{"id":47221,"date":"2010-01-07T08:24:39","date_gmt":"2010-01-07T08:24:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47221"},"modified":"2010-01-07T08:24:39","modified_gmt":"2010-01-07T08:24:39","slug":"privatni-individualizam-i-javni-kolektivizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/07\/privatni-individualizam-i-javni-kolektivizam\/","title":{"rendered":"Privatni individualizam i javni kolektivizam"},"content":{"rendered":"

Bit Europe i Europske unije upravo je u jedinstvenom na\u010dinu spajanja privatnog individualizma s javnim kolektivizmom<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: An\u0111elko Milardovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Raspravu o konceptualnim pitanjima Europe i Europske unije valja povesti i u vrijednosnom ili kulturološkom pravcu. Taj je pravac obvezuju\u0107 utoliko što sadr\u017ei identitetsku dimenziju ve\u0107 re\u010denog projekta kojem je ambicija da postane globalan ili konkuriraju\u0107i projekt u areni globalnih igra\u010da. Poglavito se ovdje misli na SAD kao globalnog igra\u010da ili središte jednog sustava vrijednosti koji se medijima globalizacije kulture, kao amerikanizacije, širi i rasprostire diljem svijeta. Upravo je taj ameri\u010dki sustav vrijednosti ugra\u0111en i u ideologiju globalizma i neoliberalizma. On se širi i ulazi u sve sfere zapadnih društava. Taj sustav reprezentira ameri\u010dki tip identiteta. On se u obliku »ameri\u010dkog na\u010dina \u017eivota«, kao kulturnog i vrijednosnog stila, nekriti\u010dki adoptira u Europi, u\u017ee u Europskoj uniji. <\/p>\n

Nekriti\u010dko adoptiranje te pokušaji prakticiranja tog kulturnog i vrijednosnog stila u ovom dijelu svijeta ne vode ra\u010duna o razli\u010ditim kulturnim tradicijama Europe i Amerike ili kulturnoj raznolikosti. Uklju\u010divanje kulturologije u raspravu i promišljanje koncepta Europe i EU-a na tragu je ideje o dvama razli\u010ditim identitetima ili konceptima Drugoga (Other), koji svoje uporište ima u zapadnoj kulturi i tradiciji. <\/p>\n

Za va\u017enost naše teme valja istaknuti pripomo\u0107no razumijevaju\u0107u razdjelnicu koja nam omogu\u0107ava razumijevanje tih dvaju sli\u010dnih, ali ipak uvelike strukturno razli\u010ditih identiteta. Uzme li se u obzir odnos individualizma i kolektivizma, u slu\u010daju Europe i SAD-a, zamjetna je razdjelnica razdvajanja dva tipa kulturnog identiteta. Naglašeni privatni individualizam, i zazor od bilo kakvoga kolektivizma, uvelike odre\u0111uje karakter ameri\u010dkog društva i kulture. To se mo\u017ee ilustrirati primjerom Obamine reforme zdravstvenog sustava u kojoj su neokonzervativni krugovi prepoznali novi kolektivizam. Znamo da su ameri\u010dki neokonzervativci u ekonomskim pitanjima neoliberali. Stoga je logi\u010dno, a u kontekstu ideologije neoliberalizma, naglašavanje privatnog individualizma i zazor od kolektivizma, mehanizama javne socijalne dr\u017eave. <\/p>\n

Privatni individualizam versus kolektivizam jedna je od razlikovnih i razdvajaju\u0107ih crta ameri\u010dke i europske tradicije i kulture. Taj je privatni individualizam sastavnica i europske kulture i tradicije. Nominalno je sukladan s ameri\u010dkim, dok je vrijednosno i funkcionalno razli\u010dit, jer se nastoji uskladiti s javnim kolektivizmom. To pak zna\u010di da se europski identitet u pitanju individualizma i kolektivizma, kao dvaju principa organizacije privatnog i javnog \u017eivota, ipak razlikuje od ameri\u010dkog shva\u0107anja individualizma i kolektivizma. Ta je razlika nadasve izra\u017eena u spajanju privatnog individualizma i javnoga kolektivizma. <\/p>\n

Jürgen Habermas ka\u017ee: »U literaturi komparativne kulturologije Europi se pripisuje vrijednosni obrazac koji privatni individualizam na jedinstven na\u010din spaja s javnim kolektivizmom« (Jürgen Habermas, Eseji o Europi s prilozima Dietera Grimma i Hansa Vorländera, Školska knjiga, Zagreb 2008.). Upravo taj pripisuju\u0107i vrijednosni obrazac postaje mjesto razlikovanja dvaju sli\u010dnih, ali ne istih vrijednosnih obrazaca. <\/p>\n

Europa i njezina pojedina\u010dna društva nastojala su prona\u0107i to\u010dku ravnovjesja, ravnote\u017ee privatnog individualizma u kojem je pojedinac središte zbivanja i njegov interes, dok je istodobno razvijala sustav javnoga kolektivizma u liku i djelu socijalne dr\u017eave. Ona u Europi, EU, nije do\u017eivjela usud potr\u017eišnjenja na zasadama ideologije neoliberalizma. Europa i EU ne bi smjeli nasjedati na zamke neravnote\u017ee individualizma i kolektivizma koja je sastavnica ameri\u010dkog vrijednosnog obrasca u kojem je došlo do poreme\u0107aja ravnote\u017ee u korist privatnog individualizma. Bit Europe i EU-a upravo je u jedinstvenom na\u010dinu spajanja privatnog individualizma s javnim kolektivizmom. Taj je model ravnote\u017ee odnosa pojedinca i društva zapravo model u\u010dinkovite socijalne interakcije primjeren tradiciji europskih pojedina\u010dnih društava. Potonji bi se mogao opisati kao model funkcionalne ravnote\u017ee odnosa pojedinca i društva. Europa, EU, vaga je, libra, koja pokušava spojiti ono što se i u sociološkoj teoriji i praksi socijalnog svijeta teško spajalo. Europski izazov je to ve\u0107i što pokušava slijediti na\u010delo ravnote\u017ee interesa i uspostave optimalne socijalne ravnote\u017ee. A to ipak u ovo turbulentno doba nije mala stvar! <\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bit Europe i Europske unije upravo je u jedinstvenom na\u010dinu spajanja privatnog individualizma s javnim kolektivizmom<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47221","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47221"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47221\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}