{"id":47149,"date":"2009-11-12T08:32:50","date_gmt":"2009-11-12T08:32:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47149"},"modified":"2009-11-12T08:32:50","modified_gmt":"2009-11-12T08:32:50","slug":"ispunjava-se-marxovo-prorocanstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/12\/ispunjava-se-marxovo-prorocanstvo\/","title":{"rendered":"Ispunjava se Marxovo proro\u010danstvo"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Branka Stipi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Ova je ekonomska kriza opet otkrila Marxa jer je pokazala da je kapitalizam u svojoj biti lakom i ne\u010dovje\u010dan, baš kako ga je Marx etiketirao.<\/p>\n

Vlasnici kapitala kod radnika \u0107e poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezuju\u0107i ih pritom na skupe kredite do razine neizdr\u017eivosti. Nepla\u0107eni dugovi izazvat \u0107e bankrot banaka, koje \u0107e se morati nacionalizirati, pa \u0107e dr\u017eava onda krenuti putem koji vodi u komunizam – napisao je to Karl Marx još 1867., a ekonomska je kriza upravo taj citat u\u010dinila proro\u010danskim.<\/p>\n

Podsjetimo, kriza je po\u010dela s kolapsom tr\u017eišta nekretnina u SAD-u, a kolaps je izazvalo pretjerano liberalno kreditiranje koje je svakome, i tko zara\u0111uje pristojno i tko jedva pre\u017eivljava, omogu\u0107ilo da se useli u vlastite kvadrate. Takvo je kreditiranje guralo cijene nekretnina gore dok se sve skupa nije urušilo s prvim bankrotima prezadu\u017eenih ku\u0107evlasnika. Nakon njih stradale su institucije koje su ih kreditirale, pa velike banke koje su kupovale njihove vrijednosnice…<\/p>\n

Na najbrutalniji na\u010din potvr\u0111ena je Marxova teorija da je bankarski sustav isklju\u010divo u funkciji ve\u0107e potrošnje, i da kapitalizam funkcionira samo ako je stanovništvo sve više du\u017eno. A kad zapne, kapitalizam postaje destruktivan. Stoga danas najsocijalnije poteze povla\u010de upravo zemlje s najdu\u017eom kapitalisti\u010dkom poviješ\u0107u.<\/p>\n

Amerikanci i Europljani nacionaliziraju svoje velike banke, doduše privremeno, ali temeljito. Amerikanci pod krinkom krize i zbog nje pokre\u0107u zdravstvenu reformu koja \u0107e napokon u najbogatijoj zemlji na svijetu osigurati siromašnima kakvu-takvu zdravstvenu zaštitu. Talijani zbog ekonomske krize opraštaju, to jest odga\u0111aju, naplatu 8 milijardi eura kredita nezaposlenima.<\/p>\n

Ova je ekonomska kriza, više nego bilo koja prije nje, opet otkrila Marxa jer je pokazala da kapitalizam ipak nije tako savršen kako se desetlje\u0107ima vjerovalo i da je u svojoj biti lakom i ne\u010dovje\u010dan, baš kako ga je Marx etiketirao. Moderni se teoreti\u010dari odjednom sla\u017eu: Marx je dobro dijagnosticirao, samo su mu pogrešni recepti za promjenu. Sla\u017eu se s kritikom kapitalizma, samo ne zagovaraju revoluciju kao jedini na\u010din za promjenu.<\/p>\n

Kao kruna svega, Marxu sti\u017ee priznanje ravno iz Vatikana.<\/p>\n

Rane Marxove kritike kapitalizma pravilno su naglasile "socijalno otu\u0111enje koje osje\u0107a veliki dio \u010dovje\u010danstva koji, \u010dak i danas, ostaje isklju\u010den i izvan tokova procesa donošenja ekonomskih i politi\u010dkih odluka", tvrdi se u \u010dlanku objavljenom u Osservatore Romano, slu\u017ebenom glasilu Svete Stolice. Crkva otkriva vezu izme\u0111u Marxa i Isusa jer su obojica te\u017eili pravdi za slabe!<\/p>\n

Štoviše, Crkva otkriva da je Marx preuzeo Isusovo u\u010denje u kojemu je bitan \u010dovjek, pa se \u010dak name\u0107e teza da je Marxovo u\u010denje, u stvari, ekonomski utemeljeno obrazlo\u017eenje krš\u0107anskog nauka.<\/p>\n

Istodobno, papa Benedikt XVI. revidira stav Crkve prema globalnom kapitalizmu, koji je, po njemu, na stranputici!<\/p>\n

Marx se \u010dvrsto probio u sve tvr\u0111ave kapitalizma. Nijemci su odjednom pokupovali deset puta više njegova "Kapitala" nego u prijašnjim godinama. Njema\u010dki ministar financija poziva se na Marxov "Kapital" i objavljuje da se sla\u017ee kako kapitalizam završava autodestrukcijom zbog pohlepe.<\/p>\n

Temeljna spona Marxova i crkvenoga u\u010denja upravo je odnos izme\u0111u kapitala i rada.<\/p>\n

