\u017dupanijski sud u Zagrebu uva\u017eio tu\u017ebu bivše kazališne kriti\u010darke Marije Grgi\u010devi\u0107 <\/p>\n
Pi\u0161e: Damir Pili\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Tko god je mislio da je pravosudno procesuiranje novinske satire ostalo zakopano u društvenom mraku Tu\u0111manovih devedesetih, grdno se prevario. <\/p>\n Presuda \u017dupanijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem G\u017en-983\/07-2 od 10. studenog 2009., koju je potpisala predsjednica sudskog vije\u0107a Vesna Skerlev, pokazuje ne samo da se u Hrvatskoj satira još uvijek mo\u017ee na\u0107i na optu\u017eeni\u010dkoj klupi, nego, štoviše, da mo\u017ee biti proglašena kaznenim djelom i osu\u0111ena poput kakvog kriminalca. <\/p>\n Elem, za razumijevanje pri\u010de moramo sko\u010diti 16 godina unatrag, u 1994. godinu, u vrijeme kad se po tzv. dr\u017eavotvornim medijima veli\u010dina hrvatstva mjerila koli\u010dinom mr\u017enje prema Srbima i svemu što asocira na srpstvo. <\/p>\n Atmosfera mr\u017enje <\/strong><\/p>\n Prva faza oduzimanja stanova, izbacivanja s posla i sli\u010dnih finesa prema nacionalno nepodobnima ve\u0107 je bila okon\u010dana, pa se nacionalisti\u010dka inteligencija posvetila uklanjanju iz javnog \u017eivota preostalih kulturnih simbola i znamena koji su se na bilo koji na\u010din mogli povezati s mrskim neprijateljem. <\/p>\n U takvoj atmosferi u Zagrebu se dogodilo preimenovanje Satiri\u010dkog kazališta "Jazavac" – nazvanog tako po slavnoj komediji Petra Ko\u010di\u0107a "Jazavac pred sudom" – u "Kerempuh". <\/p>\n Ako se, poštovani \u010ditatelji, mo\u017eda pitate po \u010demu je ime "Kerempuh" hrvatskije od imena "Jazavac", odgovor je – ni po \u010demu. Našim kulturnim nacionalistima problem je bio u tome što je ime "Jazavac" neizbje\u017eno izazivalo asocijaciju na Petra Ko\u010di\u0107a, a taj Petar Ko\u010di\u0107 vam je, da prostite – bio Srbin. Bosanski, ako koga zanima. A to vam je te 1994. u javnom \u017eivotu Hrvatske bio veliki grijeh. <\/p>\n Utvr\u0111ena šaljiva nota<\/strong> Tako se i moglo dogoditi da tadašnja umirovljenica Marija Grgi\u010devi\u0107, ina\u010de bivša "Vjesnikova" kazališna kriti\u010darka, 30. o\u017eujka 1994. u "Ve\u010dernjem listu" objavi \u010dlanak o nu\u017enosti promjene imena kazališta "Jazavac", s argumentima da je Ko\u010di\u0107 "velikosrbin" i "naš dušmanin", premda je u trenutku objavljivanja njezina teksta Ko\u010di\u0107 bio mrtav, brat bratu, ve\u0107 78 godina. <\/p>\n Ako ste pomislili, poštovani \u010ditatelji, da se re\u010denom presudom \u017dupanijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem G\u017en-983\/07-2 od 10. studenog 2009. ka\u017enjava i osu\u0111uje Marija Grgi\u010devi\u0107 zbog besramnih kleveta na ra\u010dun velikog bosanskog pisca, opet ste se grdno prevarili, jer se naša "higijeni\u010darka" u ovoj pri\u010di pojavljuje u ulozi – tu\u017eiteljice. <\/p>\n Kako je i u tim zlosretnim vremenima bilo ljudi koji su sa\u010duvali zdrav razum i krš\u0107anske osje\u0107aje prema bli\u017enjima druge vjere i nacije, tako je 17 dana kasnije, dakle 16. travnja 1994., dr. Stipe Šuvar u svom listu "Hrvatska ljevica" objavio (pod pseudonimom "Jo\u017ea Jazavac") satiri\u010dki \u010dlanak "Jazavac pred sudom preimenovane povijesti", u kojem je na prpošan na\u010din, u ime mrtvog Ko\u010di\u0107a, osvijetlio moralnu bijedu, udijelivši Grgi\u010devi\u0107ki i niz prigodnih komplimenata: "Hrvatina u \u017eenskom izdanju", "kulturna selja\u010dina", "velikohrvatska gospa" i "najnovija jazav\u010darica". <\/p>\n Iznad \u010dlanka stajala je egida "Humoreska", kako bi \u010ditatelji odmah znali da je rije\u010d o satiri. Ovi su izrazi, me\u0111utim, toliko povrijedili osjetljivu dušu tadašnje "Vjesnikove" kriti\u010darke da je ona promptno podignula tu\u017ebu protiv dr. Šuvara i na ime duševnih boli zatra\u017eila impozantnih 300.000 kuna, što je s godinama spuštala, ostavši kona\u010dno pri zahtjevu od 60.000 kuna. <\/p>\n Kamatarenje pokojnika <\/strong><\/p>\n Dakle, utvrdimo \u010dinjenice: osoba koja je mrtvog bosanskog knji\u017eevnika javno nazvala "velikosrbinom" smrtno se uvrijedila i duševno zateturala kad je o sebi pro\u010ditala da je "velikohrvatska gospa". <\/p>\n Elem, koji je pravosudni ishod ove pri\u010de? Godine 2006. sutkinja Ana \u0106urkovi\u0107-Dra\u017ei\u0107 na Op\u0107inskom sudu u Zagrebu presudila je u korist tu\u017eiteljice, a tu je presudu krajem 2009., više od pet godina nakon Šuvarove smrti, potvrdio i \u017dupanijski sud, nalo\u017eivši njegovoj udovici, kao nasljednici poduze\u0107a koje je izdavalo "Hrvatsku ljevicu", da Mariji Grgi\u010devi\u0107 plati 20.000 tisu\u0107a kuna s kamatama, zbog "povrede \u010dasti, ugleda i dostojanstva tu\u017eiteljice". <\/p>\n Tako je Grgi\u010devi\u0107ka, nakon što je iscipelarila mrtvoga Petra Ko\u010di\u0107a, uspjela iskamatariti i mrtvoga Stipu Šuvara.<\/p>\n\n\n
\n \n
U cijeloj pri\u010di posebno je zanimljivo to što se ne mo\u017ee re\u0107i kako su zagreba\u010dke sutkinje previdjele da je tu\u017eeni i osu\u0111eni novinski \u010dlanak bio satiri\u010dne prirode. Štoviše, u obrazlo\u017eenju svoje presude sutkinja \u0106urkovi\u0107-Dra\u017ei\u0107 otvoreno priznaje kako je "utvr\u0111eno da se radi o satiri\u010dnom \u010dlanku", odnosno da "iz smisla i tona spornog \u010dlanka proizlazi da se radi o satiri\u010dnom tekstu", ali ni nju ni njezinu kolegicu Skerlin ta nepobitna satiri\u010dka \u010dinjenica, koju su same konstatirale, nije omela da donesu osu\u0111uju\u0107u presudu. A tu ve\u0107 smijeh zastaje. Jer, fakat da se u Hrvatskoj još uvijek sudi knji\u017eevnim djelima vrlo je ozbiljna i vrlo \u017ealosna stvar. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n