Predsjednik CG parlamenta govori u intervjuu za BH Dane o "slu\u010daju Šari\u0107", metalnoj crkvi na Rumiji, odnosima prema zvani\u010dnom Beogradu, BiH, ratnim zlo\u010dinima, organizovanom kriminalu…<\/p>\n
Pi\u0161e: Dani<\/strong><\/em><\/p>\n Srbija koristi svaku priliku da omalova\u017ei dr\u017eavnu samostalnost Crne Gore" – tvrdi se u najnovijem izvještaju beogradskog Helsinškog odbora za ljudska prava i dodaje da je navodna potjera za Pljevljakom sa srpskim dr\u017eavljanstvom Darkom Šari\u0107em, optu\u017eenim za šverc skoro tri tone kokaina iz Ju\u017ene Amerike, "razbuktala rat" koji srpski dr\u017eavni vrh i gotovo svi beogradski mediji, optu\u017euju\u0107i je da skriva "balkanskog narko bosa", nedjeljama vode protiv Crne Gore. Helsinški odbor podsje\u0107a da je Šari\u0107 "novac od kokaina uglavnom prao u Srbiji kroz kupovinu nekretnina, lokala, preduze\u0107a, hotela, zemljišta i da nijedna relevantna institucija do sada nije reagovala ili posumnjala u poreklo tog novca".<\/p>\n Ovo ukazuje, zaklju\u010duje se u izvještaju, "da je Šari\u0107 morao imati mo\u0107ne zaštitnike i u Srbiji". Ko su ti zaštitnici i da li je zaista "lopta" ba\u010dena u crnogorsko dvorište kako bi se zavarao trag?! Predsjednik Skupštine i SDP-a Crne Gore Ranko Krivokapi\u0107 govori za Dane o "slu\u010daju Šari\u0107", odnosima prema zvani\u010dnom Beogradu, Bosni i Hercegovini, ratnim zlo\u010dinima, organiziranom kriminalu…<\/p>\n Iako su srpski mediji pod kontrolom predsjednika Borisa Tadi\u0107a nedjeljama dolazili do "pouzdanih podataka" da se Darko Šari\u0107 krije u Crnoj Gori, "sigurnoj ku\u0107i za kriminalce", zanimljivo, nisu pokazivali naro\u010dito interesiranje da prate trag informacija koje su se sporadi\u010dno, dozirano i dirigirano pojavljivale u pojedinim beogradskim tabloidima. Prvo, vijest da je šef Kabineta srpskog ministra policije Ivice Da\u010di\u0107a imao poslovne veze s "balkanskim kraljem kokaina". Drugo, da je ve\u0107inski zakupac poslovnog prostora u sjedištu SPS-a, stranke istog Ivice Da\u010di\u0107a – Darko Šari\u0107. Tre\u0107e, nezaustavljivo istra\u017eiva\u010dko novinarstvo nije bilo zainteresirano da sazna ime "visokog funkcionera MUP-a" koji je, kako tvrdi \u010cedomir Jovanovi\u0107, prije šest mjeseci o Šari\u0107evom trošku proveo odmor u Turskoj. Umjesto logi\u010dnog pitanja – odakle tako mnogo ministra Da\u010di\u0107a u pri\u010di o Darki Šari\u0107u, srpska javnost je bombardirana izjavama i intervjuima Nebojše Medojevi\u0107a, lidera Pokreta za promjene (stranke sa svega šest posto podrške u crnogorskom bira\u010dkom tijelu), pomo\u0107u \u010dijih "senzacionalnih otkri\u0107a" beogradska elita i mediji, kako tvrdi Helsinški odbor u svojoj analizi, rade na obaranju Mila \u0110ukanovi\u0107a s vlasti. "Ovakva manipulacija upu\u0107uje na zaklju\u010dak da Beograd smatra da bi \u0110ukanovi\u0107ev odlazak ozna\u010dio i kraj nezavisne dr\u017eave Crne Gore." Po istoj matrici po kojoj je svojevremeno Legijin nedjeljnik Identitet (\u010diji je, uzgred, Nebojša Medojevi\u0107 bio redovni kolumnista) kriminalizirao Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, ovih dana ve\u0107ina beogradskih medija – TV B92 prije svih – sprovodi hajku protiv crnogorskog premijera. Koga to štite beogradski mediji?<\/p>\n "Sjedim na mjestu predsjednika Parlamenta stare i ozbiljne dr\u017eave i ne bih se miješao u unutrašnje stvari Srbije" – ka\u017ee predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapi\u0107. "U suprotnom, ponovio bih grešku koju srpska politi\u010dka elita \u010dini prema nama."