankosi\u0107 Keli<\/strong><\/em><\/p>\n

Nekoliko ljudi mi je tra\u017eilo da napišem nešto o razlozima za stavljanje svog potpisa na kampanju "Plan na popravni" i ovaj \u010dlanak je pokušaj da artikulišem razmišljanje i rezonovanje koji stoje iza toga. <\/p>\n

Dobro je poznato da \u0107u uvijek gajiti duboke emocije za ovu nestašnu, ponosnu, malu dr\u017eavu, njene mnoge izvrsne i talentovane ljude i da \u0107u uvijek \u017eeljeti da podr\u017eim i doprinesem odr\u017eivom uspjehu ove lijepe zemlje. <\/p>\n

Drugi i konkretniji razlog za uklju\u010divanje u ovu temu u ovom trenutku je da sam od odlaska iz Crne Gore tijesno uklju\u010den u formiranje regionalnog "tink-tanka" za odr\u017eivi razvoj pod imenom SEE Change Network, kako bih u regionalnu diskusiju u o pitanjima kakav je upravo sistem brana na Mora\u010di uveo ekspertizu svjetske klase i svje\u017ee ideje. <\/p>\n

Pitanje da li izgraditi sistem brana na Mora\u010di ili ne vezano je za šire pitanje crnogorske energetske strategije i posebno za tri \u010desto ponavljana velika mita u teku\u0107oj debati o energiji. Vjerujem da te mitove treba tako temeljno razbiti da se više nikad ne upotrijebe u javnom diskusu, jer zamagljuju korisnu raspravu o boljoj budu\u0107nosti Crne Gore i njenih gra\u0111ana. <\/p>\n

Prvi mit je da se Crna Gora suo\u010dava sa energetskom krizom. \u010cinjenica je da Crna Gora nema energetski problem. Me\u0111utim, Oleg Deripaska, milijarderski rudarski tajkun iz druge dr\u017eave ima, zato što je KAP odgovoran za – manje više – 50 odsto potrošnje energije u Crnoj Gori. <\/p>\n

Dozvolite mi da ovo malo raspakujem. Aluminijum se \u010desto naziva \u010dvrstom energijom. G. Deripaska, što nije nerazumno, \u017eeli da napravi profit od svog biznisa, a mogu\u0107i profit zavisi u suštini od toga koliko jeftino mo\u017ee dobiti struju i po kojoj cijeni se aluminijum prodaje na svjetskom tr\u017eištu. Nijesam vidio završni ra\u010dun KAP-a, ali na osnovu tr\u017eišta i subvencija za struju, mislim da je profit bio "impresivan" tokom proteklih godina. <\/p>\n

Jednostavna je iako neprijatna \u010dinjenica da \u0107e se KAP jednog dana zatvoriti i to zato što je – kako re\u010de dr D\u017eefri Saks – "industrija prošlosti" i zato što po\u010diva na ograni\u010denim resursima koji \u0107e jednostavno biti iscrpljeni. Sva je vjerovatno\u0107a, me\u0111utim, da \u0107e se KAP zatvoriti mnogo prije toga – to se umalo dogodilo ranije ove godine – jer \u0107e kombinacija standarda EU za prirodnu okolinu, rastu\u0107e cijene struje i generalne dinamike globalnog aluminijskog tr\u017eišta jednostavno u\u010diniti ovo malo, staromodno, postrojenje nepotrebnim. A kada se KAP zatvori, ova dr\u017eava \u0107e imati obilje energije, višak koji se prodaje na regionalnom tr\u017eištu. <\/p>\n

Stoga je pokušavati da se u crnogorsku energetsku debatu uvede odr\u017eivost i dugoro\u010dno razmišljanje a ne baviti se problemom KAP-a, isto kao pokušavati da plivate na površini Bokokotorskog zaliva sa ogromnim kamenom oko vrata. <\/p>\n

Drugi \u010desto ponavljani mit je da je rješenje za crnogorski tzv. "energetski problem" izgradnja nove generacije postrojenja poput sistema brana na Mora\u010di ili drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. \u010cak vam i eksperti Evropske banke za obnovu i razvoj mogu re\u0107i da je sada hiljadama puta ekonomski efikasnije uštedjeti jedinicu energije nego proizvesti novu. Crna Gora – sa prosje\u010dnom potrošnjom po glavi stanovnika od \u010detiri do šest puta više od prosjeka EU – pokazuje da postoji ogroman potencijal za korist od ušteda i efikasnosti. <\/p>\n

U ekonomskom smislu, naravno, uštede i efikasnost pretvaraju se u takozvana zelena radna mjesta. To su poslovi u oblasti pove\u0107anja efikasnosti starih zgrada i postoje\u0107ih sistema za hla\u0111enje i grijanje, pa \u010dak i instaliranju pasivnog solarnog grijanja za toplu vodu; nikad nijesam prestao da se \u010dudim da uz 265 sun\u010danih dana godišnje još nema poreskih olakšica za instaliranje ovakvih vrsta ure\u0111aja u Crnoj Gori. <\/p>\n

