UDBA je do raspada SFRJ ubila oko 80 emigranata, 60 Hrvata, a ostalo su bili Srbi i Albanci.<\/p>\n
Dr D\u017eon R. Šindler, ameri\u010dki profesor, koji je kao vrhunski ekspert za (kontra)špijuna\u017eu godinama boravio u ex-jugoslovenskim zemljama, narednog mjeseca \u0107e u SAD objaviti intrigantnu knjigu koja se u cjelosti bavi funkcionisanjem nekadašnje jugoslovenske Uprave dr\u017eavne bezbjednosti (UDB), njenim tajnim likvidacijama širom svijeta, tehnikama i metodama koje je koristila. <\/p>\n
Profesor Šindler, \u010dija je prethodna knjiga ”Nesveti teror” (prošle godine prevedena u Srbiji) izazvala ogromnu pa\u017enju, ekskluzivno je za Slobodnu Bosnu otkrio detalje iz istra\u017eivanja Udbinih likvidacija.<\/p>\n
Tokom 90-ih godina prošlog vijeka, kada sam bio uklju\u010den u lov na ratne zlo\u010dince u BiH i na prostorima bivše Jugoslavije, zaintrigirala me \u010dinjenica da su mnogi od najtra\u017eenijih osoba bili povezani sa tajnom slu\u017ebom bivše Jugoslavije, ka\u017ee Šindler.<\/p>\n
\u017deljko Ra\u017enatovi\u0107 Arkan mo\u017eda je najpoznatiji i najsvje\u017eiji primjer ovakvog tipa. On je imao opse\u017enu istoriju sa slu\u017ebama dr\u017eavne bezbijednosti, odnosno UDB-om, tokom komunizma. Mnogi, poput Arkana, u\u010destvovali su u "specijalnim akcijama" usmjerenim protiv radikalnih emigranata van prostora bivše Jugoslavije za re\u017eim Josipa Broza Tita.<\/p>\n
Kao kontraobavještajni oficir, u po\u010detku, bio sam zbunjen \u010dinjenicom da su mnoge ubice i razbojnici koji su povezani sa organizovanim kriminalom – mafijom, istovremeno bili i visokorangirani saradnici UDB-e. Svi oni su imali VIP status – veze i protekcije. Ali, vrlo brzo sam shvatio da su ti ljudi bili dio me\u0111unarodnih operacija, dio višedecenijskog rata koji je vodila Titova tajna slu\u017eba protiv "neprijateljske emigracije".<\/p>\n
Nemogu\u0107e je razumjeti u potpunosti zbivanja u bivšoj Jugoslaviji poslije 1991, ubojstva, korupciju, masovne zlo\u010dine, atentate, bez razumijevanja kako se UDB-a tajno borila protiv terorizma. Mi, posmatra\u010di sa strane, mislimo o doga\u0111ajima kakav je bilo ubojstvo Zorana \u0110in\u0111i\u0107a iz 2003., kao "normalnim" likvidacijama. Ali, kada je premijer \u0110in\u0111i\u0107 likvidiran usred bijela dana od ubice koji je istovremeno slu\u017ebenik dr\u017eavne bezbijednosti i bos organizovanog kriminala i koji je odgovoran za ubojstva u više zemalja, to nije "normalna" likvidacija. To je naslje\u0111e UDB-e, ono što ja zovem "Titovim duhovima".<\/p>\n
Kao što je ruski premijer Vladimir Putin jednom rekao: "Ne postoje bivši obavještajci". Ja sam \u010duo pri\u010de u kafanama, poslije dosta ispijenih pi\u0107a. Pri\u010de o operacijama protiv terorista u Štutgartu, ili Sidneju. Pri\u010de o nadgledanju, nadziranju koje je vodilo ka ubojstvima koja su se dešavala na \u010ditavom Zapadu, posebno tokom kasnog perioda Hladnog rata. Uzbudljive, ali krvave pri\u010de, nijesu li\u010dile ni na šta od onoga što sam ranije \u010duo i znao. U po\u010detku nijesam vjerovao, ali bio sam radoznao i tako sam po\u010deo istra\u017eivati, neslu\u017ebeno, kako to špijuni vole re\u0107i, pravio sam ‘hobi dosje’. Bio sam zapanjen kada sam otkrio da je ve\u0107ina onoga što su mi udbaši ispri\u010dali zapravo istina. <\/p>\n
Prvi slu\u010daj u koji sam duboko ušao bilo je ubojstvo hrvatskog disidenta Brune Buši\u0107a u Parizu koje se desilo u oktobru 1978. godine. Bilo je to \u010disto izvedeno UDB-ino ubojstvo. Iako je Buši\u0107 bio veoma simpati\u010dan hrvatskim nacionalistima, on nije bio ‘terorista’, ali svejedno je ubijen – metkom u glavu iz neposredne blizine kao i ve\u0107ina \u017ertava koje UDB-a naziva ‘crnim programom’. <\/p>\n
