{"id":47231,"date":"2010-01-17T09:23:57","date_gmt":"2010-01-17T09:23:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47231"},"modified":"2010-01-17T09:23:57","modified_gmt":"2010-01-17T09:23:57","slug":"digitalni-hladni-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/17\/digitalni-hladni-rat\/","title":{"rendered":"Digitalni hladni rat"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107i internetski mo\u0107nik bacio je rukavicu u lice najve\u0107oj industrijskoj sili svijeta. Tko \u0107e pobijediti?<\/em> <\/p>\n

Pi\u0161e: Dragan Petric<\/strong><\/em><\/p>\n

Bilo je još zimsko doba rane 2006. godine kada se Sergey Mikhailovich Brin, jedan od dvojice osniva\u010da Googlea, na putovanju iz Silicijske doline u Kinu odlu\u010dio na dan, dva zaustaviti i u zale\u0111enoj Moskvi, gradu u kojem se – netipi\u010dno za jednog od najuspješnijih ameri\u010dkih poduzetnika digitalne ere – rodio te u njemu odrastao. Hladne glave, u jednako hladnom, ali za njega i smiruju\u0107em okolišu morao je donijeti odluku o tome ho\u0107e li, kada stigne u Peking, potpisati ultimatum koji \u0107e Googleu omogu\u0107i da u\u0111e na najve\u0107e i potencijalno najperspektivnije tr\u017eište na svijetu.<\/p>\n

Komunisti\u010dki re\u017eim<\/strong><\/p>\n

Da bi svoj alat za pretra\u017eivanje interneta mogao ponuditi i najmnogoljudnijem stanovništvu svijeta, morao je progutati nemalu knedlu koja mu je zapinjala u grlu – u ugovoru s kineskim vlastima najistaknutija je bila stavka prema kojoj Google pristaje na cenzuriranje svih internetskih sadr\u017eaja koje komunisti\u010dki re\u017eim ne smatra podobnima, i to tako da se linkovi prema takvim sadr\u017eajima korisnicima uop\u0107e ne prikazuju me\u0111u rezultatima pretra\u017eivanja. Brinov suosniva\u010d Larry Page i glavni operativni direktor Googlea Eric E. Schmidt imali su uvjerljive argumente kojima su ga nagovorili da potpiše sporne dokumente – na kineskom tr\u017eištu bitno je biti prisutan po svaku cijenu, a filtriranje nepodobnih web stranica mala je \u017ertva u odnosu na enormne prihode koji se mogu ostvariti kad se biznis kontekstnog oglašavanja, gdje se zarade ostvaruju ovisno o broju klikova na zakupljeni link, zakuha tu gdje \u0107e jednog dana miševima klikati više od milijardu ljudi.<\/p>\n

Amerikanizirani Rus<\/strong><\/p>\n

Sve svjetske multinacionalke, uostalom, streme kineskom tr\u017eištu, najve\u0107i tvrtkini rivali poput Microsofta, Yahooa i Applea ve\u0107 su godinama tamo, pa je dolazak Googlea na to tr\u017eište prije pitanje nu\u017enosti nego izbora, logi\u010dno je povezivao amerikanizirani Rus Sergey Mikhailovich, iznova se dive\u0107i krovovima Kitaj-goroda, stare kineske trgova\u010dke \u010detvrti smještene tik uz rub Crvenog trga, u kojoj se nije slu\u010dajno zatekao.<\/p>\n

Tr\u017eišni lider je Baidu<\/strong><\/p>\n

Nekoliko dana kasnije registrirana je internetska domena Google.cn, a vrlo brzo na njoj je proradila i Googleova internetska tra\u017eilica, na kineskom jeziku, bez mogu\u0107nosti prikazivanja linkova na sve one stranice koje je lokalna internetska policija proglasila antire\u017eimskima.<\/p>\n

Kompanija \u010dije je geslo još od osnutka bilo "ne \u010dini zlo" (don't be evil) u svrhu ostvarivanja zarade pristala je na izrazito restriktivnu cenzuru, jednu od naju\u010dinkovitijih i najbezo\u010dnijih metoda kršenja ljudskih prava koju besramno provodi kineska totalitaristi\u010dka vlast.<\/p>\n