Zelena radna mjesta su dugoro\u010dna i raširenija su u ekonomiji od kratkoro\u010dnih specijalizovanih radnih mjesta – na primjer – u izgradnji brana ili puteva. Preko njih se novac i resursi raspore\u0111uju u \u010ditavoj zajednici, umjesto da se koncentrišu na velike projekte "jednog udarca", sa jednim pobjednikom na tenderu. Uz nešto mašte i napora na nivou politike, radnici iz KAP-a i njegovih fabrika za proizvodnju i va\u0111enje rude mogli bi se obu\u010diti da se zaposle na ovim radnim mjestima; mo\u017eda \u010dak i da se ona finansiraju iz profita od prodaje viška energije koji \u0107e se osloboditi zatvaranjem KAP-a?<\/p>\n

Crnogorci mo\u017eda ne vole to da \u010duju, ali \u0107e uskoro shvatiti ako ve\u0107 nisu, da \u0107e cijena energije nastaviti da raste – bez obzira kako je i ko proizvodi – i, sva je vjerovatno\u0107a, dosti\u0107i \u0107e (što je ve\u0107 slu\u010daj u mnogim zemljama EU) više od 20 centi po jedinici u naredne dvije decenije. Zato, iz perspektive gra\u0111ana, ako im pomognete da budu efikasniji to \u0107e imati mnogo više odr\u017eive koristi od izgradnje novih postrojenja za proizvodnju energije. <\/p>\n

Mit broj tri je da sistem brana na Mora\u010di mora biti izgra\u0111en sada i da mora biti izgra\u0111en na osnovu ovog projekta. Stavljam na stranu ozbiljna i zna\u010dajna pitanja prirodne okoline i upravljanja vodama u vezi sa sadašnjom kaskadom brana, jer su se njima ve\u0107 široko bavili Evropska komisija i WWF izme\u0111u ostalih, kako bih se koncentrisao na dva druga aspekta ovog predloga. <\/p>\n

Uvijek sam bio impresioniran ljubavlju Crnogoraca prema novom i tehni\u010dki inovativnom, bilo da su to telefoni, automobili ili drugi moderni ure\u0111aji. U ovom kontekstu, \u010dini se kako je insistirati da je 40 godina star projekat za ove hidroelektrane ono što Crnoj Gori zaista treba isto kao predlagati pisa\u0107e mašine kao rješenje za crnogorsku e-vladu. <\/p>\n

Nema te koli\u010dine promotivnih spotova koji \u0107e promijeniti \u010dinjenicu da su ti projekti stari, staromodni, i da gotovo sigurno nanose više štete od nove tehnologije. \u010cak i puno razvodnjeniji nedavni nacrt studije norveškog COWI-ja o procjeni uticaja sistema na Mora\u010di na \u017eivotnu sredinu ukazao je koliko je tehni\u010dki dizajn napredovao u posljednjih pola vijeka, od kada projekti za Mora\u010du datiraju, sa stalnim smanjenjem uticaja na prirodnu okolinu i pove\u0107anjem efikasnosti manjih brana.<\/p>\n

Još jedno radoznalo pitanje pada na pamet, zašto se tender mora izvršiti sada? Pošto ni po najoptimisti\u010dkijim izgledima ne mo\u017ee biti energije iz ovih brana "u \u017eici" do 2018, to ne\u0107e pomo\u0107i neposrednim energetskim "problemima". Mnogo je va\u017enije to što je svijet usred najgore ekonomske recesije u našem \u017eivotu a da su cijene svega od Londona do Dubaija pale na najni\u017ee grane; zašto onda prodavati koncesije na krunske bisere Mora\u010de u brzopoteznoj prodaji na dnu recesije? <\/p>\n

To su tri mita, koji, vjerujem, \u010dine svaku djelotvornu raspravu o budu\u0107oj energetskoj strategiji za bolju Crnu Goru veoma teško dosti\u017enom. Me\u0111utim, vjerujem i da postoji još va\u017eniji razlog što se kolektivni talenat ove zemlje huška na neprijateljske napade i kontranapade – mogu zamisliti da \u0107u i ja biti etiketiran u ovoj igri – a to je da se debata fokusira na "uradimo Mora\u010du" ili "ne radimo ništa". COWI je u svojoj studiji mudro ukazao da alternative nijesu razmotrene u zauzetom pristupu. <\/p>\n

Ako se ima u vidu da dokument Evropske komisije o "adaptaciji na klimatske promjene" ka\u017ee da promjene vremenskiih uslova u Jugoisto\u010dnoj Evropi mogu smanjiti efikasnost hidroelektrana za 25 odsto narednih decenija, onda je vrijeme da se razmisli o stvarnim mogu\u0107im rizicima. Zašto sada ne razmotriti alternativnu strategiju zasnovanu na uštedama i efikasnosti, kombinovanu sa raznovrsnijim portfeljom izvora obnovljive energije i malo sa\u010dekati. Kada se Mora\u010da jednom osudi, nema povratka. <\/p>\n

Autor je osniva\u010d SEE Change Network-a i bivši koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori<\/em><\/p>\n

Vijesti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Garet Tankosi\u0107 Keli Nekoliko ljudi mi je tra\u017eilo da napišem nešto o razlozima za stavljanje svog potpisa na kampanju "Plan na popravni" i ovaj \u010dlanak je pokušaj da artikulišem razmišljanje i rezonovanje koji stoje iza toga. Dobro je poznato da \u0107u uvijek gajiti duboke emocije za ovu nestašnu, ponosnu, malu dr\u017eavu, njene mnoge izvrsne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47330\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}