{"id":47201,"date":"2009-12-20T13:15:08","date_gmt":"2009-12-20T13:15:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47201"},"modified":"2009-12-20T13:15:08","modified_gmt":"2009-12-20T13:15:08","slug":"nenad-dordevic-biznismen-napravio-sam-miru-markovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/20\/nenad-dordevic-biznismen-napravio-sam-miru-markovic\/","title":{"rendered":"Nenad \u0110or\u0111evi\u0107, biznismen: Napravio sam Miru Markovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p><em>Njoj se kao organizacioni model najvi&scaron;e dopadala &#8211; mafija. Nanela mi je mnogo zla i jedini sam njen prijatelj koga je izdala. Vlajko Stojiljkovi\u0107 je planirao da joj pokloni moju glavu za ro\u0111endan<\/em><\/p>\n<p>Moj horor sa JUL-om po\u010deo je od trenutka kada sam se 1997. zamerio nekim visokim funkcionerima te partije. Ve\u0107 u februaru 1998. poslali su me u zatvor i dr\u017eali bez ikakvog osnova vi&scaron;e od devet meseci, pri tom \u010de&scaron;ljaju\u0107i moju kompletnu imovinu. Ali, i pored velikih nastojanja, ni&scaron;ta nisu mogli da mi prona\u0111u. Me\u0111utim, progon i dalje traje. Nedavno su u moj hotel &bdquo;Admiral&quot; i fakultet, koji se nalazi na istoj adresi, upali naoru\u017eani ljudi i bez ikakvog pravnog osnova ve\u0107 danima me spre\u010davaju da u\u0111em unutra.<\/p>\n<p>Obra\u0107ao sam se svim nadle\u017enim i najvi&scaron;im instancama u dr\u017eavi, ali za sada bez uspeha. Po&scaron;to je hotel nastavna baza fakulteta, Zakon o fakultetu ka\u017ee da je akademski prostor nepovrediv i da policija mo\u017ee da u\u0111e samo kada se de&scaron;ava krivi\u010dno delo ili na poziv rukovodstva fakulteta, &scaron;to sada nije slu\u010daj&#8230;<\/p>\n<p>Duboko sam ube\u0111en da iza svega stoji Mira Markovi\u0107, koja iz Moskve upravlja celom akcijom, pri\u010da za Pressmagazin profesor dr Nenad \u0110or\u0111evi\u0107, biznismen, vlasnik Akademije za bezbednost i diplomatiju i Fakulteta za menad\u017ement malih i srednjih preduze\u0107a, koji je, kako nagla&scaron;ava, prvi predsednik Jugoslovenske levice.<\/p>\n<p>&#8211; Koren mog sukoba sa Mirom Markovi\u0107 je u tome &scaron;to nisam \u017eeleo da budem njen poltron, ve\u0107 sam joj sve govorio otvoreno. Da li me mrzi ili ne, ne znam, ali da mi je nanela mnogo zla &#8211; jeste. Ja sam napravio JUL, on je osnovan u mojoj firmi BTC, gde je bilo i njegovo prvo sedi&scaron;te, koje je kasnije preme&scaron;teno u vilu u Venizelosovoj. Ne kajem se &scaron;to sam stvorio JUL, ali se kajem &scaron;to sam napravio Miru Markovi\u0107. Da nije bilo mene, ona nikada ne bi imala politi\u010dki uticaj koji je imala. Ne bih da gre&scaron;im du&scaron;u, kada smo pravili JUL ona je bila vrlo korektna osoba, a iskvarila se kada se okru\u017eila raznim sumnjivim ljudima. Kada sam krajem osamdesetih upoznao Slobu i Miru, \u017eiveli su u svom stanu na Crvenom krstu i bili \u010destiti ljudi. Takvi su bili sve dok njihova deca nisu po\u010dela da se bave biznisom i povezuju sa kriminalcima. Onda su se i oni iskvarili. Ali kvarila ih je i vlast, pa je sada te&scaron;ko utvrditi &scaron;ta je vi&scaron;e uticalo. Ona je sa Milo&scaron;evi\u0107em mogla da uradi &scaron;ta god je htela, jer ju je slepo slu&scaron;ao. U komunikaciji je bila korektna, ali opasna u odlukama. Nije imala nikakvu ideologiju, ve\u0107 je bila optere\u0107ena pro&scaron;lo&scaron;\u0107u svoje majke i bila je u ube\u0111enju da je ona izdala partijsku organizaciju, zbog \u010dega je nastojala da nikad ne izda svoje drugove. Jedini sam njen prijatelj koga je izdala. Osnovni razlog je u tome &scaron;to sam se suprotstavio