{"id":47246,"date":"2010-02-01T13:00:58","date_gmt":"2010-02-01T13:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47246"},"modified":"2010-02-01T13:00:58","modified_gmt":"2010-02-01T13:00:58","slug":"govori-bre-srpsko-hrvatski-da-te-cela-eu-razume","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/01\/govori-bre-srpsko-hrvatski-da-te-cela-eu-razume\/","title":{"rendered":"Govori bre srpsko-hrvatski da te cela EU razume"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Lucijan Cari\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Briga de\u017eurnih pajaca Europskog parlamenta za tro&scaron;kove rastro&scaron;nog europskog dr\u017eavnog mastodonta bila bi hvale vrijedna, kada se iza nje ne bi krila i &quot;zabrinutost&quot; za na&scaron; nacionalni identitet. Dvije zastupnice europarlamenta tako su nam, i prije svete pri\u010desti voljenoj Uniji, predlo\u017eile upotrebu zajedni\u010dkog &quot;izvornog srpsko-hrvatskog&quot; jezika. Isti dan kada je ova ideja kobajagi pometena pod tepih, consigliere svete Unije za &quot;hrvatski problem&quot; novom je izjavom ponovo zamutio vodu. Da, uvijek treba promisliti ono &scaron;to zbori knez, ali razlog za pravu zabrinutost rije\u010di su dvorske lude.<\/p>\n<p>Jo&scaron; 2005. godine u kolumni &quot;Na vratima pakla&quot;, \u010dije dijelove citiram, iznio sam svoju zabrinutost pretjeranom brigom najdra\u017ee nam Europske unije za hrvatsku dobrobit i hrvatski pravni sustav, te potanko predvidio kakva nas budu\u0107nost u predragoj Uniji \u010deka. <\/p>\n<p>&quot;Danas, poput najbjednijih slugu pla\u010demo za Europskom unijom, za budu\u0107e neravnopravno i neprincipijelno tretiranje, za zajednicu &bdquo;jednakih&quot;, gdje \u0107emo biti u \u010detvrtom, mo\u017eda petom e&scaron;alonu iza stola &#8211; gdje su zalogaji rijetki i posni, ali prvom u egzerciru (gdje se prolijeva znoj) i navali (gdje se prolijeva krv). Pravila koja ni za koga drugoga ne va\u017ee &#8211; za nas \u0107e va\u017eiti. Ono &scaron;to svi budu smjeli &#8211; mi ne\u0107emo smjeti. &Scaron;to se drugima bude odobravalo &#8211; nas \u0107e zbog toga prezirati.&quot;<\/p>\n<p>Tada je, pamtite, Europska unija blokirala na&scaron; pristupni proces pod izlikom nedovoljne aktivnosti u procesu hvatanja generala Gotovine, odnosno \u010dak direktne pomo\u0107i sustava odbjeglom generalu. U optu\u017ebama prednja\u010dila je Carla Del Ponte, a prakti\u010dno sve &scaron;to je rekla na ra\u010dun skrivanja Gotovine u Hrvatskoj pokazalo se kao najobi\u010dnije laganje.<\/p>\n<p>Danas, zabrinuta mogu\u0107im pretjeranim priljevom prljavih Balkanaca, preko svojih de\u017eurnih pajaca, najdra\u017ea Unija ponovo nam nudi upotrebu zajedni\u010dkog jezika, naravno, sve zbog kako ekonomi\u010dnosti tako i efikasnosti, ali bome i zbog u&scaron;tede dragocjenog prostora potrebnog za smje&scaron;taj svih tih silnih prevoditeljskih kabina. Uistinu ne \u010dudi da hrvatski diplomati Bruxelles u \u017eargonu nazivaju Novi Beograd, jer sli\u010dnosti su vi&scaron;e nego o\u010digledne.<\/p>\n<p>&quot;Ono &scaron;to mi nije jasno je za&scaron;to i zbog kakvih nedoku\u010divih razloga na&scaron;a zemlja silom ho\u0107e u novu, jo&scaron; jednu, dr\u017eavnu zajednicu petnaestak godina nakon &scaron;to smo se u krvi rije&scaron;ili jedne druge dr\u017eavne zajednice na koju ova prva jako podsje\u0107a.<\/p>\n<p>Prije &scaron;ezdesetak godina, tako\u0111er u krvi, rije&scaron;ili smo se opet jedne dr\u017eavne zajednice u koju smo uletjeli kao guske u maglu. A prije osamdesetak godina smo se (poga\u0111ate) u moru krvi rije&scaron;ili jo&scaron; jedne ne\u017eeljene dr\u017eavne zajednice. Prakti\u010dno cijela povijest Hrvatske, nakon Petra Sva\u010di\u0107a, krvavo je izbavljivanje iz dr\u017eavnih zajednica u koje su nas uvaljivali ljudi koji su bili ili nedovoljno mudri, ili nedovoljno dalekovidni ili nedovoljno hrabri, ali dovoljno glupi, lo&scaron;i i pohlepni da nas predaju prvom vladaru koji je nai&scaron;ao. Tijekom zamalo cijele svoje povijesti Hrvatska je permanentna \u017ertva bijedne i beski\u010dmene politike svojih politi\u010dara.