{"id":47270,"date":"2010-02-19T11:56:00","date_gmt":"2010-02-19T11:56:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47270"},"modified":"2010-02-19T11:56:00","modified_gmt":"2010-02-19T11:56:00","slug":"bih-zemlja-poboznih-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/19\/bih-zemlja-poboznih-ljudi\/","title":{"rendered":"BiH – zemlja pobo\u017enih ljudi"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dra\u017een Simi\u0107\/Alen Mujkanovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Bosna i Hercegovina je, nakon Kosova, dr\u017eava sa najpobo\u017enijim gra\u0111anima u regiji. Kako su pokazali rezultati Gallupovog istra\u017eivanja provedenog na reprezentativnom uzorku u \u010ditavoj regiji, za 76,5 posto gra\u0111ana BiH religija je "va\u017ean dio njihovog svakodnevnog \u017eivota".<\/p>\n

U regiji ve\u0107i stepen religioznosti pokazali su samo \u017eitelji Kosova gdje je za \u010dak 90 posto ispitanika religija va\u017ean dio svakodnevnog \u017eivota. Zanimljivo je da za razliku od Kosova, samo za 39,3 posto gra\u0111ana Albanije religija jako bitna u svakodnevnom \u017eivotu, što je ujedno i najni\u017ei procenat od svih zemalja u regionu.<\/p>\n

U Hrvatskoj, koju prati imid\u017e katoli\u010dke zemlje, taj procenat je 69,7 posto dok gra\u0111anima Srbije religija igra nešto manju ulogu u svakodnevnom \u017eivotu jer se 54 posto ispitanika slo\u017eilo sa tvrdnjom o va\u017enosti religije za njih li\u010dno. <\/p>\n

\u017delja za pripadanjem va\u017enije od same religije<\/strong><\/p>\n

-BiH je društvo koje funkcioniše isklju\u010divo na principu kolektiviteta i to mo\u017ee biti razlog što imamo ve\u0107u stopu religioznosti nego u susjednim zemljama. Tu je i \u010dinjenica da su bh identiteti duboko ukorijenjeni u vjerskom, te i to mo\u017eda igra ulogu. Ostaje opet \u010dinjenica da je stepen religioznosti u skoro svim bivšim komunisti\u010dkim zemljama, \u010ceška je drasti\u010dan izuzetak, nešto viši u pore\u0111enju sa mo\u017eda nekim drugim evropskim zemljama,ali ne i sa SAD-om,, te ni taj faktor ne treba isklju\u010diti, ka\u017ee Muhamed Jusi\u0107, islamski teolog.<\/p>\n

Objašnjenje za probu\u0111enu religioznost gra\u0111ana BiH dio analiti\u010dara objašnjava i višedecenijskim prethodnim iskustvima "dirigovane religije" koja je bila, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, direktno zavisna od vladaju\u0107eg re\u017eima. <\/p>\n

Otkrivanje religije<\/strong><\/p>\n

-Svaki društveni ambijent, od ovih ispitivanih, ima svoje posebnosti i goli statisti\u010dki pokazatelji ne daju punu sliku stanja. U BiH gra\u0111ani svoju religijsku baštinu, ne nu\u017eno i osobni duhovni identitet, vezuju za sve javne segmente identiteta, pogotovo kolektivnih identiteta. Osim nekolicine postotaka nereligioznih, ogromna ve\u0107ina stanovništva Bosne i Hercegovine tek pro\u017eivljava svoj prvi, istinski, nepatvoreni susret sa slobodnom religioznoš\u0107u, religioznoš\u0107u koja nije produkt re\u017eima, koja nije pod skutom carske, imperijalne sile, koja nije "opako sredstvo mrskih klasnih neprijatelja". Ta slobodna religioznost je neotkriveno more potencijala, kako duhovnih, tako i društvenih, pa i politi\u010dkih, zašto ne. Razlika u odnosu na zemlje regije je jasna, ni u jednoj susjednoj zemlji ne postoje ozbiljne društvene napetosti koje uklju\u010duju religiju kao va\u017ean segment kolektivnih identiteta, religiju ponekad kao \u017ertvu, ponekad kao motivaciju, kao što je to slu\u010daj u Bosni i Hercegovini. Stoga sam spreman zaklju\u010diti da u Europi, a malogdje još u svijetu, uz Izrael i Palestinu, religija igra tako va\u017enu ulogu u društvenim odnosima kao što je slu\u010daj u Bosni i Hercegovini, smatra Marko-Antonio Brki\u0107, direktor Inter-religijskog Instituta u BiH.<\/p>\n

