{"id":47272,"date":"2010-02-20T17:19:00","date_gmt":"2010-02-20T17:19:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47272"},"modified":"2010-02-20T17:19:00","modified_gmt":"2010-02-20T17:19:00","slug":"crnogorska-jezicka-zavrzlama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/20\/crnogorska-jezicka-zavrzlama\/","title":{"rendered":"Crnogorska jezi\u010dka zavrzlama"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mark Lowen<\/strong><\/em><\/p>\n

 U njenoj kancelariji u centru Podgorice, glavnog grada Crne Gore, Jelena Šušanj me trenira da pokrenem usta na nov i suptilan na\u010din. <\/p>\n

Ona izgovara glas "s" sa dva razli\u010dita naglaska, jedan za drugim. Za moje neuvje\u017ebano uho to zvu\u010di potpuno isto – pribli\u017eno kao englesko "shir" u "shirt". <\/p>\n

Guram jezik od vrha do dna nepaca, u nastojanju da oponašam Jelenu, ali bezuspješno. <\/p>\n

"Nastojim da \u010dujem razli\u010dito," usu\u0111ujem se da ka\u017eem. <\/p>\n

"Pa oni i jesu razli\u010diti," odgovara ona. "Prvi glas imate i u crnogorskom i u srpskom, a drugi samo u crnogorskom." <\/p>\n

Gospo\u0111a Šušanj radi u Matici crnogorskoj, organizaciji koja promoviše crnogorsku kulturu i jezik. <\/p>\n

2007., godine kada se ova mala balkanska dr\u017eava odvojila od svoje ve\u0107e sestre Srbije, crnogorski je postao zvani\u010dni jezik, kako je odre\u0111eno Ustavom. <\/p>\n

"Crnogorski je razli\u010dit na mnogo na\u010dina," ka\u017ee Jelena. "Uzmo, primjera radi, rije\u010d mlijeko. U srpskom je ‘mleko’, u hrvatskom ‘mljeko’ a u crnogorskom ‘mlijeko’." <\/p>\n

Jezik ili dijalekt?<\/strong><\/p>\n

Osim razlika u izgovoru, crnogorski jezi\u010dki \u010distunci ka\u017eu da postoje rije\u010di koje su specifi\u010dne za taj jezik, iako je gospo\u0111i Šušanj trebalo nekoliko minuta da na\u0111e naj\u010deš\u0107e koriš\u0107ene primjere. <\/p>\n

"U srpskom se ka\u017ee ‘dinja’ za lubenicu, a u crnogorskom to zapravo zna\u010di lubenica," ka\u017ee ona. <\/p>\n

Najuo\u010dljivija razlika, ka\u017eu crnogorski lingvisti, je u dva slova (\u015b) i (\u017a), kojih nema u srpskom, a koja podsje\u0107aju na francuski oštri akcenat. <\/p>\n

Glasovi su u govornom crnogorskom prisutni oduvijek, ali su slova formalno dodata crnogorskom alfabetu prošlog jula. <\/p>\n

"Ako imamo srpski, hrvatski i bosanski jezik, zašto da nemamo i crnogorski?" pita gospo\u0111a Šušanj. "Crna Gora je dr\u017eava. A u crnogorskoj kulturi i tradiciji postoje specifi\u010dnosti… dobro.., neka to bude jezik." <\/p>\n

Ali ovdje je problem što mnogi nijesu spremni da to prihvate. Prema posljednjem popisu stanovništa 2003. – tri godine prije nezavisnosti – dvije tre\u0107ine su svoj jezik nazivali srpskim. <\/p>\n

Iako je nesumnjivo taj broj smanjen nakon osamostaljenja, postoji još veliki broj ljudi koji ka\u017eu da crnogorski jezik ne postoji, ve\u0107 da je to samo dijalekt srpskog. <\/p>\n

Rivalstvo na univerzitetu<\/strong><\/p>\n

U školama diljem zemlje, linija razdvajanja je difuzna pošto je predmet nazvan "maternji jezik". <\/p>\n

To je kompromisno rješenje za problem koji je iskrsao sa raspadom Jugoslavije ranih devedesetih. <\/p>\n