<\/p>\n DANI: Gospodine predsjedni\u010de, op\u0107i je utisak da odnosi Crne Gore i Srbije nikada nisu bili na ni\u017eem nivou. Zašto je to tako?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: U pitanju je muzi\u010dka partitura koja se, u istom tonalitetu, sa razli\u010ditim ritmom i pauzama, svira još od 19. vijeka. Glavni instrument je Srpska pravoslavna crkva i sve dok njen uticaj na srpsku politiku, obrazovanje i politi\u010dku kulturu bude tako sna\u017ean, ne o\u010dekujem da \u0107e se odnos Srbije prema Crnoj Gori i regionu zna\u010dajno mijenjati. Nedavno sam jednom od \u010delnih ljudi Srbije objašnjavao da njegova zemlja mo\u017ee imati lidersku poziciju u regionu samo ako preuzme ulogu lidera regionalne saradnje. To bi podrazumijevalo ispravljanje grešaka iz nedavne prošlosti, kako prema Crnoj Gori, tako i prema Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu. Na\u017ealost, srpska politi\u010dka elita još uvijek ne šalje takve poruke.<\/p>\n DANI: Zašto?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Zato što ta politika i danas \u010desto zapada u olakosti pokušaja nametanja, dominacije i hegemonije, što Srbiju \u010dini ne liderom, nego usamljenom, gotovo izolovanom zemljom u regionu. Nastavi li da insistira na politici s po\u010detka devedesetih, Srbija na putu evropskih integracija mo\u017ee biti samo gubitnik. Kod nas u Crnoj Gori takva politika izaziva \u017ealjenje.<\/p>\n DANI: U kojem smislu \u017ealjenje?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Prosto nam je \u017eao što Srbija istorijski ne sazrijeva i što ne uspijeva da iza\u0111e iz miloševi\u0107evske matrice odnosa prema susjedima.<\/p>\n DANI: Ne \u010dini li Vam se da i me\u0111unarodna zajednica ima sli\u010dan odnos razumijevanja prema Srbiji?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Nije rije\u010d o razumijevanju. Koliko god da je naškodila drugima – a naškodila je mnogo – Srbija je ne malo štete pri\u010dinila sebi i svojim gra\u0111anima. Ne zaboravite da je to jedina dr\u017eava u Evropi koja je sebi dozvolila da u\u0111e u rat sa NATO-om. Imaju\u0107i to u vidu, odnos me\u0111unarodne zajednice prema Srbiji, kao uostalom i naš, jest bole\u0107iv. Mo\u017eda je \u017eelja naših evropskih prijatelja da pomognu Srbiji da iza\u0111e na pravi put naivna, ali ne mislim i da je pogrešna; svi \u0107emo od toga imati koristi.<\/p>\n DANI: Ipak, kakva se poruka takvom podrškom šalje ostalim zemljama regiona?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ljudi to strašno emotivno do\u017eivljavaju. Naro\u010dito je to izra\u017eeno u Bosni, kod bošnja\u010dkog naroda koji je bio najve\u0107a \u017ertva posljednjeg rata. Tokom tih ratnih godina sam bio u prilici da posjetim Bosnu…<\/p>\n DANI: Kada? <\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Kao \u010dlan SDPCG, 1993. godine sam, u organizaciji Vahida Šehovi\u0107a i Gra\u0111anske inicijative, posjetio Tuzlu. Ramo Brali\u0107 i Dragiša Burzan su otišli u Sarajevo. Bosna i Hercegovina, a i mi koji smo dijelili patnju tog naroda, o\u010dekivali smo da \u0107e završetak rata donijeti pravdu. O\u010digledno, to nismo do\u017eivjeli. Kao dominantne \u017ertve rata, Bošnjaci nijesu dobili ni moralnu ni zakonsku satisfakciju. U tome le\u017ei tenzi\u010dnost koja raste, taj strašni osje\u0107aj pauze do sljede\u0107e istorijske prilike. Mislim da je \u017eivotni interes Srbije da pokuša da pomogne Bosni da eliminiše osje\u0107aj nepravde. Crna Gora je usvojila Rezoluciju o Srebrenici, iako je u tom ratu bila zloupotrebljena. To se kasnije jasno pokazalo: kako je slabio uticaj Srbije, tako je ja\u010dala evropska Crna Gora. Sve su prilike da \u0107e se ta proporcija morati dogoditi i u Bosni. Srbija je u nerješivom problemu i prije ili kasnije \u0107e morati da polo\u017ei ra\u010dune za propušteno vrijeme. Ne mo\u017ee ta bole\u0107ivost vje\u010dno da traje. Situacija u Bosni treba da zabrine…<\/p>\n DANI: Brine li Vas?