Slu\u010daj Buši\u0107a tako\u0111e ilustruje primjenu duplih standarda na Zapadu kad su u pitanju zlo\u010dini UDB-e. Naime, samo mjesec dana prije ubojstva Buši\u0107a, bugarskog disidenta Georgi Markova ubila je bugarska tajna slu\u017eba u Londonu. Taj svjetski poznat ‘slu\u010daj kišobran’ izazvao je bijes Zapada. Istraga je još uvijek otvorena, britanska policija nastoji rasvijetliti slu\u010daj i hapsi ljude i danas, 32 godine nakon ubojstva. <\/p>\n
Ali, nikoga na Zapadu nije mnogo zanimalo kada je Buši\u0107 brutalno likvidiran dvije nedjelje kasnije u Parizu. Slu\u010daj je zaboravljen. Tito je bio koristan Zapadu, tako da su zlo\u010dini UDB-e uglavnom ignorisani, \u010dak i kada su jugoslovenski agenti brutalno vršili likvidacije napolju.<\/p>\n
Tokom Hladnog rata UDB-a je ubila više ljudi na Zapadu nego \u010ditav sovjetski blok, ali to je izazvalo veoma malu, ili nikakvu pa\u017enju. Kako tada, tako i danas.<\/p>\n
Ve\u0107ina UDB-inih likvidacija u inostranstvu slijedila je standardan model. Jugoslovenski agent proturio bi dezinformaciju u emigracionim krugovima na Zapadu kako bi stvorio konfuziju i me\u0111usobne borbe unutar grupa. Ubica bi preduzeo nadgledanje \u017ertve nakon \u010dega bi likvidirao metu naj\u010deš\u0107e metkom u glavu sa bliske udaljenosti. Ubojstva UDB-e bila su \u010desto veoma brutalna, mnogo okrutnija nego što je bilo "potrebno" za ubojstvo. U nekim slu\u010dajevima \u017ertve su ubijane no\u017eevima, a ubadane su desetak puta. U svim slu\u010dajevima likvidacija UDB-a ih je pokušavala prikazati kao "rezultat prepirki izme\u0111u emigranata". To je pri\u010da koju bi zapadne policijske agencije i obavještajni krugovi koji nijesu razumjeli jugoslovensku emigraciju \u010desto prihvatali kao to\u010dnu. <\/p>\n
Teško je re\u0107i sa apsolutnom sigurnoš\u0107u, ali izme\u0111u sredine 60-ih do 90. UDB-a je pokušala izvršiti preko stotinu ubojstava i otmica na Zapadu, uglavnom na podru\u010dju tadašnje Zapadne Njema\u010dke, ali i u zemljama Centralne i Isto\u010dne Evrope, Britanije, SAD, Kanade, Australije, \u010dak i Ju\u017ene Afrike. Gdje god su se nalazili jugoslovenski emigranti, UDB-a ih je slijedila. UDB-a je širom svijeta likvidirala više od 60 Hrvata, kao i odre\u0111eni broj Srba i Albanaca. U svakom slu\u010daju, najmanje 80 potvr\u0111enih UDB-inih likvidacija desilo se tokom posljednjih godina Hladnog rata u zapadnim zemljama prijateljski nastrojenim prema Jugoslaviji. Tako\u0111e, bilo je oko 12 ubojstava u SAD-u. <\/p>\n
Bilo je mnogo slu\u010dajeva koji su zaista bili spektakularni. Ubojstvo Brune Buši\u0107a 1978. bilo je neobi\u010dno bezobrazno, kao što je bilo i ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana \u0110urekovi\u0107a u Zapadnoj Njema\u010dkoj 1983. godine. To je zaista bila krvava i brutalna afera. Ipak, mislim da je UDB-ina najimpresivnija operacija bilo ubojstvo \u010duvenog ustaše Vjekoslava Maksa Luburi\u0107a u Španiji 1969, koje je izveo Ilija Stani\u0107, a koji sada slobodno \u017eivi u Bosni. Godinama je UDB-a strpljivo infiltrirala Stani\u0107a unutar Luburi\u0107evog zatvorenog kruga ustaških emigranata, da bi on na kraju divlja\u010dki ubio Luburi\u0107a. Slu\u010dajevi koji su najviše zabrinjavaju\u0107i, za mene, bili su oni u kojima je UDB-a ubila i nedu\u017ene ljude. Tako je 1972. godine Titov ubojica sustigao Stjepana Ševu, \u010dlana Hrvatskog revolucionarnog društva u Italiji. Ševo jeste bio terorista, ali ubojica nije likvidirao samo Ševu nego i njegovu potpuno nevinu suprugu i devetogodišnju usvojenu k\u0107erku Tatjanu. Pet godina kasnije u \u010cikagu UDB-in ubojica brutalno je na smrt izbo Dragišu Kašikovi\u0107a, srpskog ekstremnog emigranata, ali je tako\u0111e ubio i devetogodišnju k\u0107erku njegove djevojke, Ivanku Miloševi\u0107. Nikada nijesam \u010duo da je bilo koja obavještajna slu\u017eba \u010dinila takve jezive zlo\u010dine na me\u0111unarodnoj sceni. <\/p>\n