{"id":47141,"date":"2009-11-05T11:20:27","date_gmt":"2009-11-05T11:20:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47141"},"modified":"2009-11-05T11:20:27","modified_gmt":"2009-11-05T11:20:27","slug":"nauku-deli-samo-korak-od-vestackog-coveka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/05\/nauku-deli-samo-korak-od-vestackog-coveka\/","title":{"rendered":"Nauku deli samo korak od ve\u0161ta\u010dkog \u010doveka"},"content":{"rendered":"<p>Savremeni istra\u017eiva\u010di ostvarili su najve\u0107e ma&scaron;tarije svojih predaka alhemi\u010dara o ve&scaron;ta\u010dkom \u010doveku &#8211; homunkulusu. U su&scaron;tini, realizacija tog projekta ve\u0107 je postala vidljiva na horizontu nauke. Istra\u017eiva\u010dima sa Stenfordskog univerziteta (Stanford University in California) po&scaron;lo je za rukom da od mati\u010dnih \u0107elija stvore najneophodnije za tu stvar- ve&scaron;ta\u010dke jaj\u010dane \u0107elije i spermatozoide, dakle, ono &scaron;to oplo\u0111uje i ono \u010dime se oplo\u0111uje. <\/p>\n<p><strong>Seks u epruveti<\/strong><\/p>\n<p>U sada&scaron;njoj etapi istra\u017eivanja mati\u010dne \u0107elije uzimaju se iz embriona, zametaka koji su u najranijem stadijumu razvoja. Posle toga mati\u010dne \u0107elije se pretvaraju u polne pod uticajem hemikalija, vitamina i struje. U perspektivi \u0107e se i jaj\u010dane \u0107elije i spermatozoidi mo\u0107i proizvoditi od mati\u010dnih \u0107elija ko\u017ee odraslih ljudi.<\/p>\n<p>Eksperti zaslugu ameri\u010dkih nau\u010dnika vide u tome &scaron;to su prvi proizveli obe \u0107elije, neophodne za reprodukciju &#8211; \u017eensku, i mu&scaron;ku. Istina, to je i ranije uspevalo nau\u010dnicima u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima, mada nije bilo poznato koliko su &bdquo;radno sposobni&quot; ru\u010dno izra\u0111eni analozi.<\/p>\n<p>Na primer, letos su Britanci stvorili ve&scaron;ta\u010dku ljudsku spermu. A \u0110anpjero Palermo sa Kalifornijskog univerziteta u Njujorku &bdquo;sastavio&quot; je ve&scaron;ta\u010dku ljudsku jaj\u010danu \u0107eliju. Opnu je uzeo prirodnu, a onaj glavni deo &#8211; jezgro sa genetskim materijalom &#8211; napravio je od \u0107elija \u017eenske ko\u017ee.<\/p>\n<p><strong>Dve mame i dva tate<\/strong><\/p>\n<p>Niko jo&scaron; nije ni poku&scaron;ao da stvori homunkulusa iako su se ve&scaron;ta\u010dke \u017eivotinje ve\u0107 pojavile. Jo&scaron; pre pet godina Japanci su pomo\u0107u genetskog materijala jednog mi&scaron;a stvorili jaj\u010danu \u0107eliju koja po svojoj &bdquo;hemiji&quot; odgovara spermatozoidu. A zatim su to spojili sa jaj\u010danom \u0107elijom drugog mi&scaron;a, koji je kasnije rodio mi&scaron;i\u0107a sa genima obe \u017eenke.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din su istra\u017eiva\u010di na \u010delu sa Tomohirom Konom sa Tokijskog poljoprivrednog instituta dokazali da se u procesu razmno\u017eavanja mo\u017ee i bez mu\u017ejaka. A mo\u017ee li se bez \u017eenki?<\/p>\n<p>Nedavno je jo&scaron; jedan Japanac &#8211; Tosiaki Nose sa Tokijskog univerziteta smislio kako da biolo&scaron;ki roditelji deteta budu dva mu\u017ejaka. Put ka takvom bezobrazluku je sasvim realan: od jednog uzimaju obi\u010dnu \u0107eliju, recimo, ko\u017ee. Izvla\u010de genetski materijal i sme&scaron;taju ga u opnu donorske jaj\u010dane \u0107elije. Tu se proizvode klice \u0107elije, takozvane mati\u010dne \u0107elije, a potom se pristupa operaciji pretvaranja mati\u010dnih \u0107elija u polne, uklju\u010duju\u0107i i isklju\u010duju\u0107i odgovaraju\u0107e gene posredstvom &bdquo;hemije&quot;.<\/p>\n<p>&bdquo;Sme&scaron;ten u hranjivi rastvor, materijal se prili\u010dno lako, maltene sam od sebe, pretvara u jaj\u010dane \u0107elije&quot;, obja&scaron;njava saborac Japanaca Hans &Scaron;eler sa Pensilvanijskog univerziteta u SAD. Mnogo je te\u017ee stvoriti ve&scaron;ta\u010dke spermatozoide. Nose je, na primer, morao da pome&scaron;a mati\u010dne \u0107elije sa tkivom jaj\u010danih \u0107elija i proizveo prave spermatozoide sa repi\u0107ima.<\/p>\n<p><strong>Od mi&scaron;a do \u010doveka<\/strong><\/p>\n<p>Samo je jedan korak od mi&scaron;a do \u010doveka. Zapravo, ljudi su i kona\u010dan cilj nau\u010dnika. Cilj je da se podari radost o\u010dinstva i materinstva onima koji za to nisu sposobni iz raznih razloga.<\/p>\n<p>Neki su, saznav&scaron;i za najnoviji uspeh istra\u017eiva\u010da sa Stenforda, po\u017eurili sa fantazijama: kao, da bi se sada pravila deca, nisu potrebni ni mu&scaron;karci ni \u017eene. U su&scaron;tini, ne\u0107e biti potrebne ni njihove polne \u0107elije. Mo\u017eda, ako eksperimentatori budu &scaron;lifovali proces izrade ve&scaron;ta\u010dkih spermatozoida i jaj\u010danih \u0107elija do savr&scaron;enstva. Za sada to nisu u\u010dinili, ali su pokazali da je u principu i to realno.<\/p>\n<p>Ali bez \u017eivih mu&scaron;karaca i \u017eena svejedno se ne mo\u017ee. Od nekih \u0107e trebati uzimati mati\u010dne \u0107elije, neko \u0107e morati da nosi plod jer ve&scaron;ta\u010dkih materica jo&scaron; nema. I te&scaron;ko da \u0107e se i&scaron;ta od toga pojaviti u doglednoj budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.standard.rs\/vesti\/41-svet\/3310-nauku-deli-samo-korak-od-vetakog-oveka.html\">Novi Standard<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Savremeni istra\u017eiva\u010di ostvarili su najve\u0107e ma&scaron;tarije svojih predaka alhemi\u010dara o ve&scaron;ta\u010dkom \u010doveku &#8211; homunkulusu. U su&scaron;tini, realizacija tog projekta ve\u0107 je postala vidljiva na horizontu nauke. Istra\u017eiva\u010dima sa Stenfordskog univerziteta (Stanford University in California) po&scaron;lo je za rukom da od mati\u010dnih \u0107elija stvore najneophodnije za tu stvar- ve&scaron;ta\u010dke jaj\u010dane \u0107elije i spermatozoide, dakle, ono &scaron;to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47141","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47141"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47141\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}