{"id":47193,"date":"2009-12-16T09:39:21","date_gmt":"2009-12-16T09:39:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47193"},"modified":"2009-12-16T09:39:21","modified_gmt":"2009-12-16T09:39:21","slug":"projekt-uvodenja-javnog-biciklistickog-servisa-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/16\/projekt-uvodenja-javnog-biciklistickog-servisa-u-zagrebu\/","title":{"rendered":"Projekt uvo\u0111enja javnog biciklisti\u010dkog servisa u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

Program je nastao po uzoru na svjetske javne biciklisti\u010dke servise, te je praksa pokazala da su oni u ekspanziji i nema poznatog propalog primjera, zbog \u010dega zaslu\u017euju dodatnu pozornost<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Marina Butorac<\/strong><\/em><\/p>\n

Kako je uvo\u0111enje biciklisti\u010dkog prometa u širem obimu u Hrvatskoj tek u povojima potvrdilo je i novo predavanje – tribina u plavom tramvaju projekta CIVITAS-ELAN u Zagrebu. Samo istra\u017eivanja studentske populacije, izlo\u017eena ovom prilikom pokazala su kako 11% studenata koristi automobil za prijevozno sredstvo, a tek 5% bicikl. Situacija na Prometnom fakultetu, gdje automobil koristi 50% studentske populacije tako\u0111er je znakovita po pitanju postoje\u0107e prometne kulture u Zagrebu ali i šire.<\/p>\n

Na tribini je predstavljena studija o javnom biciklisti\u010dkom servisu u Zagrebu \u010dime se nastavio program tribina projekta zapo\u010det u studenom. U me\u0111uvremenu se odvila prema rije\u010dima jedne od organizatorica spontano organizirana radionica za djecu, u kojoj su djeca posjetitelja\/ica Tehni\u010dkog muzeja na dan Svetog Nikole pozvana da crte\u017eima doprinesu temi projekta. Pritom su im dijeljeni pokloni u obliku \u010dokoladica od Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Kako je ova radionica s djecom bila uspješna, organizacijski tim projekta je odlu\u010dio organizirati radionice za djecu i u subotu 12. prosinca, te 19. prosinca. Napomenula sam organizatorici da najavi ovakva zbivanja na web stranici projekta kako bi bila dostupna svim roditeljima, te kako bi doprinijeli transparentnosti aktivnosti gradskog ureda organizatora u ovom projektu. <\/p>\n

Ve\u0107 tri generacije biciklisti\u010dkih servisa u svijetu<\/strong><\/p>\n

Studija sli\u010dna predstavljenoj na tribini srijedom od profesora Gledeca, naziva „Program regulacije i ure\u0111enja biciklisti\u010dkog prometa grada Zagreba" predstavljena je javnom prezentacijom još u rujnu 2008., kada je nastala i prva ideja za javni biciklisti\u010dki promet. Nova studija, \u010diju prezentaciju se mo\u017ee svakodnevno vidjeti na ve\u0107 spomenutoj lokaciji sadr\u017ei kako ostvariti javni biciklisti\u010dki servis tehni\u010dki i financijski, te sadr\u017ei prikaze postoje\u0107ih i novih predvi\u0111enih biciklisti\u010dkih ruta, te parking to\u010daka. <\/p>\n

Program je nastao po uzoru na svjetske javne biciklisti\u010dke servise, te je praksa pokazala da su oni u ekspanziji i nema poznatog propalog primjera, zbog \u010dega zaslu\u017euju dodatnu pozornost. Prvi projekt ovog tipa zapo\u010det je u Nizozemskoj 70-ih, u po\u010detku sa skromnom implementacijom, da bi se s vremenom projekt proširio. U praksi u svijetu je za\u017eivjela ve\u0107 tre\u0107a generacija biciklisti\u010dkih servisa, te su puno sigurniji od svojih prethodnika. Primjerice projekt u Parizu je u svojoj tre\u0107oj fazi, te se provodi ve\u0107 10-etak godina. Takav javni biciklisti\u010dki servis sastoji se od tri dijela opreme: 1.blok: parkirno-sigurnosne instalacije (gdje su bicikli smješteni), 2.blok: kiosk-pult – za prijavu korisnika\/ca, 3. bicikli (koji se koriste od to\u010dke A do to\u010dke B). <\/p>\n

Potrebno ure\u0111enje biciklisti\u010dke mre\u017ee prije svega<\/strong><\/p>\n