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Jako me brine. Ma koliko to paradoksalno zvu\u010dalo, moram da ka\u017eem da mi je emocionalno bilo lakše da odem u onu ratnu Bosnu nego u ovu danas. Sav taj negativan naboj, osje\u0107anje izgubljenih iluzija, nade, te\u017eak teret nepravde koju su pretrpjeli, o\u010daj generacija koje u tom ambijentu rastu… Ako su generacije odrasle u bratstvu i jedinstvu bile sposobne za takva zvjerstva, u kakvom su danas emocionalnom stanju generacije odrasle pod bombama, snajperima, nepravdom koja im je u\u010dinjena?! I na šta su spremne?! Uvijek se iz Bosne vratim nekako tu\u017ean. Taj osje\u0107aj nemo\u0107i je frustriraju\u0107i. Bojim se da neki drugi nisu shvatili poruke rata i da se, umjesto partiture EU, vra\u0107aju muzici grešaka devedesetih.<\/p>\n DANI: Vratimo se odnosima Crne Gore i Srbije. Srpski predsjednik Boris Tadi\u0107 u politi\u010dkim okolnostima koje mu nisu baš išle naruku, bio je prvi šef jedne strane dr\u017eave koji je nakon referenduma 2006. došao u Crnu Goru i Crnogorcima \u010destitao nezavisnost. Šta se dogodilo od tada do danas? Ima li tu i vaše krivice?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Nemaju\u0107i razumijevanja za potrebu Crne Gore da vodi ra\u010duna o sopstvenim interesima, Beograd je naše priznanje nezavisnosti Kosova, kako je to formulisao šef srpske diplomatije, do\u017eivio kao "zabijanje no\u017ea u le\u0111a".<\/p>\n DANI: Sla\u017eem se da je formulacija neprimjerena…<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ne radi se samo o formulaciji; u pitanju je suštinsko neprihvatanje \u010dinjenice da Crna Gora, kao nezavisna dr\u017eava, svoje odluke donosi u skladu sa svojim dr\u017eavnim interesima. E, tu je naša "krivica"! Kada je rije\u010d o promjeni odnosa gospodina Tadi\u0107a prema Crnoj Gori, na\u017ealost, i tu vidimo konstantu: dok ne oja\u010da na unutrašnjem planu, ve\u0107ina srpskih lidera gradi dobre odnose sa Crnom Gorom; \u010dim se taj status promijeni, raste i potreba da se prema nama manifestuje snaga na pogrešan na\u010din. Uz svu zahvalnost Borisu Tadi\u0107u što je 2006. našao snage da posjeti Crnu Goru, moram da iska\u017eem \u017ealjenje zbog \u010dinjenice da nije nastavio tim putem i da istrajava na greškama svojih prethodnika. Ipak, ho\u0107u da vjerujem da \u0107e gospodin Tadi\u0107 imati politi\u010dki kapacitet da se vrati na period zdrave politike ne samo prema Crnoj Gori, nego i prema svim susjedima.<\/p>\n DANI: Osim crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova, da li je nedovoljna saradnja Crne Gore u borbi protiv organiziranog kriminala, kako to poru\u010duju srpski zvani\u010dnici, jedan od razloga loših odnosa na relaciji Podgorica – Beograd?