{"id":47259,"date":"2010-02-10T11:39:02","date_gmt":"2010-02-10T11:39:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47259"},"modified":"2010-02-10T11:39:02","modified_gmt":"2010-02-10T11:39:02","slug":"pokrstavanje-pingvina-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/10\/pokrstavanje-pingvina-u-beogradu\/","title":{"rendered":"Pokr\u0161tavanje pingvina u Beogradu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mirko \u0110or\u0111evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Iako još nije dovoljno protuma\u010dena, legendarna je stvarala\u010dka imaginacija Anatola Fransa. Ovaj sjajni erudita vratio je francuski satiri\u010dni roman u brazdu staroga Rablea. Njegova satira, ironi\u010dni sistem iskaza i vrcavi stil su uistinu prava vrednost proznog iskaza. Njegov roman Ostrvo pingvina – postoji i srpski prevod – duhovita je parafraza politi\u010dke istorije njegove zemlje. U osam knjiga, poput nau\u010dnih traktata, junaci ove knjige, ljupka stvorenja koja vekovima obitavaju na ledenim santama severa, mirno se,ironi\u010dno-dostojanstveno šetaju, odeveni u svoje diplomatske frakove. Istini za volju, nema dokaza da diplomate frakove nisu pozajmili od njih, ali eto, sveti Majol je rešio da ih pokrsti, i tu po\u010dinju zapleti koje je samo ovaj pisac umeo da gradi: sabrali su se oci i u\u010ditelji Crkve, negde u raju, na sabor, da odlu\u010de o ispravnosti njegove misije. Svi su tu, od pape rimskoga do bla\u017eenoga Avgustina, i nesre\u0107ni misionar je osu\u0111en: ne, ovo krštenje ne mo\u017ee biti valjano, jer ova \u010dudesno lepa stvorenja nisu po\u010dinila greh koji bi se krštenjem imao poništiti. Doveo je sveti Majol svoje pingvine u nekoj la\u0111ici u Pariz, u civilizaciju, ali su pingvini morali da se izjasne – jer druga\u010dije oci i u\u010ditelji nisu hteli – da li su pingvini ili ljudi. <\/p>\n

I tako kršteni i nedokršteni, pingvini su u civilizaciji zapo\u010deli svoju politi\u010dku istoriju. <\/p>\n

Ta istorija je ironijski prosle\u0111ena od srednjeg veka, preko renesanse do novoga doba. Lako se prate likovi, i prepoznaju. <\/p>\n

Nije, istina, jasno imamo li mi Srbi neke veze sa pingvinima, ali da neke sli\u010dnosti ima, to je u nekim momentima sasvim o\u010devidno. Svi se sada pitaju, a posebno Prvi pingvin naše diplomatije, kako da se formuliše spoljno-politi\u010dko stajalište zemlje. Neko krštenje, evo, dolazi iz Rusije, ali sude\u0107i po onome što se piše u versko-politi\u010dkom glasilu koje se zove Pe\u010dat, to ne\u0107e i\u0107i lako, pa makar se mi – ne tri puta, ve\u0107 trideseti i tri puta i još trikratno po ruski prekrstili. Mo\u017eda bi sve ovo li\u010dilo na šalu, ili pak na nezaboravnoga Anatola Fransa, da se nismo našli pred jednim problemom. Rusi su nam ponudili jednu rusko-balkansku teoremu. I sabrali su se oci, i crkveni i lai\u010dki dr\u017eavni, uz asistenciju politi\u010dkih publicista, \u010dija je svaka re\u010d obele\u017eena ruskim pe\u010datom – ali rešenja nema, pa nema. <\/p>\n

Kazao je ovih dana general D. Rogozin da \u0107e Rusi priznati nezavisnu dr\u017eavu Kosovo, i to onoga \u010dasa kada mi Srbi – pingvini budemo odlu\u010dili da svoju postojbinu napustimo i pre\u0111emo u NATO. <\/p>\n

Sabrali su se oci u Saboru i nikako ne znaju šta da \u010dine. Kako god da postupe, Kosovo \u0107e biti sve dalje. Priznali su, jadni, da se re\u010digasifikacija Srbije – to je sve ono oko NIS-a – na srpski prevode kao rusifikacija, a da se ova pak re\u010d prevodi semanti\u010dki precizno kao putinizacija. No jedno je lingvistika, a drugo je politika. Ova teorema je zapravo ucena – ako ne\u0107ete sa nama, u ram naše vojne doktrine, osta\u0107ete bez Kosova. Sve po\u010dinje da li\u010di na drugi deo traktata romana pominjanog Anatola Fransa. Ni re\u010di nije general Rogozin rekao da \u0107e, ako se mi triktratno po ruski prekrstimo, do\u0107i da brani Kosovo, a iz njegovih izjava se vidi da mu to ni na pamet ne pada. <\/p>\n

Ima u ovoj teoremi još jedna nepoznanica: ako se priklonimo i NATO-u – ni njima na pamet ne pada da nam vra\u0107aju Kosovo. Tako smo se mi našli u situaciji da ne znamo kuda \u0107e naši sveci i svetitelji u \u010damcu-ljuspici, poput svetog Majola, da vode Srbe. Kako god da se uzme, niko nam ne nudi Kosovo, a beogradski pingvini nikako da se osvrnu i pogledaju šta su uradili sa tim Kosovom, i to poodavno. <\/p>\n

Bilo kako bilo – dok prvi Pingvin naše diplomatije nešto ne smisli – treba \u010ditati u ove ledene dane pri\u010du o pingvinima Anatola Fransa.<\/p>\n

Peš\u010danik.net<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mirko \u0110or\u0111evi\u0107 Iako još nije dovoljno protuma\u010dena, legendarna je stvarala\u010dka imaginacija Anatola Fransa. Ovaj sjajni erudita vratio je francuski satiri\u010dni roman u brazdu staroga Rablea. Njegova satira, ironi\u010dni sistem iskaza i vrcavi stil su uistinu prava vrednost proznog iskaza. Njegov roman Ostrvo pingvina – postoji i srpski prevod – duhovita je parafraza politi\u010dke istorije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47259","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47259\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}