{"id":47244,"date":"2010-01-30T13:41:20","date_gmt":"2010-01-30T13:41:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47244"},"modified":"2010-01-30T13:41:20","modified_gmt":"2010-01-30T13:41:20","slug":"pitamo-teologe-zasto-bog-nije-zastitio-haiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/30\/pitamo-teologe-zasto-bog-nije-zastitio-haiti\/","title":{"rendered":"Pitamo teologe: Za\u0161to Bog nije za\u0161titio Haiti?"},"content":{"rendered":"

S fratrom, predava\u010dem na pravoslavnom bogoslovnom fakultetu, rabinom i dopredsjednikom mešihata o kataklizmi siromašne dr\u017eavice<\/em> <\/p>\n

Pi\u0161e: Damir \u0160arac<\/strong><\/em><\/p>\n

Kad je Kristofor Kolumbo doplovio do rajskih obala škoja usred Atlantika, u dnevnik je zapisao: Pred o\u010dima mi je otok La Espanola, najljepša zemlja koju je ljudsko oko ikada vidjelo! <\/p>\n

Kataklizma koja je zapadnu stranu otoka, zvanu Haiti, zadesila 518 godina poslije zaprepastila je o\u010di cijelog \u010dovje\u010danstva: tri milijuna stanovnika pretrpjelo je bol, od toga gotovo 200 tisu\u0107a smrtnu, cijeli glavni grad. Port-au-Prince je u ruševinama, slike katastrofe prohujale su svijetom.<\/p>\n

Veliki trus nije poštedio nikoga; pod milijunima tona smrvljenog betona ginuli su bogatuni, politi\u010dari, siromasi, ministri, UN-ovci, djeca, stranci, nadbiskup Miot i stotinjak sve\u0107enika… Zašto? \u010ciji je prst pomaknuo oceanske plo\u010de, zbog \u010dega je još ve\u0107a nevolja zadesila jednu od najbjednijih dr\u017eava planeta?<\/p>\n

Nevjernicima je lakše, oni nevolju pretpostavljaju volji prirode. Neki od njih \u0107e iskoristiti priliku pa predbaciti teistima: Gdje je bio vaš Bog? Tipi\u010dno teodicejsko pitanje, temeljeno samo na razumu i iskustvu, postavili smo u\u010denim ljudima velikih religija. <\/p>\n

Sektaške interpretacije<\/strong> <\/p>\n

U kontekstu razornog potresa na Haitiju, opa\u017eamo kako se takvo pitanje zapravo i ne postavlja, ako ostavimo po strani neke sektaške interpretacije po kojima razloge katastrofe valja tra\u017eiti u grijesima poginulih – primje\u0107uje prof. dr. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107, profesor filozofije na splitskom Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu, i pita:<\/p>\n

Zašto se naše vrijeme ne zapaljuje na ovom pitanju? Prvi je razlog u tome što neposredna pogo\u0111enost zlom i patnjom nikada ne tra\u017ei teoretski odgovor na pitanje zašto, nego vrišti za konkretnom pomo\u0107i koja je u stanju barem ubla\u017eiti patnju, ako je ve\u0107 ne mo\u017ee otkloniti. Drugi je razlog zasigurno taj što se teodicejska argumentacija prakti\u010dno pretvorila u ateisti\u010dki dokaz protiv Bo\u017eje opstojnosti. On je jednostavan i glasi: Bog i zlo ne mogu postojati zajedno.<\/p>\n

Zlo postoji, Bog dakle ne postoji. Ovaj se argument, me\u0111utim, ne \u010duje u govoru o patnjama ljudi pogo\u0111enih na Haitiju. Sre\u0107om! Bilo bi grozno dokazivati da Bog ne postoji ljudima koji istodobno oplakuju svoje mrtve i sami se bore da pre\u017eive. Ne \u010duje se ni rasprava koja bi htjela opravdati Boga. Sre\u0107om. Bilo bi sasvim nereligiozno pravdati Boga pored \u017ertava i onih koji im poma\u017eu – smatra dr. Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