Jugoslovenske konstitutivne republike su proglasile mrtvim srpsko-hrvatski, koji je govoren svuda osim u Makedoniji i Sloveniji. Nove nezavisne dr\u017eave su koristile jezik da u\u010dvrste vlastiti identitet. <\/p>\n

Ali Crna Gora je uvijek smatrana republikom bliskom Srbiji u kulturnom smislu, zbog \u010dega je i rasprostranjen otpor separiranju jezika. <\/p>\n

Pitanje jezike je ovdje optere\u0107uju\u0107i politi\u010dko pitanje, oko koga se nate\u017eu vlada i srpske opozicione partije. <\/p>\n

Borbena linija je jasno povu\u010dena na fakultetu u Nikši\u0107u, udaljenom od Podgorice 60km (37 milja), gdje se srpski u\u010di samo hodnik ni\u017ee od katedre za crnogorski jezik, koja je prva u zemlji. <\/p>\n

"Jezik slu\u017ei za komunikaciju," ka\u017ee Goran Radonji\u0107, profesor srpske knji\u017eevnosti i \u010dlan opozicione partije Nova srpska demokratija. "Stvaraju\u0107i novi jezik, oni postavljaju pregradu izme\u0111u nas." <\/p>\n

Podijeljena mišljenja<\/strong><\/p>\n

On mi je rekao da se oni koji brane srpski ve\u0107 du\u017ee ne osje\u0107aju sposobni da to \u010dine javno. <\/p>\n

"Da biste sa\u010duvali posao, vi treba da prihvatiti postojanje crnogorskog jezika i da se slu\u017eite njime", ka\u017ee Radonji\u0107. "Ljudi koji rade u dr\u017eavnoj slu\u017ebi se veoma boje da budu ozna\u010deni kao izdajnici, iako oni to nijesu."<\/p>\n

Par stotina metara dalje. Zorica Radulovi\u0107 predaje studentima druge godine osnove gramatike crnogorskog jezika – iako nijedan ud\u017ebenik još nije objavljen. <\/p>\n

"Postoji odre\u0111ena napetost izme\u0111u dvije katedre", ka\u017ee mi ona. "Mi se moramo braniti od srpskih profesora, govore\u0107i im da crnogorski jezik zaista postoji." <\/p>\n

Na podgori\u010dkim ulicama mišljenja su tako\u0111e podijeljena.<\/p>\n

"Ja govorim crnogorski", ka\u017ee lokalni novinar Dejan Radulovi\u0107. "Govorio sam srpski, ali mi smo sada nezavisna zemlja, Jezici su veoma sli\u010dni, ali mi imamo svoje specifi\u010dnosti." <\/p>\n

Jelena (26) se ne sla\u017ee sa njim. "Ja sam u\u010dila srpski i uvijek \u0107u govoriti srpski," ka\u017ee ona. "Crnogorski i srpski su isti jezik. U Americi govore engleski, zar ne?" <\/p>\n

Ukoliko sve bivše jugoslovenske dr\u017eave ispune cilj i postanu \u010dlanice EU, njihovi zvani\u010dni jezici \u0107e biti institucionalizovani, jer \u0107e zvani\u010dna dokumenta biti prevo\u0111ena na srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski. <\/p>\n

Za sada, institucije poput Haškog tribunala zaobilkaze problem koriš\u0107enjem prigodnog akronima: BCS, ili Bosanski-Hrvatski-Srpski. <\/p>\n

Ova pitoreskna zemlja ima svega 630.000 stanovnika, ali obilje nacionalnog ponosa. <\/p>\n

Ipak, pošto kuje sopstveni identitet, poseban od Srbije, jezi\u010dka zavrzlama bi mogla ote\u017eati da Crna Gora govori jedinstvenim glasom.<\/p>\n

BBC<\/a><\/p>\n

Prevod:PCNEN <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mark Lowen  U njenoj kancelariji u centru Podgorice, glavnog grada Crne Gore, Jelena Šušanj me trenira da pokrenem usta na nov i suptilan na\u010din. Ona izgovara glas "s" sa dva razli\u010dita naglaska, jedan za drugim. Za moje neuvje\u017ebano uho to zvu\u010di potpuno isto – pribli\u017eno kao englesko "shir" u "shirt". Guram jezik od vrha […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47272","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47272"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47272\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}