{"id":47169,"date":"2009-11-27T13:06:29","date_gmt":"2009-11-27T13:06:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47169"},"modified":"2009-11-27T13:06:29","modified_gmt":"2009-11-27T13:06:29","slug":"uzroci-studentskih-protesta-u-europi-i-kod-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/27\/uzroci-studentskih-protesta-u-europi-i-kod-nas\/","title":{"rendered":"Uzroci studentskih protesta u Europi i kod nas"},"content":{"rendered":"

Studentske ideje o socijalnoj jednakosti i besplatnom obrazovanju, povezane sa zastarjelom idejom sveu\u010dilišta, \u010dine jedan novi eksplozivni amalgam<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Darko Pol\u0161ek<\/strong><\/em><\/p>\n

Šestog prosinca prošle godine, u studentskim je demonstracijama u Ateni ubijen 15-godišnji u\u010denik Alexis Grigoropoulos. Taj je doga\u0111aj pokrenuo agresivnu lavinu studentskih nemira koja je u potpunosti paralizirala sveu\u010dilišni \u017eivot i uzdrmala politi\u010dki poredak u Gr\u010dkoj. Višednevne demonstracije eskalirale su u nekontrolirani val nasilja. Zapaljeni su brojni automobili, u napadima na banke i trgovine koristili su se molotovljevi kokteli i materijalna šteta je golema. U sukobima s policijom samo u Ateni ozlije\u0111eno je 70 i uhi\u0107eno više od 400 ljudi. Studenti i dalje dr\u017ee okupiran trg Exarchia uz atensku politehniku, a nastava se nije normalizirala.<\/p>\n

Val protesta pod parolom ‘znanje nije roba’ proširio se ove godine i na druge zemlje, primjerice Austriju, Njema\u010dku i Hrvatsku, zasad bez \u017ertava i uništavanja imovine. U Austriji je prošli mjesec zaposjedanje fakulteta po\u010delo u Be\u010du i ubrzo se proširio na sve austrijske sveu\u010dilišne centre. U Njema\u010dkoj se upravo zbiva novi val studentskih pobuna s gotovo identi\u010dnim argumentima s obje strane ‘barikada’. Upravo odr\u017eani njema\u010dki Rektorski zbor u Leipzigu donio je zaklju\u010dke gotovo identi\u010dne onima u utorak (24. studenog) odr\u017eanog rektorskoga zbora hrvatskih sveu\u010dilišta. Njihova je zajedni\u010dka poruka: metode zaposjedanja fakultetskih prostorija nisu legitimne. Istodobno, u Berlinu je osnovana teroristi\u010dka skupina Operation Morgenrot, koja je u posljednjih mjesec dana zapalila stotinjak automobila i bankomata, a nedavno je do ja\u010dih okršaja studenata s policijom došlo u Frankfurtu.<\/p>\n

Koji su uzroci tog više ili manje nasilnog masovnog studentskog protesta?<\/p>\n

U gr\u010dkome slu\u010daju spominje se policijska brutalnost. Od vremena borbe s huntom (1967-1974) primjerice 1985. i 2006, povremeno je dolazilo do nasilnih sukoba studenata i policije u kojima je tako\u0111er bilo ljudskih \u017ertava. Ali trenuta\u010dni primjeri studentskih protesta u drugim zemljama (uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku) pokazuju da policijska brutalnost nije glavni uzrok revolta. <\/p>\n

Drugi mogu\u0107i uzrok, o kojemu se posebno pri\u010da u njema\u010dkom govornom podru\u010dju, jest uvo\u0111enje Bolonjskog procesa, reforme kojom se prema planovima Europske unije do 2010. treba ostvariti jedinstveni europski akademski prostor, s izjedna\u010denim i usporedivim stupnjevima i diplomama. Perturbacije koje je donijela Bolonjska reforma u gotovo svim zemljama Europe, s promjenama akademskih stupnjeva, re\u017eima studiranja (godina-za-godinu), infrastrukturnim i akademskim zahtjevima koje je postavila akademskim institucijama izazvala je velik nered. Taj se novonastali, sada vidljivi akademski i institucionalni nered spojio s manje vidljivim neredom prethodnoga stanja (korupcijom na visokim školama, razli\u010ditim re\u017eimima studiranja, razli\u010ditim na\u010dinima financiranja i sl), a obje vrste nereda na svojoj ko\u017ei osje\u0107aju upravo sadašnje generacije studenata.<\/p>\n

