{"id":47134,"date":"2009-10-31T14:38:29","date_gmt":"2009-10-31T14:38:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47134"},"modified":"2009-10-31T14:38:29","modified_gmt":"2009-10-31T14:38:29","slug":"da-li-su-danas-moguce-barsunaste-revolucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/10\/31\/da-li-su-danas-moguce-barsunaste-revolucije\/","title":{"rendered":"Da li su danas mogu\u0107e bar\u0161unaste revolucije"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Beta<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>U Var&scaron;avi, Berlinu, Budimpe&scaron;ti i Pragu ove jeseni obele\u017eavaju 20. godi&scaron;njicu takozvanih bar&scaron;unastih revolucija koje su dovele do pada Berlinskog zida i mirnih demokratskih promena u tom delu Evrope.<\/em><\/p>\n<p>U isto vreme, dana&scaron;nji zatvoreni autoritarni re\u017eimi poku&scaron;avaju da na primerima iz centralne Evrope nau\u010de kako da zaustave sli\u010dne doga\u0111aje u svojim zemljama, a me\u0111unarodna zajednica kako da u novim okolnostima pru\u017ei podr&scaron;ku dana&scaron;njim nenasilnim pokretima. <\/p>\n<p>Od 1989. mnogo se toga dogodilo u svetu &#8211; pluralisti\u010dke demokratije postale su pravilo &scaron;irom Evrope, od Balti\u010dkih zemalja, do Hrvatske, Srbije, Gruzije ili Ukrajine, navodi Glas Amerike. <\/p>\n<p>Pitanje je, me\u0111utim, mogu li sli\u010dni mirni pokreti uspeti danas u zemljama poput Irana, gde autoritarni vladari poku&scaron;avaju da ugu&scaron;e pokrete koji \u017eele promene. Pitanje je, tako\u0111e, kako bi zapadne demokratije danas trebalo da odgovore na takve pokrete. U raspravi na ovu temu, odr\u017eanoj nedavno na Institutu Brukings u Va&scaron;ingtonu, analiti\u010dari su ocenili da, premda mirni pokreti imaju svoje vlastite izazove i ne dovode uvek do trenutnih promena, mogu biti efikasniji nego oru\u017eani sukobi kada je u pitanju postizanje dru&scaron;tvenih promena. <\/p>\n<p>Timoti Garton E&scaron;, profesor evropskih studija pri oksfordskom univerzitetu, ina\u010de i sam svedok revolucija koje su okon\u010dale komunizam u centralnoj Evropi, ka\u017ee da ovakvi pokreti danas stvaraju novi model za nenasilne promene. <\/p>\n<p>&quot;Nenasilan model iz 1989. imao je za cilj stvaranje naj&scaron;ire mogu\u0107e dru&scaron;tvene koalicije, sa masovnim u\u010de&scaron;\u0107em gra\u0111ana da bi se tako uspostavljeni dru&scaron;tveni pokret mogao iskoristiti za pregovore o kompromisu. Godine 1789. simbol je bio giljotina, dok je 1989. simbol bio okrugli sto za kojim se pregovaralo&quot;, ka\u017ee E&scaron;.<\/p>\n<p>&quot;Predsednika (SAD, Baraka) Obamu neki kritikuju zbog blagog odgovora na &#8216;zeleni&#8217; pokret u Iranu. Moje je mi&scaron;ljenje da, \u010dak i ako predsednik gre&scaron;i, ne gre&scaron;i mnogo. U kontekstu gde re\u017eim poku&scaron;ava da diskredituje nenasilni pokret tako &scaron;to ga identifikuje sa &#8216;velikim sotonom&#8217; &#8211; SAD i &#8216;malim sotonom&#8217; &#8211; Velikom Britanijom, te dve dr\u017eave moraju biti vrlo oprezne kako ne bi na&scaron;kodile samom pokretu&quot;, smatra E&scaron;. <\/p>\n<p>Nova administracija u Va&scaron;ingtonu suo\u010dena je s nizom te&scaron;kih pitanja, uklju\u010duju\u0107i i ono treba li i kako preuzeti ulogu vo\u0111e u pru\u017eanju podr&scaron;ke nenasilnim pokretima za promene. Pogotovo &scaron;to autoritarni re\u017eimi uglavnom bar&scaron;unaste revolucije smatraju vrlo dobro organizovanom prevratni\u010dkom zaverom i pretnjom svojoj vlasti. <\/p>\n<p>Jedinstveni recepti ne postoje, slo\u017eili su se u\u010desnici rasprave u Va&scaron;ingtonu. &quot;Veoma mnogo pa\u017enje se pridaje Gruziji ili Ukrajini i ideji raznobojnih revolucija koje su postigle uspeh. Ali tu su i dr\u017eave kao &scaron;to je Belorusija, u kojoj uglavnom nije bilo uspeha, Azerbejd\u017ean tako\u0111e nije ni&scaron;ta postigao. Na Kubi, 40 godina podr&scaron;ke nije dovelo ni do kakvih promena. U Burmi je sli\u010dna situacija, kao i u Kazahstanu&quot;, podse\u0107aju analiti\u010dari. Posebno je osetljiva situacija u Iranu, gde su se prvi put od 1978-79. nedavno moglo videti da gra\u0111ani masovno izlaze na ulice ne samo zbog nepravednih izbora, ve\u0107 i da izraze svoje frustracije, razo\u010daranje i ljutnju jer smatraju da sistem ne slu\u017ei njihovim interesima. <\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da svaka zemlja zahteva poseban pristup, ali da je najbolji na\u010din da se pomogne demokratskim pokretima da uspeju &#8211; ja\u010danje otvorenosti i privla\u010dnosti slobodnih dru&scaron;tava, pru\u017eanje informacija ljudima u zatvorenim re\u017eimima o situaciji u njihovoj zemlji putem medija, kao i razvoj jasnih i koordiniranih odgovora na takve demokratske pokrete.&nbsp;<\/p>\n<p><em>Beta<\/em><a href=\"http:\/\/www.borba.rs\/content\/view\/10305\/123\/\"><em>\/Borba<\/em><\/a>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Beta U Var&scaron;avi, Berlinu, Budimpe&scaron;ti i Pragu ove jeseni obele\u017eavaju 20. godi&scaron;njicu takozvanih bar&scaron;unastih revolucija koje su dovele do pada Berlinskog zida i mirnih demokratskih promena u tom delu Evrope. U isto vreme, dana&scaron;nji zatvoreni autoritarni re\u017eimi poku&scaron;avaju da na primerima iz centralne Evrope nau\u010de kako da zaustave sli\u010dne doga\u0111aje u svojim zemljama, a [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47134","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47134"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47134\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}