U slu\u010daju BiH, visok stepen javno iskazane religioznosti objašnjava se i \u010dinjenicom da je poslednjih 20 godina na sceni prisutan proces etni\u010dke homogenizacije uz \u010desto poistovje\u0107ivanje religijske i nacionalne pripadnosti.<\/p>\n

-Rekao bih da je gra\u0111ankama i gra\u0111anima BiH va\u017enije "pripadanje" od same religije i izra\u017eavanja religijskih ose\u0107anja. Potreba za "pripadanjem" zamagljuje zaista stvaran odnos bh. gra\u0111ana i gra\u0111anki prema religiji. Pomalo iznena\u0111uje visok procenat kosovskih Albanaca koji su religiji dali visok zna\u010daj, znaju\u0107i da kod Albanaca religijski identitet nije priman, i u odnosu na nacionalni potpuno je irelavantan i neva\u017ean. No, Kosovo je specifi\u010dan kontekst, i ovakvo izjašnjavanje Kosovara tuma\u010dim kao jedan od rezultata "islamofobi\u010dne" manije koja je kreirana 90-ih u Beograda spram svih koju jesu ili nisu nu\u017eno vernici a nominalno pripadaju narodima koji u sebi imaju islamsku tradiciju , stav je koji zastupa Davor Marko, analiti\u010dar medija i religije.<\/p>\n

Podjednako religiozni i mladi i stari<\/strong><\/p>\n

Podjela bh. društva na ruralno i urbano, mlade i stare, obrazovane i neobrazovane, kada je rije\u010d o va\u017enosti religije za pojedinca nema bitnu ulogu. Kako pokazuju rezultati Gallupovog istra\u017eivanje, religija je podjednako bitna i mladim izme\u0111u 15 i 24 godine (70,4 posto) kao i sredovje\u010dnoj populaciji izme\u0111u 40 i 54 godine (79,1 posto).<\/p>\n

Ni stepen obrazovanje ne igra bitnu ulogu jer je je religija va\u017ena u njihovom svakodnevnom \u017eivotu i za 70,7 posto visokobrazovanih gra\u0111ana. dok su jako male razlike izme\u0111u onih koji \u017eive na selu (74 posto) ili u velikim gradovima (68,3 posto). <\/p>\n

Osim odgovora da im je religija bitan dio njihovog svakodnevnog \u017eivota \u010dak 51,1 posto ispitanika iz BiH potvrdilo je da je u poslednjih sedam dana u\u010destvovala u nekom vidu vjerske slu\u017ebe, što je najve\u0107i procenat me\u0111u zemljama regije. Puno manje revnosni u obavljanju vjerskih du\u017enosti bile su naše komšije. U Hrvatskoj je taj procenat iznosio 37,2 posto a u Srbiji tek 25 posto ispitanika.<\/p>\n

-U\u010deš\u0107e u vjerskim obredima ljudima daje osje\u0107aj pripadnosti, a to je nešto što nedostaje u društvu kakvo je naše koje ima, osim porodice i vjerske zajednice, izrazito nizak društveni kapital i alternativni oblik društvenog umre\u017eavanja, ka\u017ee Muhamed Jusi\u0107.<\/p>\n

Brojka o redovnom posje\u0107ivanju bogomolja i u\u010deš\u0107u u vjerskim obredima dovodi u pitanje iskrenost ispitanika kod davanja odgovora. <\/p>\n

Nevidljivi vjernici<\/strong><\/p>\n

-Nisam siguran ni da su ovi statisti\u010dki pokazatelji pouzdani. Ukoliko bismo se vodili ovim rezultatima, to bi zna\u010dilo da je u prošlih tjedan dana dva milijuna ljudi posjetilo neki vjerski objekt uz odre\u0111eni vjerski obred. Ne mislim da je takvo nešto mogu\u0107e. Ipak, iz svakodnevnog iskustva, iz razgovora s religijskim slu\u017ebenicima, jasno je da je obredna religioznost u Bosni i Hercegovini dosta \u017eivlja nego u susjednim zemljama. Razlozi su brojni. Od istinske vlastite duhovnosti koja predstavlja duhovnu hranu mnogim vjernicima diljem Bosne i Hercegovine, pa do obi\u010dajnih gesti, gdje su crkve i d\u017eamije u nekim selima i naseljima najva\u017enije, ako ne i jedine socijalne institucije gdje se ljudi sre\u0107u ili kojima se obra\u0107aju. Najbolji primjer su povratni\u010dka naselja, gdje se u mnogima \u017eivot vrti i doga\u0111a oko lokalnog sve\u0107enika ili imama, crkve ili d\u017eamije. Ja bih htio vjerovati da je visok postotak obredne religioznosti u Bosni i Hercegovini znak duhovne gladi i obra\u0107anja Bogu, a ne socijalno po\u017eeljno ponašanje koje pojedinci koriste kako bi zadovoljili isklju\u010divo osobne potrebe, ili ne daj Bo\u017ee, ciljeve svoje stranke, ka\u017ee Mario-Antonio Brki\u0107. <\/p>\n

