{"id":47117,"date":"2009-10-19T10:22:04","date_gmt":"2009-10-19T10:22:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47117"},"modified":"2009-10-19T10:22:04","modified_gmt":"2009-10-19T10:22:04","slug":"kad-je-tito-umro-saddam-hussein-je-briznuo-u-plac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/10\/19\/kad-je-tito-umro-saddam-hussein-je-briznuo-u-plac\/","title":{"rendered":"Kad je Tito umro, Saddam Hussein je briznuo u pla\u010d"},"content":{"rendered":"<p><em>Tito &#8211; tajne vladara Prva knjiga hrvatskog autora koja se bavi Brozovom biografijom na temelju novih dokumenata iz hrvatskih, beogradskih i ameri\u010dkih arhiva<\/em><\/p>\n<p>Kad bi se moglo vjerovati usta&scaron;kom biltenu &quot;Viesti&quot;, koji je slu\u017eio za interno informiranje usta&scaron;koga zapovjednog kadra, predod\u017eba o Titu kao o nepopravljivom \u017eenskaru dobrano bi bila poljuljana. Pod naslovom &quot;Iz tajnog \u017eivota Josipa Broza&quot; bilten je 12. kolovoza 1944. objavio svjedo\u010denje neimenovanog tehni\u010dara koji je 1931. vodio gradnju mosta preko rijeke Bednje, u blizini zatvora u Lepoglavi. Ba&scaron; u to vrijeme tamo je robijao Tito. Evo &scaron;to je doti\u010dni svjedo\u010dio:<\/p>\n<p>&quot;Osim politi\u010dkih rasprava, Brozu je bila najmilija tema o seksualnim problemima&#8230; Pokraj mosta imao sam sagra\u0111enu baraku, koja je slu\u017eila kao spremi&scaron;te cementa i gdje mi je ka\u017enjeni Anton Belobraji\u0107, zidar, izra\u0111ivao betonske konzole za naslon mosta, kod kojega je Broz \u010de&scaron;\u0107e ulazio i iza zatvorenih vrata ostao dulje vremena. Ovo njegovo ula\u017eenje u baraku postalo mi je sumnjivo, pa sam jednog dana zavirio kroz pukotinu, gdje mi se je ukazao stravi\u010dan prizor, kako Broz vr&scaron;i spolni akt s ka\u017enjenikom Belobraji\u0107em. Nakon odlaska Broza upitao sam ga kako mo\u017ee imati ovako gnjusan dodir sa \u010dovjekom, ovaj mi je stidljivo odgovorio, da nema novaca, a Broz da mu dobro pla\u0107a.&quot;<\/p>\n<p><strong>Namjerna diskreditacija<\/strong><\/p>\n<p>Danas je nemogu\u0107e utvrditi istinitost tih navoda. Sigurno je jedino to da je Tito tada doista robijao u Lepoglavi i da je bio povla&scaron;ten. No sa sigurno&scaron;\u0107u se mo\u017ee pretpostaviti i namjera usta&scaron;kih propagandista da pod svaku cijenu diskreditiraju svoga ljutog neprijatelja. Ta crtica samo je jedno u nizu novih otkri\u0107a koje novinar i publicist Zvonimir Despot donosi u svojoj knjizi &quot;Tito &#8211; tajne vladara&quot;, s podnaslovom &quot;Najnoviji prilozi za biografiju Josipa Broza&quot;, koja \u0107e za tjedan dana osvanuti na kioscima u izdanju Ve\u010dernji edicije. Knjiga je temeljena na novim, ekskluzivnim materijalima iz hrvatskih, beogradskih i ameri\u010dkih arhiva, koji bacaju novo svjetlo na Brozov lik i djelo. <\/p>\n<p>Tita su jugoslavenski mediji prikazivali na razli\u010dite na\u010dine, no sve je bilo podre\u0111eno stvaranju i odr\u017eavanju njegova kulta li\u010dnosti. Kakav je on doista bio, otkrivaju nam i dokumenti iz beogradskih arhiva. Sada nema dvojbe &#8211; on je bio gorljiv ateist. Vi&scaron;e je rasprava o tome je li bio Hrvat, Jugoslaven, ne&scaron;to tre\u0107e, ili sve skupa. Evo &scaron;to je on o tome rekao po\u010detkom 1963.: &quot;Ljudi se ne moraju odricati svoje nacionalne pripadnosti, ali im nitko ne mora ni naturati da budu Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci ako se oni tako ne osje\u0107aju. Mnoge stvari treba mijenjati i u na&scaron;im dokumentima. <\/p>\n<p>Mi tu stavljamo \u010dak i religioznu pripadnost, jer ona kod nas ima veliku tradiciju. Ako je netko katolik, po toj tradiciji se smatra da mora biti Hrvat ili Slovenac, a ako je pravoslavac, da mora biti Srbin. On je, u stvari, Srbin, Hrvat i Slovenac, ako se tako osje\u0107a, a religija u tome ne treba igrati nikakvu ulogu. Dostavljali su i meni formulare u kojima se tra\u017eila religiozna pripadnost, ali ih ja nisam ispunjavao. Kako komunist mo\u017ee biti katolik ili pravoslavac? &#8230; Ja \u017eivim skoro 20 godina u Beogradu i osje\u0107am se me\u0111u Srbima kao Srbin, kao &scaron;to se u Hrvatskoj osje\u0107am kao Hrvat. Ja sam Jugoslaven i ne mogu drugo biti.&quot;<\/p>\n<p>Tito nije mogao smisliti da se nekoga oslovljava s &quot;gospodine&quot; i &quot;gospo\u0111o&quot;. Za njega su to bili tu\u0111i utjecaji. Na Drugom plenumu CK SKJ na Brijunima 1953. ozbiljno je ukorio drugove: &quot;&Scaron;to zna\u010di to &lsquo;gospo\u0111o&#8217; i &lsquo;gospodin&#8217;? To zna\u010di pro&scaron;lost, to je vezano za epohu kapitalisti\u010dkog sistema. Kako to onda mo\u017ee biti jo&scaron; u na&scaron;oj socijalisti\u010dkoj zemlji? Nije to bezazlena stvar. To i te kako mo\u017ee imati hr\u0111avih posljedica. Pogledajte muziku, jazzovi trube na sve strane i na&scaron;u muziku \u010desto vi&scaron;e ne \u010duje&scaron;.&quot;&nbsp; <\/p>\n<p><strong>Kupuju sve i sva&scaron;ta<\/strong><\/p>\n<p>Broz je \u010dvrsto nadzirao vanjske poslove i vojsku, no u ekonomiju se nije razumio. Ljutio se zato &scaron;to se pla\u0107e direktorima i slu\u017ebenicima pove\u0107avaju, a radni\u010dke stagniraju, &scaron;to se odlazi u inozemstvo i &quot;bez potrebe&quot; kupuju automobili u osobne svrhe. &quot;Ovog momenta mi u Italiji imamo 250 &#8211; 260 predstavnika raznih firmi koji tamo naru\u010duju i kupuju sve i sva&scaron;ta. <\/p>\n<p>&quot;Tko pu&scaron;ta te ljude da &scaron;vrljaju po cijelom svijetu i da kupuju i ono &scaron;to nam treba i ono &scaron;to nam ne treba?!&quot; grmio je 1962. &quot;A &scaron;ta da ka\u017eemo o jednom takvom apsurdu kao &scaron;to je slu\u010daj neke \u017du\u017ei Jelinek?&quot; upitao se. &quot;Nju su poslali u Ameriku da tamo plasira 40 modela \u010dija je izrada kod nas ko&scaron;tala dva milijuna. Ona je utro&scaron;ila 7167 dolara, a sve skupa dobila je 717 dolara! Takvih \u017du\u017ei Jelinek imate na stotine, drugovi.&quot;<\/p>\n<p>Godine 1974. Titovi su se ekonomski komentari doimali smije&scaron;nima. Te se godine u Kara\u0111or\u0111evu raspravljalo o ekonomskom razvoju i o carinama. &quot;Dru\u017ee predsjedni\u010de&quot;, obratio se Titu D\u017eemal Bijedi\u0107, &quot;ima robe koju mi ne proizvodimo, a koju treba malo oporezovati. Na primjer, kava. Mi smo ve\u0107 po\u010deli da tro&scaron;imo kave to\u010dno onoliko koliko i ri\u017ee &#8211; 60.000 tona kave tro&scaron;imo, od predratne 2000 tona&#8230; Ako samo stavimo taksu od 10 dinara, to je 600 milijardi dinara.