Stvari se, me\u0111utim, za Google nisu u nepunih pet godina prisutnosti na kineskom tr\u017eištu odvijale onako kako su u toj kompaniji o\u010dekivali. Dok je broj korisnika interneta doista rastao uobi\u010dajenim tempom, dosegnuvši do danas više od 330 milijuna ljudi, udio onih koji koriste Google kako bi pretra\u017eivali internet pove\u0107avao se nemjerljivo sporije. U svim zemljama svijeta osim Kine Google je vode\u0107i pretra\u017eiva\u010dki alat i ra\u010duna se da se \u010detiri od pet internetskih pretra\u017eivanja obavi upravo preko tra\u017eilice ovog internetskog giganta.<\/p>\n

U Kini Google dr\u017ei samo tre\u0107inu tr\u017eišta, a tr\u017eišni je lider lokalna tvrtka Baidu, tako\u0111er cenzurirana, no prisutna na tr\u017eištu još od 2000. godine. Google u odnosu na Baidu ne nudi komparativnu prednost koju ima izvan granica Kine – pretra\u017eivanje baš svih internetskih sadr\u017eaja – pa nikada nije osvojio vode\u0107u poziciju u toj zemlji. Tr\u017eišni udio od otprilike 35 posto nije malen, no kada je rije\u010d o kontekstnom i ciljanom oglašavanju na internetu, samo je lider u poziciji ostvarivanja zarade i odr\u017eivog razvoja, pa Google u Kini uspijeva uprihoditi jedva tristotinjak milijuna dolara na godišnjoj razini.<\/p>\n

U odnosu na 21 milijardu dolara koju je u protekloj godini ovaj div zaradio u \u010ditavom svijetu, nerazmjer je više nego o\u010digledan… Kineska podru\u017enica Googlea zapošljava oko 700 zaposlenika, uglavnom dobro pla\u0107enih in\u017eenjera, i posluje pozitivno, no sve su to mrvice za gabarite na koje su navikli Sergey Brin i Larry Page. Uz to, znatno bezbolnije i lukrativnije na kineskom tr\u017eištu posluje Microsoft, koji ovdje ima i proizvodnju i razvojne odjele i dr\u017eavne institucije kao klijente, zatim Apple, koji tu štanca svoje iPhone i iPode, IBM koji je \u010ditavu manufakturu prijenosnih ra\u010dunala prodao kineskom Lenovu te niz preostalih informati\u010dkih megakorporacija koje s Kinezima nemaju apsolutno nikakvih problema.<\/p>\n

Google u konstelaciji ovih imena nije navikao biti minorna figura i nikako ne u\u017eiva u poziciji koja mu je nametnuta, najve\u0107im dijelom upravo zbog cenzure koju je – prema ugovoru – obvezan provoditi. Dok na svim preostalim podnebljima Google predstavlja metaforu mo\u0107i, nedosti\u017enosti i veli\u010dine, u Kini je ova tvrtka obi\u010dan patuljak. Za nekoga tko ima pokri\u0107a smatrati se budu\u0107im vladarom svijeta te ve\u0107 sada postoje\u0107im vladarom digitalne Zemljine sfere, to je najlošija mogu\u0107a situacija.<\/p>\n

‘Ne \u010dinite zlo’<\/strong><\/p>\n

Da \u0107e stvari krenuti po zlu i da svoju mo\u0107 ne\u0107e biti u stanju demonstrirati baš zbog prvotnog pristajanja na filtriranje rezultata pretra\u017eivanja, bilo je jasno ve\u0107 godinu dana nakon po\u010detka rada kineskog Googlea. Internetski aktivisti ve\u0107 su 2007. godine na svojim blogovima po\u010deli objavljivati javna pisma \u010delnim ljudima Googlea u kojima ih mole da "ne \u010dine zlo" podilaze\u0107i nehumanom Politbirou te da poslovanje tvrtke vrate na pravi put, a kako su to \u010dinili na serverima izvan Kine, stvar je vrlo brzo postala dostupna dok se pretra\u017eivala na necenzuriranom Googleu, odnosno s bilo kojeg ra\u010dunala izvan digitalne \u017eeljezne zavjese ove dr\u017eave.<\/p>\n

Tu se zakuhao prvi otvoreni sukob izme\u0111u kineskih vlasti i Googlea. Internetski su policajci, naime, zatra\u017eili od tvrtke da ne\u017eeljene sadr\u017eaje – misle\u0107i pritom ponajprije na blogove antire\u017eimskih aktivista iz vlastite zemlje – izbaci i iz rezultata pretra\u017eivanja na globalnoj razini, a ne samo dok se gugla preko domene Google.cn, na što Google, jasno je, nikako nije pristajao. Potpisani ultimatum za nastup na kineskom tr\u017eištu jedna je stvar i mo\u017ee se shvatiti kao igranje prema pravilima koja nala\u017eu lokalni zakoni, no utjecati na na\u010din poslovanja na tr\u017eištima izvan Kine za Google nije dolazilo u obzir.<\/p>\n

