Tragom nove optu\u017enice protiv ve\u0107 osu\u0111enih oficira JNA za razaranja Dubrovnika ratne 1991. i 1992. godine <\/p>\n
Pi\u0161e: Luko Brailo<\/strong><\/em><\/p>\n Podizanje optu\u017enice protiv desetorice visokih oficira bivše JNA za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene na jugu Hrvatske u Dubrovniku je primljeno s pomiješanim osje\u0107ajima odnosno prevladavaju\u0107om ocjenom o njezinoj zakašnjelosti. Takvo reagiranje je i razumljivo jer je od tih zlo\u010dina protiv civilnog stanovništva na dubrova\u010dkom podru\u010dju te uništavanju kulturnih i povijesnih spomenika prošlo punih osamnaest godina. Zato se i nije odviše vjerovalo u podizanje novih optu\u017enica nakon što je Haški sud u poslijeratnom razdoblju za sve ono što se doga\u0111alo tijekom "rata za mir" ve\u0107 osudio generala Pavla Strugara i admirala Miodraga Joki\u0107a koji su odle\u017eali sedam i pol i sedam godina zatvora. <\/p>\n Na podizanje nove optu\u017enice \u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetništvo u Dubrovniku odlu\u010dilo se nakon pribavljanja podataka iz ranijih istraga kao i vojne dokumentacije bivše JNA koju je od 2000. do 2005. godine prikupljalo tu\u017eiteljstvo u Haagu. Tu \u010dinjenicu ne krije ni \u017dDO koje je javnost obavijestilo da je spomenuta dokumentacija bivše JNA u ruke hrvatskog pravosu\u0111a dospjela tek ove godine, i to "putem \u010dasnika za vezu Dr\u017eavnog odvjetništva RH pri Uredu Tu\u017eiteljstva ICTY-ja u Den Haagu". Pritom se isti\u010de kako je u tim dokumentima "utvr\u0111eno" koje su jedinice sudjelovale u agresiji na dubrova\u010dko podru\u010dje, kao i u kojemu su razdoblju pojedine jedinice JNA napadale dijelove juga Hrvatske u "operaciji Dubrovnik". <\/p>\n <\/p>\n \u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetništvo podignulo je optu\u017enice protiv generala Jevrema Coki\u0107a, Mile Ru\u017einovskog, Pavla Strugara i Branka Stankovi\u0107a, \u010delnih oficira koji su \u010dinili zapovjedni vrh tzv. II. operativne grupe JNA za dubrova\u010dko-hercegova\u010dko ratište. Uz njih optu\u017eeni su i zapovjednik Vojno-pomorskog sektora Boka admiral Miodrag Joki\u0107 i ratni mu zamjenik i na\u010delnik Štaba, VPS-a kapetan bojnog broda odnosno admiral Milan Zec. <\/p>\n Optu\u017enica \u017dDO-a tereti i zapovjednika 472. "trebinjske" brigade JNA Obrada Vi\u010di\u0107a i njegova zamjenika majora Radovana Komara, zapovjednika 3. bataljuna te brigade kapetana I klase, Vladimira Kova\u010devi\u0107a zvanog "Rambo", kao i poru\u010dnika bojnog broda Zorana Gvozdenovi\u0107a, zapovjednika ratne topovnja\u010de broj 403 iz sastava ex JRM. <\/p>\n Protiv svih njih predlo\u017eeno je pritvaranje i raspisivanje tjeralice, a optu\u017eeni su, me\u0111u ostalim, za pogibiju 116 civila, uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika te izazivanje ratnih šteta velikih razmjera na dubrova\u010dkom podru\u010dju 1991. i 1992. godine. <\/p>\n Ve\u0107ina optu\u017eenih, prema dostupnim saznanjima, nalazi se u Srbiji i Republici Srpskoj, a u Crnoj Gori \u017eive general Pavle Strugar i umirovljeni major Radovan Komar. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n U spomenutoj dokumentaciji ustupljenoj hrvatskom pravosu\u0111u su, me\u0111u ostalim, direktive za napad, naredbe za borbena djelovanja i izvještaji o tim operacijama koje su "potpisivali optu\u017eenici". To je dubrova\u010dkom \u017dDO-u umnogome pomoglo da utvrde tko je od njih i u kojemu razdoblju zapovijedao pojedinim jedinicama i kakva je bila zapovjedna odgovornost optu\u017eenika. <\/p>\n Iako zakašnjela, otpu\u017enica s popisom desetorice visokih oficira bivše JNA donosi bitnu novost u odnosu na haške postupke vo\u0111ene protiv generala Strugara i admirala Joki\u0107a. Oni jesu pravomo\u0107no osu\u0111eni, odle\u017eali su po dvije tre\u0107ine kazne i na slobodi su, ali se najve\u0107i dio postupka protiv njih vodio i po Strugarovoj i Joki\u0107evoj odgovornosti za naj\u017eeš\u0107i napad na Dubrovnik od 6. prosinca 1991. godine. U tim je presudama naglašeno kako su tog dana poginula dva, a ranjena tri civila te je uništen, zapaljen ili ošte\u0107en veliki broj pala\u010da, crkava i drugih objekata. To su povijesno i pravosudno gledaju\u0107i nepotpuno utvr\u0111ene \u010dinjenice budu\u0107i da je tog dana poginulo 19 civila i branitelja, 60 gra\u0111ana Dubrovnika teško je povrije\u0111eno, a unutar UNESCO-ove zašti\u0107ene povijesne jezgre Dubrovnika izgorjelo je devet pala\u010da. <\/p>\n Nova optu\u017enica proširena je i na ratna zbivanja osim spomenutog "crnog petka dubrova\u010dkog", a odnosi se na razdoblje od l. listopada 1991. do kraja listopada 1992. godine kada je i završen najve\u0107i dio borbenih djelovanja iz doba "rata za mir". Bilo je u tom razdoblju još mnogo teških dana, primjerice, od 8. do 14. studenoga 1991. godine kada su poginula 24 branitelja i kada je tvr\u0111ava Sr\u0111 jedno vrijeme bila napuštena. <\/p>\n Novom optu\u017enicom rekonstruirano je nastajanje i borbeno djelovanje II. operativne grupe JNA za dubrova\u010dko-hercegova\u010dko ratište, njezin zapovjedni lanac, anga\u017eman jedinica iz sastava te "grupe" od oko 30.000 ljudi… U tome je \u017dDO-u doista nesebi\u010dno pomogao prvi zapovjednik tog OG-a general Jevrem Coki\u0107 koji je prošle godine u nakladi "Srpske knjige" iz Rume izdao knjigu naslovljenu "Po\u010detak kraja". Iako je Coki\u0107eva knjiga u biti zamorna, s obzirom na njegov beskrajno te\u017eak generalsko-referatski stil, ona je istodobno i vrelo bitnih informacija o planiranju, vo\u0111enju i odvijanju "operacije Dubrovnik". Nikakve slu\u010dajnosti u napadima na jug Hrvatske i Dubrovnik nije bilo, svjedo\u010di Coki\u0107 iz prve ruke, opisuju\u0107i planiranje te akcije u ljeto ‘91. kao i njezino izvo\u0111enje u jesen iste godine. Njegovi "gosti" u "Po\u010detku kraja" su \u010dlanovi vrha tadašnje JNA – Veljko Kadijevi\u0107, Blagoje Ad\u017ei\u0107 i Stane Brovet, ali i ondašnji visokorangirani oficiri poput Ratka Mladi\u0107a, Milana Torbice, Radomira Eremije, \u017divote Avramovi\u0107a, Nikole Uzelca… i ostalih uklju\u010denih u SMB pacificiranje cjelokupnih prostora Dalamacije i Hercegovine, na potezu od Knina i Zadra, preko Mostara do krajnjeg juga Hrvatske i granice s Crnom Gorom. Svjedo\u010di Coki\u0107, me\u0111u ostalim, i o direktivi za napad na Dubrovnik i dubrova\u010dko podru\u010dje koju je donio 28. rujna. Tadašnji na\u010delnik Štaba Vrhovne komande JNA, general Blagoje Ad\u017ei\u0107, odobrio je Coki\u0107evu isplaniranu