On u akcijama solidarnosti i pomo\u0107i, koja dolazi s vjerni\u010dkih i sekularnih strana, vidi mo\u017eda i zadnji univerzalni obzor u svijetu prepunom podjela i nepravde, znak nade za Haiti i \u010dovje\u010danstvo. Zapad je prošao dug put hrvanja s pitanjima o Bogu i zlu. A krš\u0107anstvo se pred nerješivom zagonetkom opstojnosti zala koja poga\u0111aju ljude i uzrokuju patnju nije odreklo mišljenja Boga.<\/p>\n

Teodicejski problem nije riješilo, on je vjerojatno nerješiv. Otkrilo je, me\u0111utim, kako se u Boga mo\u017ee vjerovati unato\u010d zlu i patnji. Vjeruje u Boga koji nije izvan, nego u srcu ljudske patnje. Na zlo i patnju odgovara djelovanjem: Što mogu u\u010diniti da smanjim zlo i ubla\u017eim patnju? Patnji ne odri\u010de svaki smisao. Ona je mogu\u0107i put preobrazbe i put mudrosti.<\/p>\n

Mogu\u0107e je otkriti ga, zabranjeno je nametati ga! Nerješiva zagonetka teodicejskog pitanja u krš\u0107anstvu ide pod ruku sa solidarnoš\u0107u, supatnjom, suosje\u0107anjem i sviješ\u0107u o ljudskoj krhkosti i smrtnosti. Nije li to krš\u0107anska baština sekularnog zapadnoga svijeta – dr\u017ei prof. Vu\u010dkovi\u0107, prire\u0111iva\u010d knjige "Bog i zlo", koja se bavi upravo ovom problematikom.<\/p>\n

Volja Bo\u017eja i volja ljudska nisu identi\u010dne. Putevi Bo\u017eji su bili i bit \u0107e za nas tajna pred kojom smo pozvani da se smirimo – veli dr. Zoran Krsti\u0107, predava\u010d sociologije krš\u0107anstva na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, te dodaje: Svakako da je patnja u osobnom \u017eivotu, ali i u velikim katastrofama, izazov za vjeru kojem mnogi nisu i ne mogu odoljeti.<\/p>\n

Bi li to zna\u010dilo da je naš Bog sadist i da u\u017eiva u našim stradanjima? I unato\u010d svemu, krš\u0107ansko iskustvo je sasvim suprotno. Stradanje i patnja su posljedice poreme\u0107enih odnosa izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, \u010dovjeka i \u010dovjeka, \u010dovjeka i prirode. Ali i sam Sin Bo\u017eji, postaju\u0107i sli\u010dan nama, biva i stradalan do smrti na kri\u017eu.<\/p>\n

Prestanak patnje i stradanja nije rezerviran za historiju, ve\u0107 nam je to obe\u0107ano, onda kad i smrt kao posljednji neprijatelj bude ukinuta. Dotad ostaje nada i ostaje bezuvjetna solidarnost sa svim ljudima koji pate, posebno u velikim katastrofama. Gospod \u0107e, naposljetku, ipak, obrisati svaku ljudsku suzu, ma šta mi trenutno mislili i osje\u0107ali – upozorava o. Zoran.<\/p>\n

Rabin dr. Kotel Da-Don, duhovni vo\u0111a \u017didovske zajednice Bet Israel u Zagrebu i predava\u010d na Filozofskom fakultetu, isti\u010de kako je razumijevanje Bo\u017eje providnosti nemogu\u0107a misija:<\/p>\n

Zašto se strašne stvari doga\u0111aju op\u0107enito ili zašto se loše stvari doga\u0111aju dobrim ljudima, samo su neka od pitanja poznate misli – "pravednik je, a loše mu je, zao, a dobro mu ide". Nitko od nas nije blizak Bo\u017eji pomo\u0107nik da bi mogao znati njegove planove, no od vremena Biblije, po\u010devši s Potopom, svijet je do\u017eivljavao katastrofe \u010diji razlog nam je teško doku\u010diti.<\/p>\n

