{"id":47130,"date":"2009-10-28T23:52:06","date_gmt":"2009-10-28T23:52:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47130"},"modified":"2009-10-28T23:52:06","modified_gmt":"2009-10-28T23:52:06","slug":"nepresusni-krvotok-strahota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/10\/28\/nepresusni-krvotok-strahota\/","title":{"rendered":"Nepresu\u0161ni krvotok strahota"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Vuk Peri\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>Onih nekoliko desetaka n&uuml;rnber&scaron;kih smrtnih presuda nisu mogle vratiti pedeset milijuna mrtvih, ali su umirile savjest ljudskog roda. Pepeo G&ouml;ringa, Streichera, Ribbentropa, Jodla i ostalih rasut je tako da im se ne zna groba. Ni najpijanijim skinheadima jo&scaron; nije palo na pamet da tragaju za tim pepelom<\/em><\/p>\n<p>Postaje jasno za&scaron;to Emir Kusturica mrzi Hollywood. Koliko puta smo u nekom ameri\u010dkom, dobrom ili lo&scaron;em, kriminalisti\u010dkom filmu vidjeli ka\u017enjenika kako izlazi iz zatvora nakon odslu\u017eene kazne. Iza njega se zatvaraju te&scaron;ka \u017eeljezna vrata, upravo se pozdravio sa stra\u017earima, hladno i sa suzdr\u017eanim prezirom, kadar se &scaron;iri u krupni plan, vide se sive zidine i stra\u017earske kule, biv&scaron;i ka\u017enjenik se osvr\u0107e oko sebe, ima neki zave\u017eljaj u ruci, neki put ga netko do\u010deka, neki put je s&acirc;m&#8230; Vjerojatno je da tako izgleda izlazak iz kaznionice. U svakom slu\u010daju tako bi trebao izgledati. Mo\u017eda je to samo hollywoodski clich&eacute; jer poznate su i sasvim druga\u010dije situacije.<\/p>\n<p>U augustu 1932. devetorica pijanih pripadnika nacisti\u010dkog SA upali su u stan Konrada Pietzucha, nezaposlenog rudara i komunista poljskog podrijetla. Mjesto radnje je Potempa, ju\u017ena &Scaron;leska, u blizini poljske granice. Rudarsko-industrijski kraj mje&scaron;ovitog etni\u010dkog sastava, predmet teritorijalnog spora izme\u0111u Njema\u010dke i Poljske. Danas, kada je Poljska granica pomaknuta na liniju Odra-Nysa, mjesto se zove Krupsky M\u0142in.<\/p>\n<p>Nacisti\u010dki juri&scaron;nici masakrirali su Pietzucha pred o\u010dima njegove obitelji. Smrt je nastupila tako &scaron;to mu je jedno nacisti\u010dko \u0111ubre zgazilo grkljan.<\/p>\n<p>Demokratska Weimarska Republika, iako na\u010deta ekonomskom krizom i politi\u010dkim kaosom, jo&scaron; uvijek je branila i sebe i neke temeljne ljudske, pravne i moralne vrijednosti. Pred sudom u Beuthenu (danas poljski Bytom) petorica u\u010desnika su osu\u0111ena na smrt. Nacisti\u010dka partija zapo\u010dela je kampanju koja je ubojice prikazivala kao heroje i mu\u010denike. Hitler je poslao telegram u kojem je izrazio svoju &quot;bezrezervnu lojalnost&quot; i obe\u0107ao pomo\u0107. U \u017ealbenom postupku kazna je izmijenjena u do\u017eivotni zatvor. Weimar je umirao. Ipak, ubojstvo u Potempi u\u017easnulo je njema\u010dku javnost i podr&scaron;ka nacisti\u010dkoj partiji po\u010dela je opadati. Ona ne\u0107e do\u0107i na vlast izbornom pobjedom nego zbog naivne spletke koju su re\u017eirali Hindenburg i Von Papen. Prezauzetom kancelaru Hitleru trebala su \u010ditava dva mjeseca nakon dolaska na vlast da amnestira ubojice iz Potempe. Hitler ih nije do\u010dekao nakon izlaska iz kaznionice jer, kako rekoh, u prolje\u0107e 1933. bio je jako prezauzet.<\/p>\n<p>Epilog se zbio na vje&scaron;alima u N&uuml;rnbergu. Onih nekoliko desetaka n&uuml;rnber&scaron;kih smrtnih presuda nisu mogle vratiti pedeset milijuna mrtvih, ali su umirile savjest ljudskog roda. Pepeo G&ouml;ringa, Streichera, Ribbentropa, Jodla i ostalih rasut je tako da im se ne zna groba. Ni najpijanijim skinheadima jo&scaron; nije palo na pamet da tragaju za tim pepelom.<\/p>\n<p>Evropa je kasnije odustala od smrtne kazne s valjanim obrazlo\u017eenjem da se civilizirano dru&scaron;tvo ne smije spu&scaron;tati na razinu zlikovaca i da ne smije vr&scaron;iti pravdu oduzimanjem \u017eivota, \u010dak i kada je rije\u010d o nepojmljivim ljudskim \u010dudovi&scaron;tima.<\/p>\n<p>U beskrajnom nizu poni\u017eenja kojima se nacionalizam ve\u0107 dva desetlje\u0107a sadisti\u010dki i\u017eivljava nad ljudskim dostojanstvom, u toj orgiji mr\u017enje, la\u017ei, gluposti, plja\u010dke, torture i ubojstva, u tom nepresu&scaron;nom krvotoku strahota zbile su se krajem oktobra 2009. i jo&scaron; dvije uvrede.<\/p>\n<p>Prvo poni\u017eenje je op\u0107epoznata pri\u010da o zlo\u010dinki koja je pu&scaron;tena iz zatvora.<\/p>\n<p>Drugo se zbilo u trenutku kada smo smogli snage da sebi priznamo da \u017ealimo za starom dobrom smrtnom kaznom.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.e-novine.com\/stav\/31537-Nepresuni-krvotok-strahota.html\"><em>e-novine<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Vuk Peri\u0161i\u0107 Onih nekoliko desetaka n&uuml;rnber&scaron;kih smrtnih presuda nisu mogle vratiti pedeset milijuna mrtvih, ali su umirile savjest ljudskog roda. Pepeo G&ouml;ringa, Streichera, Ribbentropa, Jodla i ostalih rasut je tako da im se ne zna groba. Ni najpijanijim skinheadima jo&scaron; nije palo na pamet da tragaju za tim pepelom Postaje jasno za&scaron;to Emir Kusturica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47130","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47130"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47130\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}