U prijevodu na moderni jezik – odnos zaposlenika i poslodavaca. Vlade i dr\u017eavne administracije okre\u0107u se problemu radne snage, zaposlenika, a najgora prijetnja kapitalizmu postaje nezaposlenost, jer ona zna\u010di i manje potroša\u010da, o kojima kapital ovisi. Dok nema tko kupovati, nema se za koga proizvoditi, nema se kome prodavati, pa nema ni profita. A da bi kupovali, trebaju biti pla\u0107eni. Što su bolje pla\u0107eni, više kupuju, pa se br\u017ee vrti novac i stvara profit.<\/p>\n

Ta vojska zaposlenika-potroša\u010da omogu\u0107ava opstanak eliti, vlasnicima financijskog kapitala koji im ništa ne donosi ako miruje. A kriza je donijela upravo to prokletstvo: nakon prvih sanacija banaka, nakon ameri\u010dkog upumpavanja milijardi dolara u bankarski sustav, stvorilo se dovoljno novca koji je najednom mirovao na ra\u010dunima centralnih banaka. Nije bilo dovoljno sigurnih mjesta kamo bi mogao biti ulo\u017een.<\/p>\n

Zbog svega toga vlade su se okrenule poreznim reformama kojima je osnovni cilj ostaviti stanovništvu više novca koji \u0107e vratiti u potrošnju i tako zavrtjeti ekonomiju. Ma\u0111ari su pove\u0107ali PDV jer im je prora\u010dun bio ugro\u017een, ali su smanjili porez na dohodak da ljudima ipak ostane novca za potrošnju. Srbi su smanjili porez na dohodak i otkrili da sve pla\u0107e i nisu tako male kako su do tada prikazivane.<\/p>\n

Porezna reforma treba i Hrvatskoj, sla\u017eu se ekonomisti, samo s jednom bitnom razlikom: u ovako prezadu\u017eenoj zemlji ne treba poticati potrošnju, no treba ostaviti ljudima dovoljno novca da mogu normalno \u017eivjeti. Dr. Guste Santini stoga predla\u017ee: neka PDV ide gore, na 24 pa poslije na 25 posto, jer \u0107e tako obuzdati potrošnju.<\/p>\n

No, neka istodobno porez na dohodak ide drasti\u010dno dolje, do razine da se "radna snaga mo\u017ee reproducirati". Zato bi tek na dohodak ve\u0107i od 5000 kuna Santini uzeo 10 posto poreza, na dohodak od 15.000 do 30.000 kuna uzeo bi 20 posto, a tek na dohodak ve\u0107i od 30.000 kuna uzeo bi 30 posto poreza. Razlog?<\/p>\n

– Marx je opet u modi, a on i svi ozbiljni ekonomisti govorili su da radna snaga nema poreznu sposobnost ako se ne mo\u017ee reproducirati. Dakle, najprije mora pre\u017eivjeti, a onda mo\u017ee imati poreznu obvezu, objašnjava Santini.<\/p>\n

Kriza je lako povezala Marxa, Vatikan i hrvatsku poreznu reformu. Marxa, koji je kritizirao kapitalizam, Vatikan, koji mu je napokon priznao da je bio u pravu premda je religiju proglasio "opijumom za mase", i hrvatsku poreznu reformu, koja bi mogla biti rješenje problema, upravo na tragu Marxova u\u010denja.<\/p>\n

Marksizam i njegove interpretacije ve\u0107 su ovdje stolovali i nisu se proslavili, jer je socijalizam iskoristio i izvitoperio Marxovo u\u010denje. Marx je bio prognan iz kapitalizma, koji se tako\u0111er nije proslavio. No, kriza ga vra\u0107a na tron. Najgorljiviji zagovornici kapitalizma otkrivaju da je bio u pravu više nego što bi mu prije krize priznali, a najviši predstavnici krš\u0107anstva otkrivaju da briga za radnika i briga za \u010dovjeka nisu suprotne, nego srodne ideje.<\/p>\n

Kapitalizam se i dalje boji Marxa i marksizma, no mo\u017eda baš zbog toga iz ove krize nastane neki bolji, ljudskiji kapitalizam, kako ne bi izazvao ljude da posegnu za radikalnim marksisti\u010dkim rješenjima, smatra makroekonomist dr. Josip Tica.<\/p>\n

Isti\u010de primjer Njema\u010dke, u kojoj je umjesto crvene na djelu svojevrsna zelena revolucija. Sve snage te velike i bogate zemlje uprte su u razvoj zelenih tehnologija i poboljšanje okoliša. Svoj put izlaska iz krize Njema\u010dka otkriva u brizi za ljude i okoliš, što nije samo humana, nego, prije svega, vrlo profitabilna akcija.<\/p>\n

Ni Marx ne bi imao ništa protiv toga.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Branka Stipi\u0107 Ova je ekonomska kriza opet otkrila Marxa jer je pokazala da je kapitalizam u svojoj biti lakom i ne\u010dovje\u010dan, baš kako ga je Marx etiketirao. Vlasnici kapitala kod radnika \u0107e poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezuju\u0107i ih pritom na skupe kredite do razine neizdr\u017eivosti. Nepla\u0107eni dugovi izazvat \u0107e bankrot banaka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47149","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47149"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47149\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}