{"id":47260,"date":"2010-02-11T10:51:10","date_gmt":"2010-02-11T10:51:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47260"},"modified":"2010-02-11T10:51:10","modified_gmt":"2010-02-11T10:51:10","slug":"gnoj-zelene-revolucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/11\/gnoj-zelene-revolucije\/","title":{"rendered":"Gnoj Zelene revolucije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/em><\/p>\n

Vandana Shiva doktorirala je iz podru\u010dja fizike na Sveu\u010dilištu Zapadnog Ontarija u Kanadi. Poznata je filozofkinja, ekološka aktivistica, ekofeministica i autorica nekoliko knjiga od kojih su dvije prevedene i na hrvatski jezik, „Ratovi za vodu" i „Biopiratstvo". Sudjelovala je u nenasilnom Chipko pokretu u Indiji u 70-ima kada su prosvjednice formirale ljudske štitove oko drve\u0107a da bi sprije\u010dile njihovu sje\u010du. Kasnije se borila za promjene praksi i paradigmi u poljoprivredi i hrani. Aktivno je sudjelovala i pisala o pravima intelektualnog vlasništva, bioraznolikosti, biotehnologije, bioetike, geneti\u010dkog in\u017einjerstva, vode. Osniva\u010dica je Research Foundation for Science, Technology and Ecology, koja je dovela do osnivanja Navdanye, mre\u017ee \u010duvara sjemenja i organskih poljoprivrednika. Navdanya je dosad pomogla u osnivanju 54 banki sjemenja u lokalnim zajednicama, educirala više od 500 000 farmera o suverenosti hrane i odr\u017eivoj poljoprivredi te pomogla u uspostavljanju „fair trade" organske mre\u017ee. Dobitnica je niza priznanja, a me\u0111u njima i „Right Livelihood Award" koja se \u010desto naziva alternativnim Nobelom, „za pozicioniranje \u017eena i ekologije u središte modernog razvojnog diskursa".<\/p>\n

U H-Alterovoj anketi o okolišnim problemima iz sije\u010dnja, pri vrhu se našao i naš odnos prema tlu i hrani. Zemlja koja ne proizvodi vlastitu hranu ve\u0107 ovisi o uvozu ne mo\u017ee biti odr\u017eiva, puno je nestabilnija i ovisi o globalnim kretanjima, istaknuli su naši sugovornici.<\/p>\n

"Cijeli je svijet baziran na nestabilnoj globalnoj ekonomiji. Dan kad SAD krahira, Kina \u0107e krahirati i obrnuto. Zato trebamo graditi stabilnost od dna", sla\u017ee se i poznata indijska aktivistica Vandana Shiva, s kojom smo razgovarali u Kopenhagenu na klimatskom summitu gdje je najviše upozoravala na ulogu koju agroindustrija ima na klimatske promjene.<\/p>\n

„Svaka dimenzija suvremenog ljudskog \u017eivota je u krizi, a kriza je povezana zajedni\u010dkim korijenima. Svaka solucija \u010dini problem još gorim jer potje\u010de iz istog mehanicisti\u010dkog duha", rekla je Shiva. <\/p>\n

Dvije milijarde ljudi u svijetu danas pate od posljedica loše prehrane, tvrdi, a za primjer loše politike nije potrebno i\u0107i dalje od njene domovine Indije gdje je kriza u proizvodnji hrane dovela je do samoubojstva \u010dak 200 tisu\u0107a farmera.<\/p>\n

"Ista agrikultura koja stvara emisije uništava farmere i gura ih u samoubojstvo. Prvih pet godina Vlada je to poricala, zatim su u\u010dinili neke si\u0107ušne korake, ali kako su današnje vlade korporativne vlade, ne upuštaju se u ništa što bi ograni\u010dilo rast profita korporacija. Dr\u017eave više nisu nezavisne. Mi smo sna\u017eniji od vlada u govorenju korporacijama gdje je njihovo mjesto u društvu. \u017deljela bih da moja voljena zemlja nastavi putem Mahatme Gandhija- da bude mirnija, pravednija, odr\u017eiva. Naš je posao stalno biti svijest naše Vlade, stalno razotkrivati veze njene veze sa globalnim korporacijama, s onima koji se \u010dine indijskim, ali nisu, jer korporacije više nemaju nacionalnost. Vlada Indije \u0107e se morati probuditi kad bude dovoljno demokratskih glasova. Moj je posao nastavljati spašavati manje nasilnu Indiju", ka\u017ee.<\/p>\n