kriminalu u JUL-u, a mene su kriminalcem nazivali njeni bliski saradnici kako bi maskirali svoje poslove. Bio sam bogat i finansirao JUL tri ili \u010detiri godine. Te&scaron;ko je re\u0107i koliko sam dao, nisam vodio evidenciju, ali nekoliko miliona maraka sigurno. Nikakvu korist od toga nisam imao. Bilo mi je zadovoljstvo da napravim briljantan tim koji su \u010dinili direktori velikih sistema i na&scaron;i napori su bili usmereni ka daljem razvoju Srbije. Znali smo da ne mo\u017eemo da napravimo veliku partiju, ali smo hteli da budemo jezi\u010dak na vagi i dajemo predloge za razvoj zemlje. JUL nije bio, kako neki tvrde, Slobodanova igra\u010daka za Miru. Ona je bila ta koja je imala igra\u010dku i kroz igru je sve re&scaron;avala. Njena re\u010d je bila zakon. Ali prema deci su bili jako popustljivi. Ona su ih lagala, a oni im verovali. Deca su \u010dak i kreirala neke politi\u010dke i kadrovske odluke. Milo&scaron;evi\u0107u su 1999. Amerikanci nudili 105 miliona dolara da mirno ode sa vlasti, ali Mira se nije sa tim saglasila. Amerikanci su smatrali da je on odigrao ulogu koju je igrao za njih i da vi&scaron;e nije imao upotrebnu vrednost.<\/p>\n<p>\u0110or\u0111evi\u0107 tvrdi da je tokom 2000. godine bra\u010dni par Milo&scaron;evi\u0107 &#8211; Markovi\u0107, preko tada&scaron;njeg ministra policije Vlajka Stojiljkovi\u0107a, \u010dak \u010detiri puta hteo da ga ubije. On podse\u0107a da je i Legija na svom su\u0111enju kazao da u Budvi meta nije bio Vuk Dra&scaron;kovi\u0107, nego upravo Nenad \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n<p>&#8211; To sam znao i pre Legijinog svedo\u010denja. Na Dra&scaron;kovi\u0107a je pucano da bi se skrenula pa\u017enja, kako bi mene lak&scaron;e uhvatili. Tri puta su te godine poku&scaron;ali da me ubiju u Crnoj Gori, a jednom u Rimu. Imao sam mogu\u0107nosti da to saznam jer sam i sam svojevremeno bio obave&scaron;tajac. Vlajko Stojiljkovi\u0107 je planirao da Miri pokloni moju glavu za ro\u0111endan, posle za godi&scaron;njicu JUL-a, pa za Slobodanov ro\u0111endan, onda mu je namera bila da to bude u septembru, a kasnije vi&scaron;e nije imao vremena. Nisam se pla&scaron;io. \u010covek sam koji nema straha. Uvek sam imao dobre izvore i zahvaljuju\u0107i njima sam i opstao. Da li je ba&scaron; Mira htela da ubija ili su njoj \u017eeleli da u\u010dine uslugu ljudi iz njenog okru\u017eenja, te&scaron;ko je re\u0107i. Sve ovo sam joj kazao prilikom na&scaron;eg poslednjeg susreta 2002, na &scaron;ta mi je ona zapanjeno kazala: &bdquo;Nenade, zar misli&scaron; da bih ja to bila u stanju?&quot; Mira je bila dvostruka li\u010dnost, bolest je u pitanju. To sam shvatio kada sam bio u zatvoru, a ona dolazi, pla\u010de i pita me: &bdquo;&Scaron;ta su ti to uradili?&quot; A jedna njena re\u010d mogla je da me oslobodi robije. Formalno, tada su me optu\u017eili da sam hteo da oplja\u010dkam zdravstveni fond. A upravo je bilo suprotno. Postavljen sam za direktora zdravstvenog fonda kao \u017ertveno jagnje, jer sam na funkciju do&scaron;ao 12. maja 1997, a &scaron;trajk zdravstvenih radnika po\u010deo je 15. maja. Mira i Sloba su smatrali da ne\u0107u uspeti u re&scaron;avanju tih problema i da \u0107e to biti razlog zbog koga \u0107e me skloniti sa politi\u010dke scene. &Scaron;trajk je organizovala Leposava Mili\u0107evi\u0107, ministarka zdravlja, sa namerom da njime sru&scaron;i vlast, jer je radila paralelno za Miru i za \u0110in\u0111i\u0107a. Me\u0111utim, za tri meseca sam sredio situaciju i ve\u0107 u septembru isplatio avgustovsku platu, a do tada se kasnilo sa isplatama pet meseci. Shvatio sam gde se odlivaju ogromna sredstva i da