U monoteisti\u010dkoj religiji pitanje zašto se takve stvari doga\u0111aju, najte\u017ee je pitanje, jer sve dolazi od jednoga Boga i dobro i zlo. Mojsije, najve\u0107i \u017eidovski prorok, \u010dovjek koji je bio najbli\u017ee Bogu od svih ljudi, pokušao je doznati odgovor na to pitanje, ali Bog mu je rekao da odgovor mo\u017ee doznati tek nakon smrti. Tajnu Bo\u017eje providnosti mo\u0107i \u0107emo znati tek nakon smrti – zaklju\u010duje rabin Da-Don.<\/p>\n

Ako promatramo nevolju naroda na Haitiju kroz prizmu vjere islama, nai\u0107i \u0107emo na sli\u010dne doga\u0111aje koje registrira Kur'an – objašnjava dr. Aziz ef. Hasanovi\u0107, pomo\u0107nik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, navode\u0107i kako nije uputno ulaziti u naga\u0111anja razloga ovih doga\u0111aja, nego uzeti pouku o Bo\u017ejoj svemo\u0107i i pru\u017eiti svaku pomo\u0107 pre\u017eivjelima.<\/p>\n

Naš Mešihat pozvao je putem tjedne molitve petkom, d\u017euma namaza, sve vjernike da se uklju\u010de u humanitarnu akciju prikupljanja pomo\u0107i za unesre\u0107ene na Haitiju. Smatramo to vjerskom obvezom, koja time ne prestaje, nego se mora nastaviti raditi na programima koji \u0107e razvijati senzibilitet kod ljudi da kontinuirano poma\u017eemo unesre\u0107ene kojih je, na\u017ealost, iz dana u dan sve više.<\/p>\n

U svemu tome je i molitveni zaziv koji \u010dovjeka ja\u010da i poti\u010de da \u010dini dobro po principu: "Tvoje je samo ono što udijeliš!"<\/p>\n\n\n\n
\n

Ateist dr. Nikola Viskovi\u0107: Caritas širi milost<\/strong> <\/p>\n

Ateisti\u010dki svjetonazor po pitanju patnje u našem istra\u017eivanju zastupa prof. dr. Nikola Viskovi\u0107, koji se uz svoje pravne znanosti bavi i bioetikom: <\/p>\n

Svijet reagira na senzaciju, na sliku strahota na televiziji. \u010covjeku je, naime, uro\u0111ena samilost i su\u0107ut, ali ponajprije ga iskazuje prema svojim najbli\u017eima, rodbini i "plemenu". Što se ide dalje, ta je su\u0107ut sve apstraktnija. Pretvara se u principijelnost i udjeljivanje pomo\u0107i iz straha da se i nama sli\u010dno ne dogodi.<\/p>\n

Tako dolazimo do pojma koji izlazi kad se milosti degradira – milostinje. Upla\u0107uju se razli\u010dite svote za pomo\u0107, a su\u0107ut ostaje vrlo plitka. Da nije tako, onda bi \u010dovje\u010danstvo bilo cijele godine zgro\u017eeno nad \u010dinjenicom da svake minute od gladi i bijede umre jedno dijete – mišljenja je dr. Viskovi\u0107.<\/p>\n

Op\u0107e milosr\u0111e koje ide prema svim ljudima, poticali su osniva\u010di religija, poput Krista. Buddha ide i dalje, on ga širi i na \u017eivotinje. No, moramo priznati da religijske organizacije, kao što je Caritas kod katolika, rade na konstantnom širenju milosti koja je korak dalje od milostinje, upravo u onom evan\u0111eoskom smislu sveop\u0107e ljubavi. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Slobodna Dalmacija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S fratrom, predava\u010dem na pravoslavnom bogoslovnom fakultetu, rabinom i dopredsjednikom mešihata o kataklizmi siromašne dr\u017eavice<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47244","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47244"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47244\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}