{"id":47238,"date":"2010-01-24T10:05:41","date_gmt":"2010-01-24T10:05:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47238"},"modified":"2010-01-24T10:05:41","modified_gmt":"2010-01-24T10:05:41","slug":"karl-marx-profitira-od-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/24\/karl-marx-profitira-od-krize\/","title":{"rendered":"Karl Marx profitira od krize"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Christel Wester\/Andrea Jung-Grimm<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Vo&scaron;tana figura Karla Marxa u jednom muzeju u Berlinu Karl Marx je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od 140 godina napisao knjigu koja u kriznim vremenima sve vi&scaron;e dobiva na zna\u010daju: &quot;Kapital&quot;. U Njema\u010dkoj raste prodaja tog djela, kao i zvu\u010dnog zapisa s njegovim najpoznatijim tezama. <\/p>\n<p>&quot;Marx je trenuta\u010dno vjerojatno naj\u010ditaniji klasik dru&scaron;tvenih znanosti&quot;, ocjenjuje sociolog Heinz Bude. Marxove teorije socijalizma sada je u Njema\u010dkoj mogu\u0107e i poslu&scaron;ati. Prvi dio &quot;Kapitala&quot; upravo je iza&scaron;ao kao zvu\u010dni zapis na ukupno &scaron;est CD-a u trajanju od sedam sati. Naravno, rije\u010d je o znatno skra\u0107enom izdanju, ali u njemu su zastupljene sve najva\u017enije teze.<\/p>\n<p><strong>Zvu\u010dni zapis &quot;Kapitala&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Komunisti\u010dki manifest Marx i Engels su izdali 1848. u Parizu. &quot;Kapital&quot;, najpoznatije djelo Karla Marxa, jedno je od najslo\u017eenijih i najte\u017ee razumljivih djela ekonomske teorije iz 19. stolje\u0107a. Odkuda onda ideja da se ba&scaron; ta knjiga snimi kao zvu\u010dni zapis? Nakladnica Margit Osterwold obja&scaron;njava da je glavni uzrok upravo financijska kriza: &quot;Karl Marx se posvuda citira, ne samo u ekonomskim \u010dasopisima, nego i u privatnim krugovima.&quot;&nbsp; <\/p>\n<p>Ona sama priznaje da nikada nije pro\u010ditala Marxova, a ni djela njegovog suradnika Friedricha Engelsa. I to iako sa svojih 65 godina pripada tzv. &quot;generaciji 1968&quot;, za koju se uvijek vjerovalo da je barem ona pro\u010ditala sva djela poznatih teoreti\u010dara socijalizma. No, Margit Osterwold opovrgava taj mit: &quot;Ma kakvi, ni ta generacija ih nije pro\u010ditala. To mi je postalo jasno tek kasnije.&quot; Unato\u010d tome, djela Marxa i Engelsa bila su 80-ih godina pro&scaron;log stolje\u0107a kult bez kojeg je bilo nemogu\u0107e zamisliti police s knjigama u studentskim sobama. Sada zvu\u010dni zapis omogu\u0107ava barem prvi korak u upoznavanju &quot;Kapitala&quot;: on sadr\u017ei samo pet od ukupno 25 poglavlja prvog dijela.<\/p>\n<p><strong>Marxova ostav&scaron;tina <\/strong><\/p>\n<p>Rodna ku\u0107a Karl Marxa u Trieru.&nbsp; Sabrana djela Marxa i Engelsa obuhva\u0107aju 43 knjige, me\u0111u kojima je najva\u017eniji &quot;Kapital&quot; sa svoja tri dijela. Od toga je samo jedan dio tiskan jo&scaron; za Marxova \u017eivota. Nakon njegove smrti 1883. godine Friedrich Engels je izdao ostale zapise iz Marxove ostav&scaron;tine. Ta su se djela tada sastojala od nepreglednih i nesre\u0111enih rukopisa.&nbsp; Trenuta\u010dno se jedan me\u0111unarodni tim znanstvenika bavi ure\u0111enjem \u010ditavog &quot;Kapitala&quot;. &quot;Mo\u017eda \u0107emo za deset godina imati novo, \u010ditljivije izdanje&quot;, ka\u017ee J&ouml;rn Sch&uuml;trumpf iz nakladni\u010dke ku\u0107e Karl-Dietz-Verlag u Berlinu, koja je i izdala sabrana djela Marxa i Engelsa.<\/p>\n<p>Uprkos slo\u017eenosti, &quot;Kapital&quot; upravo do\u017eivljava pravu renesansu: nakon izbijanja financijske krize 2008. godine prodano je \u010dak 4500 primjeraka &#8211; za razliku od, recimo, 2005. godine kada je za to djelo zanimanje pokazalo samo 750 kupaca.<\/p>\n<p><strong>Marksizam na novi na\u010din<\/strong><\/p>\n<p>U mnogim njema\u010dkim gradovima u posljednje se vrijeme \u010dak osnivaju knji\u017eevni kru\u017eoci ljubitelja Marxovog stvarala&scaron;tva. Mlada studentska generacija danas ponovo otkriva tog teoreti\u010dara. Pa ipak, ta pojava nema ni\u010deg zajedni\u010dkog s marksisti\u010dkim kru\u017eocima iz 70-ih godina, tvrdi sociolog Heinz Bude, koji na Sveu\u010dili&scaron;tu Kassel vodi seminar o toj temi, a tako\u0111er je izdao i knjigu o zna\u010denju Karla Marxa danas.<\/p>\n<p>Dapa\u010de, Bude Marxova djela vi&scaron;e ne \u010dita kao djela teoreti\u010dara socijalizma i jednakosti. Ta je ideja, ka\u017ee ovaj sociolog, &quot;ostavila duboke zlo\u010dina\u010dke tragove u ljudskoj povijesti&quot;. Ne, on u Marxu vidi teoreti\u010dara slobode koji nam danas prije svega pokazuje da se aktualno stanje ne smije prihva\u0107ati bez pogovora, nego da se uvijek mora tragati za boljim alternativama.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw-world.de\/dw\/article\/0,,5162483,00.html\">DWW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Christel Wester\/Andrea Jung-Grimm Vo&scaron;tana figura Karla Marxa u jednom muzeju u Berlinu Karl Marx je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od 140 godina napisao knjigu koja u kriznim vremenima sve vi&scaron;e dobiva na zna\u010daju: &quot;Kapital&quot;. U Njema\u010dkoj raste prodaja tog djela, kao i zvu\u010dnog zapisa s njegovim najpoznatijim tezama. &quot;Marx je trenuta\u010dno vjerojatno naj\u010ditaniji klasik dru&scaron;tvenih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47238","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47238","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47238"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47238\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47238"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47238"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47238"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}