bi se sistemom koji je trebalo da ko&scaron;ta 39 miliona dolara obezbedila u&scaron;teda od 40 do 60 odsto. Na \u010detiri milijarde maraka, koliki je bio godi&scaron;nji bud\u017eet, u&scaron;tedelo bi se 2,4 milijarde maraka. <\/p>\n<p>Tim sistemom bi se obezbedilo da svako ima svoj bar-kod na osnovu koga bi se znalo ko je &scaron;ta potro&scaron;io, a svaki pacijent bi imao svoju karticu na kojoj bi se vodila evidencija njegove bolesti. Oni koji su plja\u010dkali zdravstveni fond to nisu hteli, jer se tako smanjuje mogu\u0107nost manipulacije. Tada je do&scaron;lo do mog sukoba sa Milovanom Boji\u0107em i Leposavom Mili\u0107evi\u0107, ali i \u010ditavim nizom drugih ljudi. Poslali su me u zatvor, ali naravno da nisu mogli ni&scaron;ta da mi prona\u0111u, jer sam radio u op&scaron;tem, a ne u svom interesu. Bogat sam i nije bilo potrebe da uzimam od dr\u017eave.<\/p>\n<p>Nenad \u0110or\u0111evi\u0107 obja&scaron;njava da je novac stekao &bdquo;potpuno legalno&quot;, krajem osamdesetih godina. Po\u010deo je, ka\u017ee, otvaranjem jedne samoposluge, da bi ve\u0107 1989. imao 50 samoposluga, 18 butika i oko 1.100 zaposlenih u svojoj firmi BTC. On tvrdi da je do po\u010detnog kapitala do&scaron;ao tako &scaron;to je prodao brod koji je napravio jo&scaron; 1983. godine. Za vreme sankcija posao mu je stao jer je, podse\u0107a, drasti\u010dno opala kupovna mo\u0107 stanovni&scaron;tva.<\/p>\n<p>&#8211; BTC sada ima svoju poslovnu zgradu, ali je ostao invalid zahvaljuju\u0107i mom odlasku u zatvor i Miri Markovi\u0107, koja je sve to uni&scaron;tila. Profesionalac sam i nastavio sam da ula\u017eem u Srbiju i Crnu Goru, dok je to bila zajedni\u010dka dr\u017eava. Nakon raspada te zajednice, sve sam prodao i sav kapital vredan vi&scaron;e miliona evra preneo u Srbiju, u kojoj godi&scaron;nje pla\u0107am oko 500.000 evra poreza. Posedujem firmu &bdquo;Licej&quot; i dva fakulteta koji nisu toliko profitabilni. Ako uspete da pokrijete tro&scaron;kove, napravili ste veliki posao. Radim sa malim grupama, od 50 do 100 ljudi, i svi koji se bave obrazovanjem znaju da tako ne mo\u017ee da se zaradi novac. Cena &scaron;kolarine na akademiji iznosi 4.600 evra, a za drugi fakultet 1.200 evra godi&scaron;nje.<\/p>\n<p>Na opasku da je te&scaron;ko poverovati da se neko iz filantropskih razloga bavi obrazovanjem, a jo&scaron; manje da bez ikakve koristi formira stranku koja je, pri tom, bila steci&scaron;te najbogatijih, \u0110or\u0111evi\u0107 odgovara:<\/p>\n<p>&#8211; Smatram da \u010dovek mora da svojoj dr\u017eavi vrati ne&scaron;to &scaron;to je od nje dobio. Ta\u010dno je da ja gubim od dr\u017eave, ali ako ima prava znam da \u0107u dobiti. Bori\u0107u se do kraja, jer sam borac. Ne smeta mi kada ka\u017eu da sam julovac, dr\u017eim se te ideje. Znam &scaron;ta je ona, a znam i da sam se suprotstavio onome &scaron;to se posle desilo. To je razlika izme\u0111u mene i onih koji su ostali u toj partiji, a koje niko ne zove julovcima. Politika me vi&scaron;e uop&scaron;te ne interesuje. JUL, ipak, nije bio mafija&scaron;ka organizacija. Bilo je tamo raznih ljudi, ali on nije bio napravljen po mafija&scaron;kom principu. Kada sam pravio JUL, Mira me je pitala za koje organizacije smatram da su formirane po najja\u010dem modelu. Rekao sam joj da su to tri organizacijska modela: Katoli\u010dka crkva, Kominterna i mafija. Ona mi je kazala: &bdquo;Nenade, meni se od svih najvi&scaron;e svi\u0111a mafija&quot;. Ali nije na tim temeljima formirana stranka. Oni su bili amateri u kra\u0111i. Brutalno su otimali, a dr\u017eava ih nije gonila. <\/p>\n<table style=\"height: 230px; border-width: 4px; border-color: #999900\" width=\"458\" align=\"center\" border=\"4\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>&nbsp;Milo&scaron;evi\u0107 slu\u010dajno do&scaron;ao na vlast<\/strong> <\/p>\n<p>&#8211; Mira je volela da veruje u bajke, pa je tako poverovala jednoj vra\u010dari, koja je 2000. kazala da izbore treba raspisati na dan kada je 1987. odr\u017eana Osma sednica i da \u0107e tada oni ponovo pobediti. Izbore su raspisali godinu dana pre roka i znamo &scaron;ta se desilo. A malo je poznato kako je Milo&scaron;evi\u0107 do&scaron;ao na vlast na toj Osmoj sednici. Sin generala Nikole Ljubi\u010di\u0107a je u Be\u010du proneverio neki novac. Te pare je, da bi pomogao generalu da iza\u0111e iz nevolja, po&scaron;to su zemljaci, vratio biznismen Radoslav Lale Sekuli\u0107. \u010clan tada&scaron;njeg rukovodstva Du&scaron;an Stupar, koji je bio &scaron;ef beogradske DB, hteo je da reketira Sekuli\u0107a, koji se za za&scaron;titu obratio Ljubi\u010di\u0107u. I tada ne dolazi do za&scaron;tite jer su Stamboli\u0107 i Stupar ozna\u010dili Sekuli\u0107a kao kriminalca koji mora da ide u zatvor. Na Osmoj sednici Petar Gra\u010danin i Ljubi\u010di\u0107 glasaju za Milo&scaron;evi\u0107a, a ne za Stamboli\u0107a. Samo iz tog razloga je Milo&scaron;evi\u0107 do&scaron;ao na vlast &#8211; pri\u010da \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<table style=\"height: 230px; border-width: 2px; border-color: #999900\" width=\"452\" align=\"center\" border=\"2\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Sukob Srbije i Crne Gore zbog JUL-a<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; U sukob sa Crnom Gorom Srbija je do&scaron;la 1996. zbog jednog \u010dlana JUL-a &#8211; Neboj&scaron;e Maljkovi\u0107a. On je oteo ASI banku, sada Univerzal, koja je bila u vlasni&scaron;tvu Auto-moto saveza, koji je vodio Vuka&scaron;in Mara&scaron;, a \u010diji je predsednik bio Milo \u0110ukanovi\u0107. Mara&scaron; je predlo\u017eio da Maljkovi\u0107 bude predsednik Upravnog odbora, zbog pozicija koje je imao sa Mirom i Slobom. Maljkovi\u0107 postavlja nekoliko malih firmi i njima deli akcije, kasnije kupuje te firme i postaje njihov ve\u0107inski vlasnik. U Crnoj Gori po\u010dinju da se bune zbog toga, a Maljkovi\u0107 to predstavlja Miri kao napad na njega zato &scaron;to je \u010dlan JUL-a, a ne zato &scaron;to je oplja\u010dkao ljude. Mira tada po\u010dinje da pi&scaron;e prvi tekst protiv \u0110ukanovi\u0107a u &bdquo;Dugi&quot; i tada po\u010dinje sukob. Jedna delegacija odlazi kod \u0110ukanovi\u0107a i ka\u017ee mu da ne bi trebalo da zbog toga do\u0111e do razdora izme\u0111u Srbije i Crne Gore, &scaron;to on prihvata, uz uslov da slede\u0107e pismo protiv njega u &bdquo;Dugi&quot; ne prenese nijedan drugi list. Me\u0111utim, ujutro Had\u017ei-Anti\u0107eva &bdquo;Politika&quot; objavljuje to pismo. Tada jaz izme\u0111u Srbije i Crne Gore po\u010dinje da se produbljuje i to je mo\u017eda klju\u010dni razlog definitivnog odvajanja dve republike &#8211; ka\u017ee \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pressonline.rs\/sr\/vesti\/magazin\/story\/92421\/Nenad+%C4%90or%C4%91evi%C4%87%2C+biznismen%3A+Napravio+sam+Miru+Markovi%C4%87.html\">Press<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Njoj se kao organizacioni model najvi&scaron;e dopadala &#8211; mafija. Nanela mi je mnogo zla i jedini sam njen prijatelj koga je izdala. Vlajko Stojiljkovi\u0107 je planirao da joj pokloni moju glavu za ro\u0111endan<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47201","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47201\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}