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Osim neopreznosti i politi\u010dkog neiskustva ljudi koji daju takve ocjene (ministarka pravde Srbije, Sne\u017eana Malovi\u0107, op. T.N.), u pitanju je, rekao bih, iskazivanje elementarnog nepoštovanja prema susjednoj dr\u017eavi. Da li ste \u010duli od nekog crnogorskog zvani\u010dnika da Srbiju optu\u017ei zbog neefikasnog bavljenja ratnim zlo\u010dincima?! Nijeste. Uprkos \u010dinjenici da se Radovan Karad\u017ei\u0107 tako dugo krio u Srbiji, a da Ratko Mladi\u0107 još uvijek nije u Haagu, niko od nas politi\u010dko rukovodstvo Srbije ne opisuje kao kriminalno. Nije sporno postojanje kriminalne balkanske hobotnice; sporno je to što srpski dr\u017eavni vrh odbija da prizna da se glava te hobotnice nalazi u Srbiji i da je na \u010delu tog velikog me\u0111unarodnog kriminalnog klana – njihov dr\u017eavljanin. Nije sporno ni to da kraci te hobotnice postoje kod nas i da su razgranati širom Balkana. Ovim ne \u017eelim da umanjim odgovornost Crne Gore što se nije obra\u010dunala sa tim krakom…<\/p>\n DANI: Zašto Crna Gora to nije u\u010dinila?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Razloga je mnogo. U Parlamentu je bila diskusija u nadle\u017enom odboru o tome. Saslušani su direktor policije, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, ministar pravde i MUP-a, direktor Agencije za pranje novca. U posljednje tri godine, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost je bio 12 puta na saslušanju pred parlamentarnim komisijama. Nisam \u010duo da je Srbija uradila nešto sli\u010dno.<\/p>\n DANI: Ali, kakav je efekt tih saslušanja? \u010covjek je saslušan, napravljen je izvještaj i… šta?! Koga to obavezuje?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: A, ne, ne, griješite. Ako je direktor Agencije saslušavan devet sati, ako su zaklju\u010dci usvojeni jednoglasno, to ne mo\u017ee biti formalnost.<\/p>\n DANI: Dobro, ali šta se dogodilo nakon saslušanja, nakon tih devet sati?! Ništa?!<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Nije – ništa! Došli smo do zaklju\u010dka da je bilo propusta, da nije bilo dovoljno dobre koordinacije i i\u0107i \u0107emo dalje.<\/p>\n DANI: Dokle \u0107ete i\u0107i?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Dok se taj problem ne riješi i dok onaj ko je napravio propust ne bude adekvatno ka\u017enjen.<\/p>\n DANI: Ko? ANB, policija?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Onaj ko je napravio propust. Parlament nema ovlaš\u0107enja da presu\u0111uje i da hapsi. Kada otkrijemo sve detalje "slu\u010daja Šari\u0107", pokazat \u0107emo da smo kredibilan partner me\u0111unarodnoj zajednici i na najbolji na\u010din obesmisliti kampanju koja se po tom pitanju vodi protiv nas iz Srbije.<\/p>\n DANI: Mo\u017eete li ovoga trenutka sa sigurnoš\u0107u da ka\u017eete – ne, Darko Šari\u0107 se ne nalazi u Crnoj Gori?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Operativni nivo se dnevno mijenja i naš interes je da to lice, ako se ono nalazi u Crnoj Gori, uhapsimo i izru\u010dimo Srbiji.<\/p>\n DANI: Dakle – ne mo\u017eete?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Na to pitanje vam niko sa stopostotnom sigurnoš\u0107u ne mo\u017ee odgovoriti. Ali, hajdemo ovako: siguran sam da \u0107e Darko Šari\u0107, kro\u010di li na tlo Crne Gore, odmah biti uhapšen i izru\u010den Srbiji. Naši dr\u017eavni organi su izuzetno aktivni po tom pitanju i vjerujem da Šari\u0107u ne\u0107e uspjeti da se sakrije kao što je to uspijevalo Karad\u017ei\u0107u i Mladi\u0107u u Srbiji…<\/p>\n DANI: Ali, vama se, gospodine predsjedni\u010de, i pored te "izuzetne aktivnosti dr\u017eavnih organa", dogodilo da osoba optu\u017eena za teške zlo\u010dine tokom opsade Sarajeva – govorim o Veselinu Vlahovi\u0107u Batku – pobjegne iz zatvora u Spu\u017eu. Šta Vam…<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ta\u010dno je: to je lice pobjeglo iz zatvora pod vrlo \u010dudnim okolnostima. Ali, vrijeme se mijenja i ono što je bilo mogu\u0107e tada, nije danas.<\/p>\n DANI: Znaju li se okolnosti pod kojima je pobjegao?