{"id":47300,"date":"2010-03-17T11:48:07","date_gmt":"2010-03-17T11:48:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47300"},"modified":"2010-03-17T11:48:07","modified_gmt":"2010-03-17T11:48:07","slug":"diskont-iguman-i-ustaski-vaskrs","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/17\/diskont-iguman-i-ustaski-vaskrs\/","title":{"rendered":"Diskont iguman i usta\u0161ki vaskrs"},"content":{"rendered":"

Tko je to iguman Jelisej? Precizno govore\u0107i, on vam je diskontni rent-a-pop, s posljednjim boravištem u lijepome crnogorskom gradu Nikši\u0107u<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Miljenko Jergovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Tko je to iguman Jelisej? Precizno govore\u0107i, on vam je diskontni rent-a-pop, s posljednjim boravištem u lijepome crnogorskom gradu Nikši\u0107u, koji se neki dan, na poziv roja zadarskih ustaša, po\u010deo predstavljati kao duhovni i vjerski autoritet hrvatskih pravoslavaca. Naravno, izlišne bi bile rije\u010di za Jeliseja, ne bismo njegove naru\u010ditelje nazivali ustašama, niti bismo o svemu tome u ovaj proljetni utorak uop\u0107e i razmišljali, da borbeni Nikši\u0107anin, kandidiraju\u0107i se za hrvatskoga patrijarha, nije rekao: "Na otpore smo spremni, episkopi i politi\u010dari ve\u0107 su upu\u0107ivali protestna pisma Vladi, ali dobili smo odgovor da nema zapreka da se u Hrvatskoj obnovi Hrvatska pravoslavna crkva. Još gore napade o\u010dekujemo od srpskih politi\u010dara u Hrvatskoj, no ljudi trebaju shvatiti da \u017eive u Hrvatskoj i da su tu dobrodošli, a tko \u017eeli drugu vjeru i ideologiju, neka ide iz Hrvatske."<\/p>\n

Osim \u010dinjenice da je Hrvatska pravoslavna crkva prošli put nastajala kao me\u0111ufaza u ustaškome genocidu nad Srbima, problem s takvom vjerskom institucijom sastoji se u tome što danas, u prolje\u0107e recesijske godine Gospodnje, ne postoje Hrvati pravoslavne vjeroispovijesti. \u010cak ni ona dvojica zadarskih entuzijasta, koji su Jeliseja zovnuli da im se priklju\u010di, nisu u\u010dinili ono što bi u vjerskom, ali i u tehni\u010dkom smislu, trebalo biti osnovnom pretpostavkom osnivanja crkvene zajednice do koje im je toliko stalo: nisu konvenirali na pravoslavlje, ili da se poslu\u017eimo svima razumljivim jezikom, nisu se krenuli krstiti s tri prsta. Shvatljivo je da nisu, jer bi u tom slu\u010daju Ivo Matanovi\u0107 i Kakoseonozove Radovi\u0107 morali samima sebi odvaliti barem par disciplinskih šamara, u skladu s domoljubljem i ideologijom koju zastupaju.<\/p>\n

Hrvate pravoslavne vjeroispovijesti mogu\u0107e je na po\u010detku dvadeset prvoga stolje\u0107a proizvesti na dva na\u010dina: ili da se ljuti poskok-desni\u010dari još jednom \u017ertvuju, pa da, skupa s onim svojim pjeva\u010dem, prihvate pravoslavlje, pljunu i prezru rimskoga papu, ili da se, kako je to predlagao i doglavnik iz školske lektire ministra Radovana Fuchsa, tre\u0107ina preostalih hrvatskih Srba pobije, tre\u0107ina ih se protjera u Srbiju, a tre\u0107ini se ponudi Jeliseja za patrijarha. U posljednjemu stolje\u0107u nije izumljen tre\u0107i na\u010din proizvodnje Hrvata pravoslavaca. Uostalom, i samom je igumanu to bilo savršeno jasno kada je svojoj srpskopravoslavnoj subra\u0107i po obredu poru\u010dio: "tko \u017eeli drugu vjeru i ideologiju, neka ide iz Hrvatske".<\/p>\n

Na taj na\u010din je jasno i nedvosmisleno deklarirao što su, zapravo, krajnji ciljevi njegovih politi\u010dkih pokrovitelja i koji je jedini razlog zbog kojega bi se formirala Hrvatska pravoslavna crkva. Rekao je ono što je Ivo Matanovi\u0107 pokušavao izre\u0107i na neki drugi, katoli\u010dkom uhu prihvatljiviji, da ne ka\u017eemo licemjerniji na\u010din.<\/p>\n

Iguman Jelisej veli da su dobili odgovor "da nema zapreka da se u Hrvatskoj obnovi Hrvatska pravoslavna crkva". Ne precizira od koga je dobiven takav odgovor, ali avaj, izgovara to u istoj re\u010denici u kojoj je spomenuo i hrvatsku Vladu, pa nas navodi da zaklju\u010dimo kako se odgovaranjem bavila neka slu\u017eba koja je bliska ovoj visokoj nacionalnoj instituciji. Bilo bi zanimljivo znati o kojoj se slu\u017ebi radi i što predsjednica Vlade Jadranka Kosor, friško obodrena blagoslovom Benedikta Šesnaestog, misli o osnivanju Crkve u koju bi valjalo utjerati ono naših pravoslavaca što ih je još ostalo, e da umjesto toga ne bi, kao onomad 1941, bili utjerivani u blago pregrijanu glinsku crkvu.<\/p>\n

Ali prije nego što se gospo\u0111a premijerka ne sastavi sa svojim mišljenjem oko doti\u010dnoga problema, još bi zanimljivije bilo znati što o njemu misle ministri Karamarko i Šimonovi\u0107, te nadle\u017ene sudske i policijske slu\u017ebe. Naime, iguman Jelisej je, kako smo u novinama prili\u010dno nedvosmisleno mogli pro\u010ditati, Srbima i vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj rekao da mogu i\u0107i iz Hrvatske. U\u010dinio je to, formalno i ceremonijalno gledaju\u0107i, s poprili\u010dno visokog mjesta, pozivaju\u0107i se na autoritet Gospodina Boga, te hrvatskoga naroda i dr\u017eave. Nije li time po\u010dinio kazneno djelo? Ministar Šimonovi\u0107 lako bi se mogao dosjetiti koje. Pogotovu ako ga netko iz Bruxellesa o tome nešto priupita, a ho\u0107e, ako Bog da.<\/p>\n

Izvjesno je da se nakon odlaska Ive Sanadera u Hrvatskoj doga\u0111a ideološka retardacija unutar vladaju\u0107e strukture. Ono što je prethodni premijer autoritativno i simboli\u010dki otklonio, naredivši rušenje spomenika Juri Franceti\u0107u, vra\u0107a nam se od prvih dana gospo\u0111ine vladavine, kada je raspolo\u017eenje doma\u0107e i inozemne javnosti testirano diplomatskom notom upu\u0107enom Švicarskoj, zbog odbijanja vize Marku Perkovi\u0107u. Pitanje je samo je li to posljedica ideološke smušenosti, ili je Jelisej Nikši\u0107ki naš \u010dovjek na terenu.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tko je to iguman Jelisej? Precizno govore\u0107i, on vam je diskontni rent-a-pop, s posljednjim boravištem u lijepome crnogorskom gradu Nikši\u0107u<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47300","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47300"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47300\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}