Nema nikakve sumnje da je to vrlo ozbiljan i, po mom sudu, jedini opravdani razlog studentske pobune. Ali u Hrvatskoj i u svijetu, vrlo se dobro vidi kako su brojne institucije, uglavnom tehni\u010dkih i biomedicinskih struka, taj ujediniteljski sve-europski reformski proces obavile uzorno, dok su se druge (zbog akademske neaktivnosti ili lošeg menad\u017ementa) upravo urušile pod teretom naslije\u0111enih i novonastalih problema. <\/p>\n

Kada bi Bolonjski proces bio jedini uzrok studentskih protesta, problemi bi se relativno brzo i na akademski zadovoljavaju\u0107i, a to zna\u010di miroljubiv i nenasilan na\u010din mogli riješiti.<\/p>\n

Borba protiv ‘neoliberalizma’<\/strong><\/p>\n

Studenti Bolonjski proces me\u0111utim do\u017eivljavaju kao izraz korumpiranog ‘neoliberalizma’, sustava koji ljudima oduzima njihova ustavna prava. Oni misle kako je jedini put popravljanja ‘Bolonje’ – ukidanje ‘neoliberalizma’. O povezanosti ‘bolonjskog procesa’ i neoliberalizma mo\u017ee se argumentirati i spekulirati na razli\u010dite na\u010dine. Jedno je sigurno: europski rektori i ministri koji su 1999. potpisali ‘bolonjsku deklaraciju’ (a ne kako brojni studenti misle – ‘bolonjsku povelju’ iz 2000. koja doista govori o trgova\u010dkoj i proizvodnoj liberalizaciji) te dokumenti ‘bolonjskog procesa’ koji su potom uslijedili, definitivno su bili neutralni spram raznih mogu\u0107nosti i na\u010dina financiranja visokoga školstva, pa se ona (ta tema) u tekstu deklaracije ni ne spominje. To studentsko povezivanje ‘bolonje’ i kapitalizma, stvorilo je niz legitimacijskih i socijalnih problema koji \u0107e se u skorijoj budu\u0107nosti vrlo teško riješiti i predstavljati ozbiljan socijalni izazov.<\/p>\n

Bez obzira na to ho\u0107e li se ikada razmrsiti akademska rasprava o povezanosti ‘bolonje’ i kapitalizma, posve je sigurno da se ona vodi u uvjetima ekonomske krize i da je ekonomska kriza tre\u0107i potencijalni (i stvarni) uzrok studentskih nemira.<\/p>\n

Studentima današnja svjetska ekonomska kriza dokazuje upravo ono što su na mitinzima protiv globalizacije (u Genovi, Seattleu i drugdje) ve\u0107 odavno tvrdili: ‘kapitalizam je truli sustav koji treba srušiti’. (Danas se više ne protestira protiv globalizacije, jer se organizirane mre\u017ee studenata koriste upravo njezinim brojnim – komunikacijskim i drugim – dobrim stranama). Zbog toga se protest mladih protiv globalizacije pretvorio u nešto potencijalno mnogo opasnije: sad kada je i studentima jasno da globalizacija mo\u017ee biti i nešto dobro, taj se razlog pobune, ne samo na Balkanu, po\u010deo povezivati s percepcijom da su demokratske zemlje postale nepravedne, (ili \u010dak da je demokracija = nepravda), jer imaju korumpiranu vlast, jer su se politi\u010dke ‘elite’ okoristile ‘neoliberalizmom’ za privatne ciljeve (vlastite interese), a ra\u010dun ispostavljaju ‘narodu’: radnicima, seljacima i inteligenciji. ‘Ako su se donedavno nekima mogle besplatno dijeliti tvornice, drugima besplatni stanovi, zašto studenti ne bi smjeli dobiti besplatno školovanje’, (politikantski) je rekao neki dan kolega s mog fakulteta (jer dvije nepravde ne \u010dine tre\u0107e pravdom) (izjavio je nekorektno na javnoj televiziji jedan kolega s mojeg fakulteta).<\/p>\n

Nema nikakve sumnje da su korijeni op\u0107eg studentskog protesta ekonomske prirode. Ali, njih treba tra\u017eiti u sasvim druk\u010dijim ekonomskim objašnjenjima. <\/p>\n