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ispitivane su, ali nisu dale potpune rezultate.<\/p>\n DANI: Ako devetogodišnja istraga nije dala rezultat, šta Vam daje za pravo da tvrdite da \u0107e hipoteti\u010dka povezanost Darke Šari\u0107a s nekim ljudima iz dr\u017eavnog aparata biti do kraja ispitana?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ubje\u0111enje da je demokratski razvoj nezadr\u017eiv. Kretanje Crne Gore ka NATO-u i EU je nezaustavljivo i to nosi odre\u0111ene obaveze, pravila koja se moraju poštovati. Ne ka\u017eem – Crna Gora danas ima probleme koje ne \u017eelimo i ne mo\u017eemo da potcijenimo…<\/p>\n DANI: Mislite na vladavinu prava, korupciju, odnos prema medijima…<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Mislim, ali moram da dodam da je rije\u010d o problemima sa kojima se suo\u010dava svaka od zemalja regiona. U tom smislu, ne postoji bilo kakva crnogorska specifi\u010dnost. Me\u0111utim, postoji "disciplina" u kojoj je Crna Gora lider u regionu: rije\u010d je o brzini kretanja prema EU i NATO-u. Po dostignu\u0107ima na evropskom putu, lider je Hrvatska. Zala\u017eemo se za princip regate i naš strateški interes je da poma\u017eemo Srbiji da se kre\u0107e ka zajedni\u010dkom evropskom cilju.<\/p>\n DANI: Pa, srpski dr\u017eavni vrh tvrdi da \u0107e u tom smislu pomo\u0107i i Crnoj Gori i regionu.<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Poma\u017ee onaj koji je ispred. Nikada slabiji \u0111ak ne poma\u017ee boljem; uvijek va\u017ei obrnuto. Za sada smo bolji \u0111ak i ne\u0107e nam smetati da to sjutra postane Srbija.<\/p>\n DANI: U tom crnogorskom razredu – hajde da se nadove\u017eem na vašu metaforu – sude\u0107i po stavovima opozicije i porukama iz Srbije, "magare\u0107a klupa" je rezervirana za premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a. Tvrde da se povla\u010di…<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Godinama se ovdje vodi rasprava na temu premijerovog povla\u010denja. Razgovaram sa njim o razlozima i za i protiv.<\/p>\n DANI: Šta je, po Vašem mišljenju za, a šta protiv?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Radije bih to ostavio našim razgovorima.<\/p>\n DANI: Dobro, ali mi ka\u017eite dijelite li stav opozicije da \u0110ukanovi\u0107 po\u010dinje da predstavlja ko\u010dnicu Crne Gore na putu euroatlantskih integracija?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ako se sa \u0110ukanovi\u0107em kao "ko\u010dni\u010darem" Crna Gora ka evroatlantskim integracijama kre\u0107e najbr\u017ee u regionu, onda ispada da bi se bez njega kretala brzinom svjetlosti.<\/p>\n DANI: Ne znam da li ste u toj "svjetlosnoj brzini" primijetili da je Evropska komisija nedavno Vladi Crne Gore dostavila 673 dodatna pitanja na upitnik EU. Da li je u pitanju brzopletost, nekompetentnost ili nepovjerenje EU prema Crnoj Gori?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ništa od navedenog. Nisam napravio uvid u dodatna pitanja, ali mi je ministarka \u0110urovi\u0107, zadu\u017eena za evropske integracije, rekla da je u pitanju tendencija EK da se osigura i da novim dr\u017eavama kandidatima za EU, upravo zbog negativnog iskustva sa zemljama koje su posljednje postale \u010dlanice evropske porodice naroda, postavi što ve\u0107i broj pitanja. Crna Gora pla\u0107a cijenu propusta u ispitnom gradivu koje je tada napravljeno. Srbiji i Bosni i Hercegovini \u0107e biti još te\u017ee.<\/p>\n Manastir Ostrog se mora vratiti Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n DANI: Rekli ste da je SPC institucija koja ko\u010di progres Srbije. Mislite li da je utjecaj crkve na politi\u010dki \u017eivot regiona zaista tako sna\u017ean?