Dio javnog biciklisti\u010dkog servisa koji korisniku\/korisnici nije vidljiv je operativni servis koji prati biciklisti\u010dki sustav. Operativni servis funkcionira u praksi tako da prati gusto\u0107u bicikala na jednoj to\u010dci, te ukoliko nema dovoljno mjesta za njih, ih se premješta na neki punkt s manje bicikla. Cilj je pravovremeno osigurati dovoljno bicikla prema potrebama pojedinog dijela servisa. <\/p>\n

Osnova financiranja ovakvih servisa je marketing, kroz reklame na opremi. Ovakvi servisi, kako je re\u010deno na prezentaciji ne mogu funkcionirati direktno profitabilno, ali indirektno mogu, \u010demu je dokaz to što niti jedan od ovih servisa u svijetu nije zamro. <\/p>\n

Napravljen je i pregled problema i mogu\u0107nosti uvo\u0111enja ovakvog servisa u Zagrebu. Najve\u0107i problem je postoje\u0107a biciklisti\u010dka infrastruktura, jer kako je izlagatelj utvrdio u dobrom dijelu postoje\u0107a biciklisti\u010dka mre\u017ea ne funkcionira dobro, te je na periferiji \u010dak bolje ure\u0111ena nego u centru grada, što nije dobar preduvjet za uvo\u0111enje servisa.<\/p>\n

Prijedlog programske studije je uvo\u0111enje 20 parkinga za bicikle koji bi bili raspore\u0111eni na lokacijama: Tomislavac, Ulica Ivana Luci\u0107a, Ka\u010di\u0107eva-Klai\u0107eva, Varšavska, Trg Maršala Tita, te najsjevernijim parking to\u010dkama u Praškoj na Zrinjevcu, zatim na Trgu burze, u Dubravi itd. Pritom udaljenosti izme\u0111u pojedinih parking to\u010daka, kako je procijenjeno ne bi trebale biti više od 5 minuta hoda, odnosno, otprilike 300 metara, kako bi korisnici\/korisnice, u slu\u010daju okupiranosti jedne parkirne to\u010dke imali\/le u blizini dostupne slijede\u0107e. <\/p>\n

Ovakav sustav nije konkurent postoje\u0107em prometnom sustavu, nego implement, te dio sustava javnog prijevoza. Studije za biciklisti\u010dke staze i parking punktove za bicikle servisa, te izgradnja dobre biciklisti\u010dke infrastrukture u svrhu servisa, doprinijeti \u0107e cjelokupnom biciklisti\u010dkom prometu u gradu, te pomo\u0107i u nadogradnji prometa osobnim biciklima, kako je odgovoreno na tribini. Na ovu temu, primjeri u svijetu pokazali su kako mnoge korisnice\/korisnici osobnih bicikala su prešli na intenzivnije korištenje bicikla javnog servisa.<\/p>\n

Cilj studije je bilo punktove precizno prostorno pozicionirati. Pritom se ve\u0107 došlo u koliziju s planom projekta gara\u017ea u pješa\u010dkoj zoni Varšavske za projekt preure\u0111enja Cvjetnog trga, gdje prema studiji je tako\u0111er predvi\u0111en jedan parking punkt javnog biciklisti\u010dkog servisa. <\/p>\n

Tijekom tribine je tako\u0111er iz redova prisutnih došla kritika o nedostatku povezivanja biciklisti\u010dkih punktova plana studije s ostalim javnim prijevozom, te prijedlog za rute rekreativnog tipa (vizualno zanimljive staze). Kako je studija tek priprema za projekt realizacije, prostor za nadogradnju izra\u0111enog plana infrastrukture biciklisti\u010dkog javnog servisa je otvoren. Po pitanju rekreativnih staza unutar ovog servisa izlaga\u010d je uputio na primjere iz prakse gdje je servis maksimalno korišten u svrhe utilitarnog prijevoza, a tek 8 % za rekreaciju.<\/p>\n

