Pitamo li se gdje su klju\u010dni akteri korupcije, gdje je taj izvor paralelne vlasti koji vu\u010de konce, trebamo se samo staviti u polo\u017eaj nacista koji u legendarnom filmu tra\u017ee \\'Waltera\\’ <\/p>\n
Pi\u0161e: Sr\u0111an Dvornik<\/strong><\/em><\/p>\n Damir Polan\u010dec nije prvi ministar uhapšen u Hrvatskoj zbog sumnji u korupciju, ali ga je, za razliku od ve\u0107 zaboravljenog (i pravomo\u0107no oslobo\u0111enog) kolege Ivana Heraka, ta sudba snašla u neusporedivo širem spletu sumnjivih aktivnosti i upletenih institucija. Dok je prvi (pokazalo se: krivo) optu\u017een za pribavljanje imovinske koristi vlastitoj firmi, Polan\u010dec je, \u010dak i neovisno o tome je li od toga sam imao koristi, po svoj prilici osumnji\u010den da je djelovao u mnogo obuhvatnijoj mre\u017ei krupnijih igra\u010da.<\/p>\n Zakonski \u010dlanak upisan u nalog za privo\u0111enje i pretres stana (Kazneni zakon, \u010dl. 337) škrto govori o zlouporabi polo\u017eaja i ovlasti slu\u017ebene ili odgovorne osobe radi pribavljanja koristi ‘sebi ili drugoj pravnoj ili fizi\u010dkoj osobi’ ili ‘da drugome prouzro\u010di kakvu štetu’ (st. 1). Sve je to dodatno optere\u0107eno ‘znatnom materijalnom koriš\u0107u’ ili ‘štetom velikih razmjera’ (st. 4), što u ovakvoj kombinaciji mo\u017ee donijeti i do 10 godina zatvora. Dan kasnije, cijela javnost ‘zna’ tko su ‘druge pravne osobe’: ve\u0107 prve asocijacije prizivaju Inu i MOL, ma\u0111arsku banku OTP, našu Podravku te posrednike poput vara\u017edinske Fime i njezine off-shore malteške ro\u0111akinje.<\/p>\n O svemu \u0107e se tome jama\u010dno još mnogo saznati i vidjet \u0107e se ho\u0107e li u centru mogu\u0107e budu\u0107e optu\u017enice biti Ina, Podravka ili sve skupa, ali ve\u0107 je sada evidentno da afera povezuje pozamašnu mre\u017eu. Nisu tu samo – u razmjerima ove regije – krupne zvjerke poput dvaju naftaša i velike prehrambene tvrtke, nego i ugovori koji tako\u0111er involviraju dr\u017eavu, jedinu nadle\u017enu za odre\u0111ivanje upravlja\u010dkih prava MOL-a u Ini. Za takve operacije teško je povjerovati da nisu obavljene bez znanja te pasivnog ili aktivnog sudjelovanja ve\u0107eg broja igra\u010da razmještenih u razli\u010ditim institucijama. <\/p>\n Gubitak kontrole<\/strong> <\/p>\n Ali dobro, ništa novo; sve velike korupcijske afere, od ovih naših lokalnih pa do onih poput ameri\u010dkog Enrona, koje su imale i globalne posljedice, dovodile su na vidjelo preveliku bliskost i prljavu suradnju institucija koje su trebale biti me\u0111usobno neovisne i od kojih se, štoviše, o\u010dekivalo da se uzajamno kontroliraju. Pa ako se u Sjedinjenim Dr\u017eavama smrtno blamirala takva globalna veli\u010dina poput revizorske ku\u0107e Arthur Andersen, nikakvo \u010dudo ako se poka\u017ee da se u igrama oko kontrole nad ovdašnjim firmama našla umo\u010dena i poneka financijska i politi\u010dka institucija. Bitno je samo je li u institucionalnom okru\u017eenju preostalo onih neumo\u010denih, nadle\u017enih i spremnih da sve to raspetljaju i na\u0111u odgovorne.