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Naravno. U politi\u010dkom \u017eivotu Srbije, SPC ima negativnu ulogu. Sre\u0107om, kod nas se stvari mijenjaju. Evo, vidjeli ste da je Episkopski savjet, koji \u010dine \u010detiri episkopa SPC-a \u010dije se eparhije nalaze na crnogorskoj teritoriji, predlo\u017eio da se crkva u Crnoj Gori nazove – Pravoslavna. Odri\u010du\u0107i se svog srpskog imena, crkva \u010dini korak naprijed ka priznanju crnogorskog Ustava iz 1905., u \u010dijem \u010clanu 40 stoji da je crnogorska crkva autokefalna.<\/p>\n DANI: Kako to tuma\u010dite?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Pošto nije izabran za patrijarha, Amfilohije, koji je za to \u017ertvovao sve ono što ozbiljni ljudi nikada ne bi, valjda shvata da Crnogorci u SPC-u ne prolaze dobro. To najbolje pokazuje sudbina srpskih predsjednika: dok slu\u017ee, dobri su; kad prestanu da slu\u017ee, proglase ih Crnogorcima.<\/p>\n DANI: Osim Slobodana Miloševi\u0107a, na koga još mislite?<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Otad\u017ebina – da upotrijebim rije\u010d koju Srbi jako vole – barem trojice srpskih predsjednika je Crna Gora – Miloševi\u0107a, Milutinovi\u0107a i Tadi\u0107a. Postoje indicije da i Koštunica vodi porijeklo iz ovih krajeva. Kada pogledate njihove politi\u010dke sudbine, vidjet \u0107ete da se radi o upotrebnoj vrijednosti Crnogoraca u Beogradu: dok su na vlasti, previše se bore da budu Srbi; na kraju, kada ih potroše, proglase ih Crnogorcima. Sve su prilike da \u0107e na isti na\u010din završiti Amfilohije, kome je, izborom novog patrijarha, Beograd dodijelio ulogu "prve pratilje". Nadam se da \u0107e to probuditi njegovo dostojanstvo i natjerati ga da donese prave odluke.<\/p>\n DANI: Kakve odluke? Govorite o Amfilohiju kao crnogorskom patrijarhu?!<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: Ne, to je stvar vjernika i crkve. U to se dr\u017eava ne\u0107e miješati. Nama je bitno da su crnogorski manastiri vlasništvo dr\u017eave i da \u0107e u njima ravnopravno slu\u017eiti sveštenstvo i Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve. Manastir Ostrog se mora vratiti dr\u017eavi Crnoj Gori.<\/p>\n DANI: Da, ali se i dalje vodi \u017eu\u010dna rasprava o metalnoj crkvi na Rumiji.<\/p>\n KRIVOKAPI\u0106: To nije crkva! Radi se o skrnavljenju mjesta koje predstavlja simbol multietni\u010dke Crne Gore. Na Rumiji su krst svetog Vladimira, sveca Crnogorske crkve, muslimani \u010duvali decenijama. Na Rumiji su muslimani, pravoslavci i katolici godinama poru\u010divali da su tri vjere koje ne\u0107e da se dijele. Metalna konstrukcija, koju neki nazivaju crkvom, a koju je Vojska Jugoslavije u jednom turbulentnom vremenu postavila na Rumiji, predstavlja provokaciju SPC-a, obilje\u017eavanje teritorije. Ista stvar je bila sa Jugoslavijom: tu su dr\u017eavu branili oni koji su je ubijali. D\u017eelat uzima ime sopstvene \u017ertve! "Crkva" na Rumiji je udar na multietni\u010dku Crnu Goru i naša je obaveza da je sa tog mjesta uklonimo jer je postavljena mimo zakona.<\/p>\n BH DANI<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predsjednik CG parlamenta govori u intervjuu za BH Dane o "slu\u010daju Šari\u0107", metalnoj crkvi na Rumiji, odnosima prema zvani\u010dnom Beogradu, BiH, ratnim zlo\u010dinima, organizovanom kriminalu…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47304","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47304"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47304\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}