Shiva pri\u017eeljkuje zabranu GMO-a i neobnovljivog sjemena. Voljela bi vidjeti kako indijska vlada 30 milijardi koje troši na poticaje za kemijska gnojiva troši na organsku poljoprivredu i na taj na\u010din osigura malim farmerima dostojan \u017eivot.<\/p>\n

"Zelena revolucija koju promoviraju korporativni fondovi poput Rockefeller fondacije i Fondacije Billa Gatesa u Africi kroz AGRA-u (Alliance for Green Revolution) produbljuje, a ne rješava problem. Kad  se jednom novac po\u010dne kretati, po\u010dne i uništavanje prioriteta zemlje. Deset puta više vode koristi se u zelenoj revoluciji nego u drugim podru\u010djima da bi se proizvela ista koli\u010dina hrane. U Punjabu i Haryani su se podvodne vode totalno povukle jer su to bile dr\u017eave u kojima se provodila zelena revolucija. Sedamdeset posto vode koja se koristi u proizvodnji hrane potroši se kroz industrijsku agrikulturu jer kemikalije trebaju vodu."<\/p>\n

Vandana Shiva zagovara organsku poljoprivredu malih farmera kao rješenje za \u010detrdeset posto problema klimatskih promjena, dakle ne samo kao mjeru osiguranja  dostojanstvenog \u017eivota malim poljoprivrednicima i zdrave hrane. Organska poljoprivreda, naime, smanjuje potrošnju vode na dva na\u010dina. Kada se ne koriste kemikalije nije potrebno navodnjavanje poplavljivanjem, a dodaju\u0107i organsku tvar u tlo pove\u0107avaju se njegovi kapaciteti da zadr\u017eava vodu.<\/p>\n

"Ka\u017eem \u010desto da su organska tla najve\u0107i rezervoari na zemlji, najve\u0107a brana koju ne vidimo. Ako se vlaga zadr\u017ei u tlu, suša ne\u0107e imati isti dramati\u010dni utjecaj. Me\u0111utim, u agrikulturi koja je kemijski gnojena nema apsolutno nikakve organske tvari da dr\u017ei vodu", upozorava. <\/p>\n

Shiva promovira takozvanu „demokraciju hrane" kroz suverenost znanja. U Indiji je pokrenula Navdanyju, mre\u017eu \u010duvara sjemenja i organskih poljoprivrednika. Navdanya je dosad pomogla u osnivanju 54 banki sjemenja u lokalnim zajednicama, educirala više od 500 tisu\u0107a farmera o suverenosti hrane i odr\u017eivoj poljoprivredi te pomogla u uspostavljanju „fair trade" organske mre\u017ee.<\/p>\n

Klimatska kriza povezana je s krizom ljudskih prava. Prisiljeni smo jesti stvari koje ne bismo trebali jesti, a u modernom svijetu ne pove\u0107ava se pristup hrani nego udobnosti.<\/p>\n

U Europskoj uniji u\u017eiva se u udobnosti, a prema Uniji Shiva je kriti\u010dna.<\/p>\n

"Europska komisija je kapetan Monsantovih lobija, a ponuda Europske unije na stolu u Kopenhagenu je bila pateti\u010dna. Prošlo je vrijeme da velikom biznisu raste zarada. EU nudi dvije milijarde za adaptaciju na klimatske promjene dok istovremeno samo Indija troši 30 milijardi na gnojivo. Tri trilijuna dolara se izvla\u010di iz zemalja globalnog juga. Sumi za adaptaciju na klimatske promjene trebali bi dodati koli\u010dinu eksploatacije Tre\u0107eg svijeta i istovremeno smanjiti ekstrakciju. Znamo što treba u\u010diniti, znamo što se doga\u0111a Bangladešu nakon ciklona, što se doga\u0111a Himalaji nakon teških kiša. Sve te katastrofe su iznos koji treba dodati, platiti za štetu koju ste izazvali, to je temelj zakona „one\u010diš\u0107iva\u010d mora platiti", to je iznos o kojem bi trebali razgovarati."<\/p>\n