<\/p>\n A tu po\u010dinju pitanja. <\/p>\n Zadr\u017eimo se na\u010das na onome što je zajedni\u010dko stvarima vezanima uz Polan\u010deca i onome što se ve\u0107 uobi\u010dajeno naziva aferom Spice. Ako su navodi što cirkuliraju po medijima utemeljeni, MOL je bio spreman podr\u017eati operaciju s dionicama Podravke jer je dobio u izgled ja\u010da upravlja\u010dka prava nad Inom. Podravkini su pak menad\u017eeri – i opet uz hipotetski caveat ‘ako se navodi poka\u017eu to\u010dnima’ – tu igru pokrenuli kako bi zadobili kontrolni paket dionica tvrtke kojom upravljaju. I u jednom i u drugom slu\u010daju, po strani od me\u0111usobne isprepletenosti, ista formalna zna\u010dajka: bilo da strana firma ja\u010da svoja upravlja\u010dka prava u doma\u0107oj, bilo da doma\u0107i menad\u017eeri stje\u010du neovisnu kontrolu u drugoj doma\u0107oj firmi, u oba slu\u010daja kontrolu gubi – formalno govore\u0107i – dr\u017eava, a neformalno, ali realno – politi\u010dka elita.<\/p>\n Šteta za dr\u017eavu, korist za privatni interes<\/strong><\/p>\n Je li to – osim sada ve\u0107 sveprisutne Europske unije koja nas, poput superega, prati u stopu i sili da se dr\u017eimo pravila – bilo odlu\u010duju\u0107i okida\u010d da se kota\u010di\u0107i pravosudnog mehanizma pokrenu upravo u ovim slu\u010dajevima? Kako pak stoji s odnosima privrede i politi\u010dke strukture tamo gdje kontrola jasno prete\u017ee na stranu ove potonje? Poduze\u0107a u prete\u017enom dr\u017eavnom vlasništvu ve\u0107 odavno smiju poslovati tako da gomilaju dugove, kao i da politi\u010dki povlaštenim, a formalno privatnim partnerima omogu\u0107uju prepla\u0107ene poslove. Natje\u010daje za javne nabave mo\u017ee se namještati putem dogovoreno podešenih ponuda, nabave i tra\u017eene usluge mo\u017ee se sjeckati na dijelove koji su ispod praga propisanoga za javni natje\u010daj. Reklo bi se, to šteti dr\u017eavi, a pogoduje privatnim interesima i doma\u0107em ‘krupnom kapitalu’. Ali bez brige, ne mo\u017ee u to kolo upasti tko se sjeti, po staroj caki iz ‘Ku\u017eiš, stari moj’, samo ako ima love. <\/p>\n Stvar ima i svoju drugu stranu: kao krupan naru\u010dilac, investitor i poslodavac, dr\u017eava mo\u017ee i nametati cijene i ucjenjivati, i to ne ote\u017eu\u0107i samo s pla\u0107anjem, nego \u010dak i s potpisivanjem ugovora za zapo\u010det, pa i odra\u0111en posao. A oni koji dobiju poslove i pogodnosti \u010desto \u0107e kroz najobi\u010dniji reket vratiti dio dobitka u strana\u010dke blagajne. Samo u ekstremnim slu\u010dajevima (ili da se Europskoj komisiji u ralje ubaci kakav zalogaj) umiješat \u0107e se javno tu\u017eilaštvo, ali u dubinu tog spleta se ne ulazi.<\/p>\n Paralelna linija zapovijedanja<\/strong> <\/p>\n Izme\u0111u mnogobrojnih upe\u010datljivih gesta Stipe Mesi\u0107a pod kraj zadnjeg predsjedni\u010dkog mandata našla se i izjava da u Hrvatskoj postoji paralelan sustav vlasti. Osim one formalne, koja se odvija u nadle\u017enim institucijama i slijedi propisane procedure, postoji i ona neformalna, ali prava vlast. Mesi\u0107 kao Mesi\u0107, pomislili su mnogi, naprosto još jedna bombasti\u010dna izjava – tim više što je govorila o Ivi Sanaderu kao u tom \u010dasu de\u017eurnoj babarogi, a izre\u010dena je u kontekstu u kojemu se i Mesi\u0107 našao u defenzivi pred objedama da je svojim znamenitim jesam-nisam telefonskim pozivima sudjelovao namještanju nekih poslovnih aran\u017emana vezanih uz Podravku. K tome, bila je to samo jedna u rafalu \u017eestokih izjava, od vojnog presijecanja ‘bosanskog koridora’ do ‘sranja’ u intervjuu RTL-u, pa je tu znakovitu konstataciju brzo otplavio zaborav – dok je Mesi\u0107 danas nije ponovio.