Drugo pitanje koje se name\u0107e je motiv za redovne odlaske u crkvu ili d\u017eamiju, da li je u pitanju samo zadovoljenje vlastitih duhovnih potreba ili je rije\u010d o obi\u010dnim, ovozemaljskim motivima vezanim za napredovanje u poslovnoj ili politi\u010dkoj karijeri . <\/p>\n

Va\u017eno je biti vi\u0111en<\/strong><\/p>\n

-Ovo je isti slu\u010daj i sa rezultatima koje je dalo istra\u017eivanje o politi\u010dkim elitama, koje je vodio profesor Nerzuk \u0106urak, sa grupom svojih mladih saradnika iz Sarajeva i Banja Luke. Od 22 intervjuisana politi\u010dka lidera u BiH, tek ih je 13 ili 59,1 posto reklo da je religiozno, ali zato na drugo pitanje, koliko \u010desto pose\u0107uju crkve ili d\u017eamiju, niko nije rekao da to ne \u010dini. \u010cak 40,9 posto to \u010dini makar jednom sedmi\u010dno, po devet posto jednom mese\u010dno ili za verske praznike, dok 41 posto to radi vrlo retko, ali ne ka\u017ee da ne ide. Neophodno je ovde istra\u017eite ne samo u\u010deš\u0107e i to izraziti procentima, ve\u0107 same motive u\u010deš\u0107a kako bi mogli iskreno i precizno re\u0107i, eto toliko je ljudi religiozno i zaista ide jer veruje, toliko ide da bi bilo u komunikaciji sa svojim istomišljenicima, toliko ide da bi saslušalo svog lidera, onoliko ih je bilo jer je bilo va\u017eno da ga vide, naglašava Davor Marko.<\/p>\n

I ovdje se pokazalo da prakti\u010dno nema razlike me\u0111u ispitanicima koji \u017eive na selima ili u velikim gradovima, izme\u0111u mladih i starijih, izme\u0111u onih sa mo sa osnovnom školom i onih sa fakultetskom diplomom. <\/p>\n

U odmjeravanju snaga izme\u0111u religije, medija i politike, barem kada je rije\u010d o povjerenju koje u njih imaju gra\u0111ani BiH, vjeska zajednice izašle su kao pobjednik.<\/p>\n

Više se vjeruje vjerskim zajednicama nego medijima i politi\u010darima<\/strong><\/p>\n

Veliko povjerenje u vjerske zajednice kao instituciju, ima 27,5 posto gra\u0111ana BiH, u medije 7,8 posto dok veliko povjerenje u politi\u010dke stranke ima tek 1,6 posto gra\u0111ana. Stoga ne \u0107udi da se politi\u010dari na sve na\u010dine trude pridobiti naklonost vjerskih zajednica i njihovih lidera kojima njihovi bira\u010di o\u010digledno vjeruju puno više.<\/p>\n

-Za razliku od politi\u010dkih partija, pa i sudija i policijskih \u010dinovnika, crkvene organizacije o kojima govorimo su dugotrajnije, nesmenjive i neupitne. Sve tri religijske tradicije koje dominiraju u BiH ne dozvoljavaju da se u pitanje dovedu istine koje njihovi du\u017enosnici propagiraju, pa bile one i nisko-politi\u010dke prirode, smatra Davor Marko.<\/p>\n

Za ve\u0107e povjerenje koje vjerske zajednice u odnosu na politi\u010dare imaju me\u0111u obi\u010dnim smrtnicima dobrim dijelom je zaslu\u017ena \u010dinjenica da su vjerski slu\u017ebenici sa njima svaki dan a politi\u010dari u najboljem slu\u010daju jednom u \u010detiri godine.<\/p>\n