&quot; Tito je na to odgovorio: &quot;Svako neka pije jednu kavu dnevno manje&#8230;&quot; ne shva\u0107aju\u0107i da nije rije\u010d o koli\u010dini popijene kave, nego o punjenju prora\u010duna.<\/p>\n<p><strong>Trojanski konj<\/strong><\/p>\n<p>Zato je Tito u vanjskoj politici bio kao riba u vodi. Kad se sukobio sa Staljinom, opstanak je osigurao okretanjem prema SAD-u, kojemu je Jugoslavija poslu\u017eila kao trojanski konj u politici prema SSSR-u. Tito je na takve odnose pristao u zamjenu za gospodarsku pomo\u0107 i politi\u010dku za&scaron;titu.<\/p>\n<p>Zanimljivo je kako je Tita 1970. do\u017eivio Henry Kissinger, Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost: &quot;Unato\u010d svim nevoljama s Moskvom, on je ostao tvrdi komunist, ali je i \u017eestoki nacionalist&#8230; Iako je poku&scaron;ao o\u010duvati svoju komunisti\u010dku vjerodostojnost, on danas potpuno svjesno ovisi o Zapadu&#8230; Dobro zna da njegov prkos Moskvi uvelike ovisi o na&scaron;em odr\u017eavanju ravnote\u017ee snaga, pa ipak i dalje propovijeda nesvrstanost.&quot;<\/p>\n<p>Transkript telefonskog razgovora dr\u017eavnog tajnika Rogersa i predsjednika Nixona od 29. listopada 1971. govori da se Tito bojao Bre\u017enjeva i sovjetske intervencije te da je tra\u017eio ameri\u010dku za&scaron;titu. Je li se isplatila politi\u010dka suradnja Tita i SAD-a? Iz povijesne gra\u0111e proizlazi da je SAD do 1966. u Jugoslaviju &quot;investirao&quot; tada astronomske 3,5 milijarde dolara. Razlog: &quot;Investicija je omogu\u0107ila Titu da uspje&scaron;no provede svoj razlaz sa Staljinom.&quot; Ocjena isplativosti projekta: &quot;Isplatilo se.&quot;<\/p>\n<p>Titov lik i djelo najvi&scaron;e su glorificirani u arapsko-islamskom svijetu. Jedan od svjedoka toga vremena, libanonski politi\u010dar Asim Kanso (70), koji je ve\u0107 od 1957. prisustvovao Titovim susretima s najva\u017enijim osobama s Bliskog istoka, u knjizi ka\u017ee: &quot;Da je Tito po\u017eivio jo&scaron; deset godina, Palestinci bi danas imali svoju dr\u017eavu.&quot;<\/p>\n<p><strong>Prijatelj Saddam<\/strong><\/p>\n<p>Libanonac Abdel Al Majid Al Rafi (81), pak, bio je jedan od najbli\u017eih suradnika Saddama Husseina i dobro se sje\u0107a odnosa Tita i biv&scaron;eg ira\u010dkog predsjednika. &quot;Njih dvojicu vezivala je ista ideologija, ali i neraskidivo prijateljstvo&quot;, ka\u017ee Al Rafi te otkriva da je Saddam plakao kad je \u010duo za Titovu smrt.<\/p>\n<p>Ve\u0107 iz ovog kratkog pregleda zanimljivosti jasno je da su ljubitelji povijesne publicistike dobili vrhunsku poslasticu, a povjesni\u010dari novu vrijednu gra\u0111u za prou\u010davanje Josipa Broza Tita.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/kad-je-tito-umro-saddam-hussein-je-briznuo-plac-clanak-36348\">Ve\u010dernji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Tito &#8211; tajne vladara Prva knjiga hrvatskog autora koja se bavi Brozovom biografijom na temelju novih dokumenata iz hrvatskih, beogradskih i ameri\u010dkih arhiva<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47117","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47117\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}