Me\u0111utim, u Europi se odvijaju i neke pozitivne stvari. "Pokret regija slobodnih od GMO-a je jako va\u017ean. Volja ljudi biva prakticirana za razliku od la\u017enih rješenja koja bivaju promovirana, GMO-i, agrogoriva, konzervacijska soja. Monsantoi ovoga svijeta preuzimaju zasluge, a kvare svijet. Tu je i novo la\u017eno rješenje „biokarata" (biocharts), u biti industrijski otpad nazvan tako da nas zavara. Sve je to industrijski trik, ono što zemlje u grupi G7 zovu karbonskom kolonizacijom."<\/p>\n

Nije Vandana Shiva kriti\u010dna samo prema Europi ve\u0107 prema cijelom procesu klimatskih pregovora, i to ne samo ovim posljednjim kopenhagenskim, koji su neslavno završili.<\/p>\n

"U Kopenhagenu je trebalo pregovarati na temelju \u010dinjenice da Tre\u0107i svijet nije glavni zaga\u0111iva\u010d. Išla bih i jedan korak dalje i rekla da je model industrijaliziranih zemalja baziran na fosilnim gorivima, dinosaur koji pripada prošlosti. Me\u0111utim, korporacije dominiraju globalnom ekonomijom i politikom i one uzrokuju katastrofu. Kriti\u010dna sam prema procesu klimatskih pregovora baš zato jer su pregovori preoteti od strane korporacija. \u010cak i Kyoto protokol, jedino što imamo, predvi\u0111a da zaga\u0111iva\u010di bivaju pla\u0107eni. Alocirali su sebi javni novac, milijune dolare. I to je problem."<\/p>\n

Obama, tako\u0111er, predstavlja korporativne interese. "Obama ne donosi organsko rješenje. \u017donglirao je brojkama i politikom. Za vrijeme izbora pri\u010dao je mnogo o pridru\u017eivanju SAD-a Kyotu, a najva\u017enije što bi mogao u\u010diniti, da potpiše taj  protokol, nije u\u010dinio." <\/p>\n

Afri\u010dke zemlje, koje nemaju pristup udobnosti, ali ni hrani, hrabro su se borile u Kopenhagenu, inzistiraju\u0107i da je novac o kojem se razgovara klimatski dug razvijenih, a ne humanitarna pomo\u0107, kao što su to SAD \u017eeljele prikazati. <\/p>\n

"Mo\u0107 afri\u010dkih zemalja je mo\u0107 slabih, mo\u0107 koju je Gandhi identificirao kao mo\u0107 da se ka\u017ee „NE". U Barceloni na predkopenhagenskom sastanku afri\u010dke zemlje su se prijetile da \u0107e napustiti sastanak, a to su u\u010dinile i u Seattleu. Afri\u010dke zemlje dobivaju hrabrost od ljudi na ulici, da su to samo pregovori iza zatvorenih vrata bez prosvjeda vani, ne bi to u\u010dinili. Od ljudi dobijaju hrabrost jer shva\u0107aju da je vani ipak prisutan novi trend", komentirala je Shiva. <\/p>\n

Globalna kriza na svim podru\u010djima, od krize morala do ekonomske krize, prelama se na le\u0111ima slabih. Jasno je to vidljivo kroz direktni obrnuti efekt klimatskih promjena koji zna\u010di da oni koji najmanje profitiraju i najmanje pridonose zaga\u0111enju najviše osje\u0107aju njene posljedice. Znamo da najviše pate zemlje u razvoju, da najviše profitiraju i zaga\u0111aju veliki i razvijeni, ali nismo baš sasvim sigurni gdje je tu uloga Hrvatske i drugih zemalja stisnutih negdje izme\u0111u na toj ljestvici?<\/p>\n

"Ne biti dio velike slagalice je divna privilegija. Biti mali u današnjem svijetu je mjesto za fleksibilnost u kojoj mo\u017eete na\u0107i druga\u010dije opcije", poru\u010dila nam je Vandana Shiva.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava Vandana Shiva doktorirala je iz podru\u010dja fizike na Sveu\u010dilištu Zapadnog Ontarija u Kanadi. Poznata je filozofkinja, ekološka aktivistica, ekofeministica i autorica nekoliko knjiga od kojih su dvije prevedene i na hrvatski jezik, „Ratovi za vodu" i „Biopiratstvo". Sudjelovala je u nenasilnom Chipko pokretu u Indiji u 70-ima kada su prosvjednice formirale ljudske […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47260\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}