{"id":47096,"date":"2009-10-01T12:43:15","date_gmt":"2009-10-01T12:43:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47096"},"modified":"2009-10-01T12:43:15","modified_gmt":"2009-10-01T12:43:15","slug":"cvrcak-i-mravak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/10\/01\/cvrcak-i-mravak\/","title":{"rendered":"Cvr\u010dak i Mravak"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Da su rodni studiji u Hrvatskoj prakti\u010dki nepostoje\u0107i kao sistem podu\u010davanja, da se uporno izbjegava utvrditi rodne studije kao dio kurikuluma na svim univerzitetima, da ovise o nekoliko entuzijastkinja i pokojem entuzijastu, koje se u okviru katedri na kojima rade bave i studijima roda, to ne treba dokazivati. Raspravljati se mo\u017ee je li takav sistem dobar i ima li nekih boljih rješenja, no u ta sigurno ne spada njihovo ukidanje. Ili stavljanje na pauzu.  <\/p>\n

Basnu o cvr\u010dku i mravu jedva da treba prepri\u010davati. No za one kojima je promaklo, cvr\u010dak je cijelo ljeto pjevao na zadovoljstvo drugih i svoje osobno, i nije brinuo za zimu. Mrav je marljivo radio, sakupljao plodove za zimu … i kraj, ako ga i ne znate, lako je zamisliv. Zimi, mrav sjedi i u\u017eiva u onome što je prikupio, za razliku od cvr\u010dka koji, naravno, više ne pjeva.<\/p>\n

U hrvatskoj zbilji, kao u basni, cvr\u010dak je pjevao, \u010dak dosta dugo, a onda je stigla zima i ništa od pjesme. U ovoj verziji, cvr\u010dak je dr. Jasenka Kodrnja, nastavnica na Hrvatskim studijima na predmetima: Uvod u rodne studije (od 2002.), Feministi\u010dke teorije (od 2007.) te Metodika nastave sociologije (od 2007.). Naime, nakon što je te kolegije predavala u kontinuitetu do 2009., odlukom Vije\u0107a odsjeka za sociologiju Hrvatskih studija, iz nastavnog programa za narednu 2009.\/10. godinu isklju\u010deni su nastavni kolegiji iz podru\u010dja rodnih studija.<\/p>\n

Budu\u0107i da se radi o izbornim predmetima, objašnjava pro\u010delnik odsjeka za sociologiju HS, Renato Mati\u0107, u pismu objavljenom u Globusu (25. 9. 2009.), odgovoru na prethodni tekst J. Kodrnje (Muško pripetavanje, Globus, 11. 9. 2009.) na tu temu, odluka Vije\u0107a odsjeka temelji se na \u017eelji da se "studentima ponude svi izborni kolegiji jednom u dvije akademske godine, svaki je od njih, a tako i njihovi nositelji otprilike jedan semestar aktivan a potom dva pauzira…" Napominje još da nitko do sada, od svih vanjskih suradnika i suradnica koji su se uredno izmjenjivali i nadopunjavali, to nije vidio kao problem.<\/p>\n

\u017dene na pauzu<\/strong><\/p>\n

U poduga\u010dkim pismima oboje aktera, J. Kodrnje i R. Mati\u0107a, neusporedivo najve\u0107i prostor posve\u0107en je opisima sasvim mogu\u0107ih, ako ne baš zavjera a ono kazni za ‘idejna odstupanja’ (Kodrnja ovu mjeru pauziranja kolegija dovodi u vezu sa svojim aktivnostima oko studentskog štrajka), izjavama poštovanja (najve\u0107i prostor odgovora R. Mati\u0107a odnosi se na iskaze poštovanja za lik i djelo J. Kodrnje i \u017eelju da se mi svoji ne sva\u0111amo), spominjane su i \u010deljusne kosti, tko jest ili nije "faca" (Kodrnja), tko je ve\u0107i vještac ili vještica, u prijevodu, feminist, feministkinja (Mati\u0107). Nije se moglo odoljeti da se bocnu \u017eene, jer u Vije\u0107u odjela, koje je predlo\u017eilo takav izvedbeni plan u kojem, za sljede\u0107u, 2009.\/10. godinu nema dvaju rodnih kolegija koje je predavala Kodranja i "u kojem istini za volju prevladavaju \u017eene" (dakako, Mati\u0107).<\/p>\n

Ina\u010de koncilijantnom tonu pisma R. Mati\u0107a pobjegao je teško iskorjenjivi biologizam po kojemu bi \u017eene, samo stoga što su istog roda, valjda trebale isto misliti i postupati. Mogu\u0107e da je to bila i ironija? Što je – da je, nikako nije od pomo\u0107i. Rekla bi moja dobra prijateljica, sve ovo do sada je forma i dekoracija; što je me\u0111utim ovdje bitno? \u010cinjenica koju Kodrnja otkriva, a Mati\u0107 ne opovrgava, da od dvaju kolegija koja se bave pitanjima roda sljede\u0107e godine studenti\/ce Hrvatskih studija ne\u0107e imati prilike birati\/slušati niti jedan.<\/p>\n