-Mislim da zna\u010dajnu ulogu igra \u010dinjenica što su za razliku od ve\u0107ine dr\u017eavnih i nevladinih organizacija i institucija, vjerske zajednice \u010desto jedine organizovane institucije u velikom dijelu BiH. Tako \u0107ete ako odete u neko od, recimo, bošnja\u010dkih povratni\u010dkih naselja u zaba\u010denim dijelovima BiH nai\u0107i na situaciju u kojoj je IZ jedina organizovana institucija koja se, na ovaj ili onaj na\u010din, brine o tim ljudima. Zato smo \u010desto svjedoci kako „iz d\u017eamije" polaze akcije koje su usmjerene ne samo na poboljšanje vjerskog \u017eivota nego i op\u0107e uslove \u017eivota. Nisu rijetki slu\u010dajevi da se tu pokre\u0107u akcije za asfaltiranje puteva, izgradnju mostova i sli\u010dno. Istovremeno, ve\u0107ina politi\u010dkih partija se me\u0111u tim ljudima pojavljuje samo pred izbore. Istovremeno, predstavnike svih silnih NGO- a ve\u0107ina ljudi u BiH mo\u017ee vidjeti samo na TV ekranima, kako izmišljaju toplu vodu i po pravilu rješavaju one probleme za koje su donatori spremni izdvojiti sredstva. A i kad ih "rješavaju" sve se svede na pompozne tribine, diskusije, javna zagovaranja, od kojih naj\u010deš\u0107e korist imaju samo organizatori i stalni predava\u010di i eksperti, objašnjenje je Muhameda Jusi\u0107a.<\/p>\n

Za razliku od politi\u010dara \u010diji je autoritet, najbla\u017ee re\u010deno upitan, s obzirom da se na ovim prostorima politika nikada nije smatrala \u010dasnim i poštenim zanimanjem, vjerske zajednice imaju mnogo du\u017ei "minuli rad", što im u \u010dima gra\u0111ana daje i ve\u0107i kredibilitet i autoritet. <\/p>\n

-Nije teško proniknuti u razloge ovakvog izjašnjavanja gra\u0111ana Bosne i Hercegovine. U svim zemljama regije Jugoistoka Europe, gotovo bez izuzetka, gra\u0111ani najviše povjerenja imaju ili barem tako iskazuju, u crkve i vjerske zajednice. Razlog je jednostavan i trostruk. Prvo, povijesno-tradicijski gledano, crkve i vjerske zajednice su najstarije ustanove i organizacije u svim zajednicama i baštine najdu\u017ee duhovno pam\u0107enje, stolje\u0107ima je religijski establishment bio najobrazovaniji i najpozvaniji segment u svakoj zajednici, pa otud taj, rekao bih, naslije\u0111eni autoritet koji se teško gasi. Drugo, socio-ekonomski gledano, crkve i vjerske zajednice su za veliku ve\u0107inu ljudi, pogotovo religioznih, institucije stabilnih pozicija i s osje\u0107ajem za potrebe, pogotovo onih najugro\u017eenijih. Primjerice kroz karitativna i dobrotvorna društva koja djeluju u sklopu crkava i vjerskih zajednica ili u tijesnoj suradnji s njima. Tre\u0107e, usko politi\u010dki gledano, religijski poglavari nisu osobe koje \u0107e biti pozvane na politi\u010dku odgovornost zbog bilo kakve krize, zbog bilo kakve pojave, zbog bilo kakve njihove izjave, i njihov politi\u010dki integritet nije predmet svakodnevne kritike prosje\u010dne osobe. Me\u0111utim, uz sve ovo \u010dini mi se da je prisutna i jedna duhovna dimenzija. Naime, ljudi mo\u017eda podsvjesno imaju povjerenja ili strahopoštovanja, u Onostranost, \u010diji su izaslanici na Zemlji upravo religijski lideri. Kod nas u Bosni i Hercegovini se nije dogodila raš\u010dlamba religioznosti na njezine dvije klju\u010dne sastavnice: izvanjsku, pojavnu i unutarnju, dubinsku religioznost. Uvjeren sam da je kroni\u010dni nedostatak autenti\u010dno \u017eivljene religioznosti i duhovnosti pridonio umnogome okoštalim pristupom bavljenja religijom, ka\u017ee Mario-Antonio Brki\u0107.<\/p>\n

zurnal.info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dra\u017een Simi\u0107\/Alen Mujkanovi\u0107 Bosna i Hercegovina je, nakon Kosova, dr\u017eava sa najpobo\u017enijim gra\u0111anima u regiji. Kako su pokazali rezultati Gallupovog istra\u017eivanja provedenog na reprezentativnom uzorku u \u010ditavoj regiji, za 76,5 posto gra\u0111ana BiH religija je "va\u017ean dio njihovog svakodnevnog \u017eivota". U regiji ve\u0107i stepen religioznosti pokazali su samo \u017eitelji Kosova gdje je za \u010dak […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47270","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47270"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47270\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}