Sveu\u010dilišta kao u\u010dinkovite korporacije<\/strong><\/p>\n

Spomenutim uzrocima studentskog nezadovoljstva i pobune, s povijesnim pogledom unatrag i s izvjesnom projekcijom budu\u0107nosti, treba dodati još dva socijalno-strukturna i, po mom sudu, mnogo va\u017enija uzroka.<\/p>\n

Prvi je naglo i drasti\u010dno omasovljenje sveu\u010dilišta u svim zemljama u kojima se sada zbivaju nemiri, paradoks koji je još prije sto godina uo\u010dio Ivo Andri\u0107 u svom romanu ‘Na Drini \u0107uprija’, a koji je posljednjih godina eskalirao. Broj studenata u Hrvatskoj se, naime, u posljednjih deset godina pove\u0107ao za sto posto; broj studenata u Njema\u010dkoj u posljednjih \u010detrdeset godina pove\u0107ao se s dvjesto pedeset tisu\u0107a na dva milijuna. Takvo omasovljenje sveu\u010dilišta stvorilo je novu socijalnu neravnote\u017eu: egalitarnu inflaciju, proletarizaciju, pauperizaciju, ili kako bi marksisti rekli, deklasiranje studenata (i njihovih nastavnika, me\u0111u kojima su neki koji ih vrlo aktivno podr\u017eavaju). Paradoks je u tome što je proces, pokrenut u namjeri da se stvori nova društvena elita, proizveo upravo suprotan u\u010dinak: umjesto skromnih pojedinaca koji participiraju u javnome dobru, dobili smo anarhiste, a umjesto pove\u0107anja znanja što uvijek raslojava društvo, nova je studentska ‘elita’ obnovila metode utopijskog in\u017eenjeringa o op\u0107oj egalitarnosti, ideje o nasilnom slamanju poretka koji im je de facto pru\u017eila šanse da uop\u0107e u\u0111u u visoko konkurentni i globalizirani svijet.<\/p>\n

Naposljetku, s pogledom u budu\u0107nost, spomenimo još jedan uzrok. U globalnome svijetu oštra je utakmica obuhvatila i svjetska sveu\u010dilišta. Prema rije\u010dima nizozemskog profesora J. W. Wisseme, u nedavno objavljenoj knjizi ‘Sveu\u010dilište tre\u0107e generacije. Menad\u017ement sveu\u010dilišta u tranziciji’, u svijetu oštre sveu\u010dilišne konkurencije (tr\u017eišta znanja) kao relevantne institucije opstat \u0107e samo ona sveu\u010dilišta koja \u0107e se pretvoriti u u\u010dinkovite korporacije i uspjeti privu\u0107i najve\u0107u koli\u010dinu kapitala neovisno o dr\u017eavnom prora\u010dunu. Ostala sveu\u010dilišta opstat \u0107e isklju\u010divo kao lokalne škole ‘nacionalne kulture’. Za razliku od sveobuhvatnih humboldtovskih sveu\u010dilišta ‘druge generacije’, koja su stvorena da obrazuju nacionalne elite, ‘sveu\u010dilište tre\u0107e generacije’ postaje stvaratelj znanja. Zbog sve više cijene ‘istra\u017eivanja i razvoja’ tj. sve ve\u0107e specijalizacije znanja, takvo sveu\u010dilište mo\u017ee opstati isklju\u010divo kao ‘trostruka uzvojnica’ – sinergijom privatnog kapitala, akademskih resursa i dr\u017eave. Studenti koji prosvjeduju vrlo dobro osje\u0107aju sukob ideje sveu\u010dilišta druge i sveu\u010dilišta tre\u0107e generacije, odnosno sukob krajnjeg elitizma i ‘obrazovanja za sve’. <\/p>\n

Studentske ideje o socijalnoj jednakosti i besplatnom obrazovanju, povezane sa zastarjelom idejom sveu\u010dilišta, me\u0111utim, \u010dine jedan novi eksplozivni amalgam. Priklanjaju\u0107i se zastarjeloj ideji sveu\u010dilišta, oni pokre\u0107u i socijalne mehanizme konzerviranja stanja koje više nije ili mo\u017eda nikada nije bilo odr\u017eivo.<\/p>\n

Tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studentske ideje o socijalnoj jednakosti i besplatnom obrazovanju, povezane sa zastarjelom idejom sveu\u010dilišta, \u010dine jedan novi eksplozivni amalgam<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47169","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47169"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47169\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}