Poni\u017eenje i šamar<\/strong><\/p>\n

Kinezi su ipak dosko\u010dili i tome – aktiviste su po\u010deli hapsiti i zatvarati, proglašavaju\u0107i ih "internetskim disidentima", što je u kazneni zakon uvedeno kao posve nova kategorija kriminalaca, a njihov bi identitet, budu\u0107i da su na blogovima nastupali anonimno i s pseudonimima, otkrivali špijuniranjem e-mailova, hakerskih upadima u ra\u010dunala i sli\u010dnim suvremenim obavještajnim metodama koje podrazumijevaju velik broj operativaca s visokom razinom poznavanja najnovijih ra\u010dunalnih tehnologija.<\/p>\n

Kako se kineski antire\u017eimski aktivizam iz o\u010diglednih razloga provodio putem servera u inozemstvu, i to ve\u0107inom na onima koja su u vlasništvu ameri\u010dkih kompanija, a me\u0111u njima dobrim dijelom i Googlea s obzirom na to da Google usluge poput Gmaila, Gtalka, Google Eartha i druge nudi besplatno svima na svijetu, hakerska špijuna\u017ea iz kineskih redova bila je usmjerena uglavnom na mre\u017ee u zapadnim zemljama, posebice prema korisni\u010dkim ra\u010dunima na Googleovim serverima u Americi.<\/p>\n

Napad kineske hakerske horde na Google i na Sjedinjene Dr\u017eave, ma koliko on bio diskretan te ve\u0107im dijelom \u010dak i jalov, bila je izuzetna prilika za vladara interneta da se izvu\u010de iz pat-pozicije u kojoj se zatekao na jedinom tr\u017eištu na kojem se ne uspijeva nametnuti kao lider. Hakiranjem i špijuniranjem korisnika, pa makar oni bili iz Kine, tajne slu\u017ebe kineske strahovlade prekršile su ugovor s Googlem jer njihov rad više nije bio neometan. Brinovi ljudi br\u017ee-bolje su iskoristili situaciju i zauzvrat prekršili svoju ugovornu obvezu o cenzuriranju – prošlog su tjedna tako prvi put stanovnici Kine mogli neometano izguglati strahovite fotografije maskara na trgu Tiananmen, a iz ameri\u010dke je središnjice poru\u010deno da se ni bilo koji drugi sadr\u017eaji više ne\u0107e cenzurirati.<\/p>\n

Štoviše, Google je upregnuo i sam dr\u017eavni vrh u sukob s Kinezima, pa je tako dr\u017eavna tajnica Hillary Clinton oštro osudila kineske hakerske napade i zatra\u017eila diplomatsko objašnjenje incidenta, a sve je kulminiralo najmanje o\u010dekivanim potezom – Googleovom prijetnjom da \u0107e se povu\u0107i s kineskog tr\u017eišta.<\/p>\n

Bio je to šamar kojim je najsna\u017eniji internetski imperij proglasio rat najve\u0107oj industrijskoj sili svijeta, kona\u010dno pokazuju\u0107i da – unato\u010d rezultatima – nije nikakav patuljak ni kada je rije\u010d o njihovu prostoru. Na nekoliko razina Google je ovime ponizio mo\u0107an kineski re\u017eim, uprili\u010divši demonstraciju sile kojoj \u0107e na ovaj ili onaj na\u010din Kina morati odgovoriti.<\/p>\n

Mo\u0107 i respekt<\/strong><\/p>\n

Kao prvo, Google se pokazao kao jedina kompanija na svijetu koja je spremna odre\u0107i se kineskog tr\u017eišta. Opstanak \u010dak i srednje velikih tvrtki koje djeluju tek na nacionalnim razinama danas je teško zamisliti bez da su makar na neki na\u010din povezane s Kinom, dok je za sve multinacionalke nazo\u010dnost u Kini jasna i nepobitna nu\u017enost. Ako je Google jedina velika kompanija koja se spremna odre\u0107i Kine, još k tome iz principijelnih razloga, onda doista u\u017eiva izuzetnu mo\u0107, utjecaj i respekt.<\/p>\n