Besplatnih 60 minuta vo\u017enje<\/strong><\/p>\n

U predavanju je izlaga\u010d predstavio i konretan plan implementacije projekta javnog biciklisti\u010dkog servisa uz specifi\u010dnosti prostora i mogu\u0107nosti grada Zagreba s pregledom troškova. Prvi korak bi bio ure\u0111enje biciklisti\u010dkih staza, što bi zna\u010dilo i proširenje postoje\u0107e mre\u017ee. Ovaj zahvat prof. Gledec smatra u smislu gra\u0111evinskog zahvata izvedivim uz troškove od 100.000 kuna ili nešto malo više. Troškovi uvo\u0111enja servisa u Parizu za 20 600 bicikala iznosili su svega 28 640 kn\/biciklu (troškovi se odnose na servis, kioske, servisno vozilo i drugo), te londonskog servisa od ukupno 200 bicikla – 5 355 kn\/biciklu. Troškove uvjetuje i prate\u0107a informati\u010dka oprema za \u010diji je primjer dan be\u010dki „City bike" (sustav prepoznaje kad je netko uzeo bicikl, gdje je u svakom trenutku i ostalo vezano uz servis), a ukoliko ga korisnik izgubi nadoknada se ra\u010duna u vrijednosti 4 400 kn. <\/p>\n

Zagreba\u010dki javni biciklisti\u010dki servis bi u prvoj fazi prema studiji imao 20 parking lokacija, te 20 bicikala\/po parking lokaciji, dakle sveukupno 400 bicikla, te parking mjesta više od toga. Procjena troškova uvo\u0111enja servisa u Zagrebu po biciklu bi iznosilo 20 000 kn, odnosno sveukupno 8 milijuna kuna. Financiranje servisa mogu\u0107e bi bilo napraviti u modelu javno-privatnog partnerstva. Kako izraditelj studije nije pronašao u Hrvatskoj niti jednu firmu koja bi u ovom trenutku mogla u potpunosti izgraditi servis, predla\u017ee princip financiranja ostvarenja servisa donacijama privatnih partnera kojima bi se zauzvrat dala koncesija za reklamni prostor na opremi servisa. Pritom, partneri iz javnog sektora su Grad Zagreb, Turisti\u010dka zajednica grada, UNDP, a kao privatni partneri, kako je i u drugim zemljama \u010dest slu\u010daj, bi mogle biti telekomunikacijske mre\u017ee, trgova\u010dki lanci itd.. Upravljanje servisa bi bilo od njih autonomno, a koncesije vremenski ograni\u010dene.<\/p>\n

Postojale bi dvije skupine korisnika\/ca servisa – trajni (koriste 365 dana servis) i povremeni korisnici (turisti i ostali). Povremeni korisnici\/ce bi se morali mo\u0107i registrirati, u smislu garancije, zbog naknade za eventualnu štetu), te je u tom smislu ovaj sustav zatvoren. U svrhu garancije bi se mogla koristiti bankovna kartica (ili smart kartica) s koje se automatski skida nov\u010dana naknada za korištenje, koje bi trajalo više od primjerice sat vremena besplatnog korištenja za sve korisnike\/ce. Pritom bi postojale godišnje karte uz simboli\u010dnu naknadu (pr. izlaga\u010da : 20-etak kuna) korištenja servisa za ina\u010de besplatnih prvih 60 minuta. O sustavu bi brinuo postoje\u0107i gradski ZG Holding. Navedene klju\u010dne aktivnosti za uvo\u0111enje ovog sustava u praksu su: formalna odluka o realizaciji, ure\u0111enje biciklisti\u010dkih staza\/mre\u017ee, donatorska konferencija, izbor i instaliranje informati\u010dke opreme.<\/p>\n

Na tribini je stigao i prijedlog suradnje sa Savezom slijepih koz koju bi se sustav u\u010dinio i njima dostupan. Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, kako je re\u010deno, ve\u0107 provodi paralelno jedan manji projekt za kompletiranje biciklisti\u010dkih staza i poboljšanje sigurnosti postoje\u0107ih biciklisti\u010dkih parking mjesta, \u010diji se nedostatak pokazao kao najve\u0107a prepreka u implementaciji sli\u010dnih projekata u gradu Koprivnici, gdje su bicikli dani na javno korištenje vrlo brzo „dobili noge". Time se pokazala nu\u017enost tehni\u010dko-tehnološko-informati\u010dke zaštite bicikala servisa. Tako\u0111er, javni servis ovakvog tipa nije pogodan za gradove manje od 200 000 stanovnika, zaklju\u010deno je na predavanju. <\/p>\n

Alert<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Program je nastao po uzoru na svjetske javne biciklisti\u010dke servise, te je praksa pokazala da su oni u ekspanziji i nema poznatog propalog primjera, zbog \u010dega zaslu\u017euju dodatnu pozornost<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}