{"id":47187,"date":"2009-12-11T09:44:19","date_gmt":"2009-12-11T09:44:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47187"},"modified":"2009-12-11T09:44:19","modified_gmt":"2009-12-11T09:44:19","slug":"andrica-na-internetu-svojataju-svi-sem-austro-ugarske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/11\/andrica-na-internetu-svojataju-svi-sem-austro-ugarske\/","title":{"rendered":"Andri\u0107a na Internetu svojataju svi sem Austro-Ugarske"},"content":{"rendered":"

Pisac, kome je pre 48 godina dodeljena Nobelova nagrada, danas na Vikipediji ima pet knji\u017eevno-nacionalnih odrednica<\/em> <\/p>\n

Knji\u017eevnik Ivo Andri\u0107, kome je pre 48 godina uru\u010dena Nobelova nagrada za knji\u017eevnost kao jugoslovenskom knji\u017eevniku, danas se na internetu tretira kao nacionalni knji\u017eevnik tri zemlje nastale od bivše Jugoslavije. <\/p>\n

Nobelova nagrada dodeljena mu je, pored ostalog, zbog "epske snage kojom je prikazao istoriju i sudbinu naroda svoje zemlje". Pola veka kasnije Andri\u0107 je u \u010dlancima na internetu jugoslovenski, srpski, hrvatski i bosansko-hercegova\u010dki knji\u017eevnik. <\/p>\n

U šest jezi\u010dkih verzija "Vikipedije" Andri\u0107 ima pet knji\u017eevno-nacionalnih odrednica, koje se, budu\u0107i da je "Vikipedija" otvorena za stalne izmene, povremeno i menjaju. <\/p>\n

U srpskoj verziji Andri\u0107 je trenutno, o\u010dekivano, srpski knji\u017eevnik i jugoslovenski diplomata. Pre mesec dana bio je jugoslovenski knji\u017eevnik i diplomata, a u \u010dlanku se naglašava da se posle raspada Jugoslavije u Srbiji vodi isklju\u010divo kao srpski a u hrvatskoj kao hrvatski pisac. <\/p>\n

Na hrvatskoj stranici je hrvatski knji\u017eevnik i diplomata iz Bosne i Hercegovine, ro\u0111en u hrvatskoj porodici, sa obimnim materijalom posve\u0107enom dokazivanju nacionalne pripadnosti. <\/p>\n

Prilo\u017een je faksimil "Prijavnice za upis u prvi semestar Filozofskog fakulteta Sveu\u010dilišta u Zagrebu od 14. listopada 1912.", koji "svjedo\u010di da je Andri\u0107ev maternji jezik – hrvatski". U \u010dlanku se ukazuje da ga i Srbi i Hrvati svojataju, ali da i jedni i drugi, pa i tre\u0107i – Bošnjaci, imaju pisce koje smatraju boljim i va\u017enijim, pa Andri\u0107 ostaje "sva\u010diji i ni\u010diji".<\/p>\n

Stranica na bosanskom jeziku navodi da je nobelovac bio "bosanskohercegova\u010dki i jugoslavenski knji\u017eevnik i diplomata, ro\u0111en u hrvatskoj porodici". Makedonska stranica do pre nekoliko sedmica tretiralA je Andri\u0107a kao srpskog pisca, ali je odnedavno samo "pisatel", bez nacionalnog odre\u0111enja, ro\u0111en u hrvatskoj porodici. <\/p>\n

Za Slovence on je srpski pisac, uz napomenu da ga svojataju i Hrvati i Srbi ali da svetski stru\u010dnjaci smatraju da je njegovo delo vezano za srpske kulturne prostore. Na engleskoj, francuskoj i nema\u010dkoj verziji Andri\u0107 je ostao jugoslovenski knji\u017eevnik. <\/p>\n

Na stranici na srpsko-hrvatskom jeziku, koja baštini jugoslovenstvo, jedini knji\u017eevni nobelovac sa ovih prostora je "bosansko-srpsko-hrvatski knji\u017eevnik i jugoslovenski kraljevski diplomata, ro\u0111en u Austro-Ugarskoj". Austro-Ugarska, za sada, nema svoju jezi\u010dku stranicu. <\/p>\n

Borba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pisac, kome je pre 48 godina dodeljena Nobelova nagrada, danas na Vikipediji ima pet knji\u017eevno-nacionalnih odrednica<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47187","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47187"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47187\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}