Borac za ljudska prava<\/strong><\/p>\n

Google je, kao drugo, filijalu vrijednu tristo milijuna dolara na godišnjoj razini spreman odrezati u trenucima kada se ameri\u010dko gospodarstvo tek po\u010delo iskapati iz ekonomskog kolapsa. Istina je da taj novac predstavlja samo omanji djeli\u0107 sveukupnih Googleovih prihoda, no ve\u0107inu svoje zarade ova kompanija ipak ostvaruje u Americi, a prihod iz kineske podru\u017enice isklju\u010divo su izvozna sredstva, još k tome s golemim potencijalom rasta. Napustiti ih, priuštiti si mo\u017ee samo \u010dvrsto utemeljena i dobrostoje\u0107a kompanija takve mo\u0107i da ju kriza nije ni dotakla.<\/p>\n

Kona\u010dno, Google je, javnim bacanjem rukavice u lice Kinezima, unaprijed ispao moralni pobjednik ovog sukoba, strana koja je na\u010dela pretpostavila profitu. Ispao je hrabri borac za ljudska prava iako ih je u Kini ugovorno kršio skoro pola desetlje\u0107a, paralelno u ostatku svijetu grade\u0107i ništa manje zabrinjavaju\u0107u špijunsku mre\u017eu od one kineskih komesara, temeljenu na zadiranje u privatnost pojedinca i nasrtljivo prikupljanje podataka putem \u010ditavog niza svojih naizgled besplatnih internetskih servisa.<\/p>\n

Valja u cijeloj pri\u010di imati na umu kako je Google, zapravo, samo zaprijetio povla\u010denjem s kineskog tr\u017eišta – nije to doista i u\u010dinio. Uvjet za ostanak u Kini je prestanak hakiranja korisni\u010dkih ra\u010duna svih, pa i kineskih gra\u0111ana smještenih na Googleovim serverima u \u010ditavom svijetu te obustava cenzorskog filtriranja rezultata pretra\u017eivanja. Loptica je time preba\u010dena na kineski teren, pa se sada o\u010dekuje njihov potez.<\/p>\n

Riskiraju izlolaciju<\/strong><\/p>\n

Ako bahato odmahnu rukom i dopuste Googleu da napusti njihovo tr\u017eište, de facto \u0107e priznati sve za što ih se optu\u017euje, prihva\u0107aju\u0107i i priznaju\u0107i etiketu vode\u0107eg svjetskog re\u017eima u suzbijanju ljudskih sloboda. Time bi izazvali izrazitu osudu civiliziranog svijeta i diplomatski incident, a riskirali bi i mogu\u0107u izolaciju u procesima tehnološke globalizacije i internetizacije svijeta, što bi pak naštetilo lokalnim industrijskim mo\u0107nicima. Ipak, ignoriranjem Googlea Kina bi demonstrirala svoju mo\u0107, pokazuju\u0107i kako tehnološki mo\u017ee napredovati i bez svjetskog internetskog vo\u0111e.<\/p>\n

Civilizacijski napredak<\/strong><\/p>\n

Ako, pak, popusti i Googleu obe\u0107a tra\u017eene uvjete poslovanja, makar i samo na\u010delno, a ne i u praksi, Kina \u0107e ste\u0107i poene pokazuju\u0107i kako je civilizacijski napredovala i pretvorila se u razumnu industrijsku imperiju s fleksibilnom vlaš\u0107u koja je spremna na svaki oblik me\u0111unarodne suradnje. S druge strane, time bi dopustila da jedna ameri\u010dka kompanija bude percipirana kao sna\u017eniji i mo\u0107niji igra\u010d od \u010ditavog vladaju\u0107eg re\u017eima, kojoj je valjalo popustiti pod pritiscima.<\/p>\n

Ono što je najvjerojatnije jest da \u0107e se dogoditi nešto izme\u0111u – kompromis koji \u0107e omogu\u0107iti daljnje nadmudrivanje i borbu za tron ovih dvaju svjetskih vladara, jednog internetskog, a drugog industrijskog. Ratovat \u0107e hladno, s vojskama koje \u010dine špijuni naoru\u017eani najsuvremenijim tehnološkim dostignu\u0107ima – hakerskim i programerskim vještinama – s istim ciljem na obje strane, da se poka\u017eu kao najmo\u0107nije sile svijeta.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107i internetski mo\u0107nik bacio je rukavicu u lice najve\u0107oj industrijskoj sili svijeta. Tko \u0107e pobijediti?<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47231","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47231"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47231\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}