&quot;<\/p>\n<p>Stvarno je zgodna takva briga kako za tro&scaron;kove tako i za na&scaron; nacionalni identitet, pogotovo ako se prisjetimo da se prakti\u010dno svaki silnik koji je zalutao u ove krajeve prvo prihvatio upravo ure\u0111ivanja njemu nerazumljivog na\u010dina komunikacije me\u0111u ovda&scaron;njim pukom. Tako su Ma\u0111ari, Austrijanci i Talijani bili vrlo izri\u010diti po pitanju jezika koji su \u017eeljeli da govorimo. Kralj Aleksandar, koji nas je ipak razumio, \u017eelio je pomo\u0107i na&scaron;im napa\u0107enim o\u010dima, pa nam je ponudio i \u0107irilicu poznatu po blagotvornom utjecaju na zamor o\u010diju koji izaziva pretjerano \u010ditanje latini\u010dkih tekstova (pogotovo onih napisanih na priprostom puku nerazumljivim, stranim jezicima). Socijalisti\u010dka Federativna Republika Jugoslavija, zemlja ravnopravnih naroda i narodnosti, bratstva i jedinstva, bratski nam je nastavila uvaljivati jedinstveni hrvatsko-srpski, a u kona\u010dnici srpski jezik.<\/p>\n<p>Svemu usprkos, na&scaron; je hrvatski jezik pre\u017eivio sve poku&scaron;aje vi&scaron;estoljetne asimilacije, da bi nam sada, na kraju, najdra\u017ea Unija ponovo ponudila stare navade. <\/p>\n<p>&quot;Hrvatska je vlast, ova i ona, iznimno lo&scaron;e postavila odnos prema Uniji i svoju politiku zasnovala na ulasku po svaku cijenu. Naravno, tu se daju maksimalne koncesije, \u010dak i one koje naizgled s Unijom nemaju neke veze. Javnosti nikada nije suvislo predstavljeno za&scaron;to toliko \u017eelimo \u010dlanstvo i kakve su to\u010dno koristi koje \u0107e Hrvatska imati. Naravno, nije ni re\u010deno kada \u0107e te dobrobiti sti\u0107i. Pitanje je &#8211; ako se ti podaci toliko taje &#8211; da li oni uop\u0107e postoje? Ako postoje, idu li u prilog nama ili Europi svetici? Ne samo to, Europska unija je vlastima do sada, a i ovoj danas, slu\u017eila kao univerzalni alibi svih alibija &#8211; jer sve \u0107e biti sre\u0111eno do ulaska. Mo'&scaron; mislit. Idemo naprijed, ali jako sporo i uz puno problema. Nema &scaron;anse da \u0107e do 2007., 2009., ili dvijetisu\u0107e i neke situacija biti dramati\u010dno pobolj&scaron;ana. Me\u0111u ostalim, jer se cijeli dr\u017eavni aparat podre\u0111uje svetom cilju ulaska u Europsku uniju, a ne dobrobiti vlastitih gra\u0111ana.&quot;<\/p>\n<p>Put u veliku voljenu Uniju odabrali smo pro\u0107i na koljenima i spu&scaron;tenih ga\u0107a. To je u redu, jer takve smo stvari i prije radili. U redu je da taj put pro\u0111emo i spu&scaron;tene Zastave, jer, eto, i to nam se de&scaron;avalo. Tako\u0111er, u redu je da na tom svetom putu ostavimo svoj nacionalni ponos i suverenitet, pa \u010dak i na&scaron; teritorij &#8211; jer sve smo to ve\u0107 prije radili i iskusili. Zapravo jedina stvar koju jo&scaron; nismo uspjeli raskr\u010dmiti i zapiti je na&scaron; nacionalni identitet &#8211; no, ne bojte se, uvijek postoji prvi put.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pollitika.com\/govori-bre-srpsko-hrvatski-da-te-cela-eu-razume\">Politika.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Lucijan Cari\u0107 Briga de\u017eurnih pajaca Europskog parlamenta za tro&scaron;kove rastro&scaron;nog europskog dr\u017eavnog mastodonta bila bi hvale vrijedna, kada se iza nje ne bi krila i &quot;zabrinutost&quot; za na&scaron; nacionalni identitet. Dvije zastupnice europarlamenta tako su nam, i prije svete pri\u010desti voljenoj Uniji, predlo\u017eile upotrebu zajedni\u010dkog &quot;izvornog srpsko-hrvatskog&quot; jezika. Isti dan kada je ova ideja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47246","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47246"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47246\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}