<\/p>\n Pa u \u010demu se sastoji ta ‘paralelna linija zapovijedanja’? Ova je vojni\u010dka metafora i zgodna i varljiva: nema dvostrukih vojnih jedinica, nego postoje\u0107a struktura umjesto formalnog zapovjednika sluša nekoga iz sjene. U kolopletu koji sam ocrtao tako\u0111er ne postoji neka paralelna, mra\u010dna podzemna struktura (zvala se ona organiziranim kriminalom ili sigurnosnim slu\u017ebama). Ali vrag je upravo u tome što je ona jedinstvena, nepregledno isprepletena struktura javnih mo\u0107i i privatnih interesa koja bi – kada bismo ozbiljno uzeli pri\u010de o demokraciji i vladavini prava – morala biti presje\u010dena vododijelnicom što lu\u010di privatne interese i javne ovlasti. <\/p>\n ‘Das ist Walter’<\/strong><\/p>\n Kako ostvariti legitimno potra\u017eivanje od dr\u017eave ako ti o dobroj volji onih koji odlu\u010duju ovise budu\u0107i poslovi, pa i sam opstanak? Kako ako ni u pravosu\u0111u ne mo\u017eeš o\u010dekivati neovisnu (ali i pravodobnu) zaštitu prava? Kako pozvati dr\u017eavu na politi\u010dku odgovornost ako me\u0111u isto tako klijentskim ovisnima ne mo\u017eeš skupiti kriti\u010dnu masu za pritisak? Kako ako neizbje\u017eni posrednici u mobiliziranju javnog kriti\u010dkog pritiska, mediji, i sami bri\u017eljivo osluškuju ne\u0107e li se zamjeriti kome ne treba, pa za svaki slu\u010daj zaobilaze i ono što samo miriše na ozbiljan prijepor?<\/p>\n Borba protiv korupcije podrazumijeva da postoji neka normala, a koruptivni postupci od nje odstupaju tako što se javne ovlasti prodaju za privatnu korist. Ako to dvoje nije sistematski razdvojeno, ‘korupcija’ je naprosto eufemizam. Ne moraju se partijske glavešine ili na\u010delnici po upravama davati potkupljivati kako bi netko dobio kakvu licencu, rješenje ili narud\u017ebu – premda i toga jama\u010dno ima. Velike se pogodnosti i povlašteni tretman doga\u0111aju naprosto tako što se pogoduje pripadnicima neformalne mre\u017ee, koji \u0107e sa svoje strane u\u010diniti usluge nekim tre\u0107ima i \u010detvrtima, a oni s po\u010detka lanca, zapravo kruga, dobit \u0107e nešto od petih i šestih. <\/p>\n I nedavno objavljena prepiska jakih medijskih igra\u010da samo je konkretno potvrdila neke oblike za koje smo ve\u0107 znali: sredi mi posao s lokalnim vlastima, ja \u0107u njihovom klijentu dati malo reklame ili \u0107u oklevetati politi\u010dkog suparnika tvojeg partnera i tako u nedogled. Pitamo li se gdje su klju\u010dni akteri korupcije, gdje je taj izvor paralelne vlasti koji vu\u010de konce, trebamo se samo staviti u polo\u017eaj nacista koji u legendarnom filmu tra\u017ee ‘Waltera’. Kao u njihovom završnom pogledu na panoramu Sarajeva, treba samo pogledati ovaj splet politi\u010dke mo\u0107i i tobo\u017e privatiziranih poslovnih klijenata, i same \u0107e rije\u010di navrijeti na usta: ‘Das ist Walter!’<\/p>\n