{"id":47225,"date":"2010-01-10T22:00:38","date_gmt":"2010-01-10T22:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47225"},"modified":"2010-01-10T22:00:38","modified_gmt":"2010-01-10T22:00:38","slug":"bojana-reka-sa-dva-korita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/10\/bojana-reka-sa-dva-korita\/","title":{"rendered":"Bojana – reka sa dva korita"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilija Despotovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Reka Bojana, koja izvire iz Skadarskog jezera, dostigla je ovih dana rekord od blizu šest metara, koliko je njen vodostaj iznosio 1952. godine. <\/p>\n

Reka, duga 43 kilometra, poplavila je stoga, i svoje "delo", Adu na kojoj se nalazi eksluzivno turisti\u010dko-nudisti\u010dko letovaliste i preti da na tom podru\u010dju "iscrta" novi geografski ambijent. <\/p>\n

Bojana "odnosi" vodu Skadarskog jezera, ali je njen tok sve sporiji, zbog ogoromnih koli\u010dina mulja koji se decenijama talo\u017ei u re\u010dnom koritu, pa se zato reka izlije, \u010dim u njenom zaledju ima ja\u010dih padavina. <\/p>\n

Iz istog razloga, kao i zbog toga što je re\u010dno korito, gotovo \u010ditavom du\u017einom ispod nivoa mora, morski talasi, kada duva jaki ju\u017eni vetar, kao što je ovih dana, vra\u0107aju rje\u010dnu vodu u korito i tako uti\u010du na br\u017ee plavljenje okolne ravnice. <\/p>\n

Na vodni re\u017eim Bojane, svakako, uticaja imaju i hidroakumulacije na Drimu, u Albaniji, kroz koju reka te\u010de u du\u017eini od oko 20 kilometara. <\/p>\n

Bojana je plovna reka i sve do 60-tih godina 20. veka njome su plovili brodovi, ulaze\u0107i u Skadarsko jezero, sve do Virpazara kod Rijeke Crnojevi\u0107a. <\/p>\n

Plovidbu rekom, medjutim, uglavnom su morali da odrzavaju sami ljudi, upravo zbog topografskih karakteristika reke i njene doline, a posebno zbog \u010dinjenice da se Bojana, sa Skadarskim jezerom, nalazi u kriptodepresiji. <\/p>\n

Još je Mleta\u010dka Republika, u 14. i 15. veku, preduzimala akcije na regulisanju re\u010dnog korita Bojane, a Turska se time po\u010dela baviti u 19. veku. I Crna Gora, bez obizra na neprijateljske odnose sa Otomanskom imperijom, pokazivala je spremnost za zajedni\u010dku regulaciju Bojane. <\/p>\n

Kralj Nikola Petrovi\u0107 je, štaviše, po\u010detkom 20. veka bio naru\u010dio projekat za regulisanje nivoa Skadarsklog jezera, da bi se dobile plodne oranice. Njime je bilo predvidjeno i prokopavanje tunela kroz planinu Rumiju, da bi se "višak" vode iz Jezera odveo u Jadransko more. <\/p>\n

Korito Bojane je zasuto muljem i kamenjem posebno tokom jedne velike poplave u drugoj polovini 19. vjeka, kada je Drim sna\u017eno nadošao, donose\u0107i ogromne koli\u010dine materijala. Drim je tada, takore\u0107i, zbrisao staro korito Bojane. <\/p>\n

Nakon što su se odnosi Crne Gore i Turske kako – tako popravili, kad nije bilo \u010destih bitaka i pošto je Crna Gora priznata kao nezavisna dr\u017eava, odr\u017eavana je plovnost Bojane. <\/p>\n

Tako je bilo i u vreme Kraljevine Jugoslavije, kao i posle Drugog svetskog rata, do 1948. godine, kada su Jugoslavija i Albanija, koliko-toliko, brinule o regulisanju toka reke. <\/p>\n

Nakon prekida odnosa izmedju dve zmelje, zbog Rezolucije Informbiroa, Bojana je, takore\u0107i, prepuštena svojim neobi\u010dnim i morskim \u0107udima. I, naravno, usled stalnog zasipanja šljunkom, gotovo je prestala da bude plovna rijeka. <\/p>\n

Crnogorska akademija nauka i umetnosti i Albanska akademija nauka su prije dve-tri godine pocele da rade na zajedni\u010dkom projektu "Uredjenje vodnog re\u017eima Skadarskog jezera i rijeke Bojane". <\/p>\n

Prema tom projektu, za po\u010detak je najva\u017enije da se o\u010disti njen rukavac koji je u prošlosti napravio ostrvo Adu. Ako se to ne u\u010dini, kako stru\u010dnjaci upozoravaju, preti opasnost da se uš\u0107e Bojane, zbog stalnih naslaga sljunka, zatvori. <\/p>\n

Tako bi se moglo dogoditi da Ada postane poluostrvo. Odr\u017eavanjem sadašnje delte Bojane, sa glavnim tokom i rukavcem na uš\u0107u, ne samo što bi se smanjila opasnost poplava, nego bi se Bojana ponovo u\u010dinila plovnom rekom. <\/p>\n

Bojana je, kako geografi i hidrolozi smatraju, po mnogo \u010demu svojevrsno \u010dudo prirode. Hidrolog Mihailo Buri\u0107 navodi da je dno reke ponegdje i na pet metara ispod nivoa mora. Kod mesta Fraskanjela, uzvodno, \u010dak je 15 metara ispod nivoa mora. <\/p>\n

Smatra se, takodje, da Bojana ima dva korita, sadašnji površinsko tok rijeke, a ispod njega , kako se objašnjava, nalazi se staro korito, zasuto šljunskom. Preko tog šljunka natalo\u017een je glinoviti nepropusni sloj u kome je reka usekla novo korito. <\/p>\n

Buri\u0107 smatra da se podzemno korito Bojane nalazi na 10 do 15 metara ispod sadašnjeg, površinskog, toka reke. <\/p>\n

Geolozi i geografi smatraju da su današnja skadarsko-jezerska kotlina i uš\u0107e Bojane nekada bili morski zaliv. Pred dugotrajnim naslagama šljunka i mulja, kao i usljed tektonskih poreme\u0107aja, more se povuklo ali ta "bitka" još nije zavrsena. <\/p>\n

Reka Bojana i Jadransko more i dalje su "u ratu", u stalnom procesu sudaranja plime i oseke, je\u010dnog šljunka i mulja i morskih talasa. Zato, po svemu sude\u0107i, geografija na tom podru\u010dju još nije "rekla" poslednju. <\/p>\n

Beta<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilija Despotovi\u0107 Reka Bojana, koja izvire iz Skadarskog jezera, dostigla je ovih dana rekord od blizu šest metara, koliko je njen vodostaj iznosio 1952. godine. Reka, duga 43 kilometra, poplavila je stoga, i svoje "delo", Adu na kojoj se nalazi eksluzivno turisti\u010dko-nudisti\u010dko letovaliste i preti da na tom podru\u010dju "iscrta" novi geografski ambijent. Bojana […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47225","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47225"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47225\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}