zamisao 30. rujna, a sveop\u0107i napad na jug Hrvatske zapo\u010deo je l. listopada ‘91. u ranim jutarnjim satima. Tako je Coki\u0107, poput Kadijevi\u0107a i njegove knjige "Moje vi\u0111enje raspada – Vojska bez dr\u017eave", prakti\u010dki ispisao podlogu za vlastiti kazneni progon. <\/p>\n Nove \u010dinjenice iz Joki\u0107evog priznanja<\/strong> <\/p>\n Iako u dubrova\u010dkom \u017dDO-u ne \u017eele komentirati objavljenu optu\u017enicu, doznali smo kako je dosta novih podataka i \u010dinjenica, osim o 6. prosincu ‘91. prikupljeno temeljem Sporazuma o priznanju krivnje koji je bivši zapovjednik Vojno-pomorskog sektora Boka, admiral Miodrag Joki\u0107, uglavio s ICTY-om kako bi dobio simboli\u010dnu kaznu od svega sedam godina zatvora. On je, podsje\u0107amo, sura\u0111ivao s haškim tu\u017eiteljstvom i opširno svjedo\u010dio o vo\u0111enju "operacije Dubrovnik", me\u0111u ostalim, i u postupku protiv svog nadre\u0111enog zapovjednika generala Pavla Strugara. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Pitanje je, naravno, mogu li spomenuta desetorica biti i izvedena pred nacionalne sudove s obzirom na to da su hrvatskom pravosu\u0111u nedostupni. Pravni stru\u010dnjaci s kojima smo razgovarali napominju kako se protiv Strugara i Joki\u0107a ne mo\u017ee voditi novi postupak za nedjela za koja su pravomo\u0107no osu\u0111eni u Haagu. Ako je rije\u010d o novim okolnostima izvan ve\u0107 utvr\u0111enih u Haagu, tada postoji mogu\u0107nost vo\u0111enja drugog postupka, na što i upu\u0107uje optu\u017enica dubrova\u010dkog \u017dDO-a. Postupak protiv Vladimira Kova\u010devi\u0107a "Ramba" Haag je ustupio srbijanskom pravosu\u0111u, ali je taj postupak obustavljen zbog njegova lije\u010denja u psihijatrijskoj ustanovi. I za preostalih sedam optu\u017eenika, s obzirom na to da su dr\u017eavljani Srbije i Crne Gore, treba ponajprije obaviti stru\u010dnu ekspertizu optu\u017enice, napominju pravni stru\u010dnjaci. Naime, za sve njih su nadle\u017ena pravosu\u0111a u Beogradu i Podgorici, a novonastale dr\u017eave na prostoru bivše Jugoslavije nemaju zaklju\u010den sporazum o izru\u010denju svojih dr\u017eavljana. <\/p>\n Stoga je jedina pravna mogu\u0107nost da Hrvatska Srbiji i Crnoj Gori dostavi dubrova\u010dku optu\u017enicu da bi se provjerili dokazi na kojima se ona temelji i procijenilo mogu li se optu\u017eenici kazneno goniti. Ako su dokazi valjani, kako se navodi u optu\u017enici \u017dDO-a, i ako ima novih kaznenih djela za Strugara i Joki\u0107a, i tada bi za desetoricu s popisa bili nadle\u017eni sudovi u Beogradu i Podgorici. Takav ishod ne mo\u017ee, naravno, zadovoljiti \u017ertve besmislenog "rata za mir". Ali ni hrvatsko pravosu\u0111e koje treba u\u010diniti sve što je u njegovoj mo\u0107i kako glasovita "operacija Dubrovnik" ne bi ostala na izre\u010denih svega sedam i pol i sedam godina. <\/p>\n Jer, od Konavala do Dubrova\u010dkog primorja poginulo je više od 400 hrvatskih branitelja, ubijeno je 116 civila, u logorima u Morinju i Bile\u0107i bila su 432 zato\u010denika, 33 tisu\u0107e ljudi "steklo" je status prognanika diljem Hrvatske i u inozemstvu, a ukupne štete zbog "odbrane Jugoslavije" su nakon rata procijenjene na oko 1,5 milijardi eura!<\/p>\n\n\n
\n Ubijeno 116 civila<\/strong> <\/p>\n \n\n
\n \n