Uz du\u017eno poštovanje nastojanja fakulteta da se studentima\/cama u\u010dini dostupnim što više kolegija, pa i po cijenu stavljanja nekih na pauzu, da bi ih se rotiralo pa potom vratilo, nije li ipak zabrinjavaju\u0107e da, od sve zajedno dva kolegija s rodnom tematikom na HS, oba odu na jednogodišnju pauzu? Nije li se moglo u\u010diniti kompromis, pa ostaviti makar jedan kao mogu\u0107nost izbora. Treba li iznova ukazivati i dokazivati da je stanje odnosa spolova u našem društvu prili\u010dno jadno, da su patrijarhalnost i tomu odgovaraju\u0107i obrasci mišljenja (vidjeli smo da se \u010dak i profesoru Mati\u0107u omaklo) i postupanja ne samo najšire rasprostranjeni, ve\u0107 su duboko impregnirali stavove ljudi i u dobroj mjeri oblikuju javno mnijenje kao seksisti\u010dko, te da je stoga obrazovanje o odnosima spolova nu\u017eno u jednakoj mjeri kao matematika ili knji\u017eevnost? Dakako, to va\u017ei ukoliko govorimo o humanom, demokratskom društvu u kojemu su svi gra\u0111ani bez obzira na spol (uz ostalo) jednaki.<\/p>\n

Feminizam je umro – \u017eivio feminizam zeke – peke!<\/strong><\/p>\n

Da su rodni studiji u Hrvatskoj prakti\u010dki nepostoje\u0107i kao sistem podu\u010davanja, da se uporno izbjegava utvrditi rodne studije kao dio kurikuluma na svim univerzitetima, da ovise o nekoliko entuzijastkinja i pokojem entuzijastu, koje se u okviru katedri na kojima rade bave i studijima roda, to ne treba dokazivati. Raspravljati se mo\u017ee je li takav sistem dobar i ima li nekih boljih rješenja, no u ta sigurno ne spada njihovo ukidanje. Ili stavljanje na pauzu.<\/p>\n

Da je sistem visokog školstva tvrd i prili\u010dno "otporan" na takve inovacije, to u stvari ne \u010dudi, dugo je gra\u0111en na na\u010din koji ga \u010dini otpornim. Da me\u0111utim \u017eenske nevladine udruge, centri, organizacije ne vide taj slu\u010daj kao opasno mjesto gdje bi moralo do\u0107i do kakve takve pobune i protesta, to mo\u017eda isto više ne \u010dudi ali \u017ealosti. Niti Centar za \u017eenske studije, niti cijela \u017denska mre\u017ea Hrvatske (barem do sada) nije smatrala shodnim da barem prokomentira ovaj slu\u010daj. Izgleda da je aktivisti\u010dku ulogu, ulogu civilnog društva, u stvari \u017eenskih nevladinih organizacija preuzeo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, jer kako smo dobili informaciju, pro\u010delnica ureda Gordana Luka\u010d Koritnik poslala je upit Hrvatskim studijima i zatra\u017eila obrazlo\u017eenje. Dotle uostalom njezine ingerencije i se\u017eu. Mogu\u0107e je pak da su glavne glumice na "\u017eenskoj nevladinoj sceni" bile zabavljene smišljanjem novih projekata konstruktivne i obostrano korisne suradnje s vlastima. Otuda valjda i šutnja.<\/p>\n

Istovremeno dok se doga\u0111ao poraz rodnih studija na jednom fakultetu u Hrvatskoj, Milan Bandi\u0107, najve\u0107i feminist ako (još) ne u Hrvata, ono u Zagrebu, bio je glavni govornik na promociji brošure o nasilju nad \u017eenama, \u017denske autonomne ku\u0107e. Što li je tako va\u017eno i feministi\u010dki tamo poru\u010dio Mile "zeka peka" (afera s kla\u0111enjem na nogometne rezultate u desetke tisu\u0107e eura), pijani bjegunac od policije, rušitelj Cvjetnog trga i tako dalje, bolje je i ne zamišljati. Nešto na temu kupovine i prodaje. No, na to stvarno ne valja trošiti pretjerano rije\u010di jer tu prestaje svaka pamet.<\/p>\n

Tako cvr\u010dak šaptom pade.<\/p>\n

Spomenik u svakom slu\u010daju – u po\u010dast ili nakon smrti<\/strong><\/p>\n

A vrijedni Mravak? Taj je pak, kako basna ka\u017ee a i bajkovita hrvatska stvarnost, radio marljivo, skupljao i za sebe i za druge. U stvari i nije to bio obi\u010dan mravak, bi je to, turbo, elektro mrav, kojemu su mali mravci donosili ljetinu, on dio spremao za sebe, velikim mravcima je pak on sam dijelio. Sjedio je godinama u dvorištu Hrvatske elektroprivrede i marljivo radio, toliko marljivo, da je malo i pretjerao za kojih par stotina milijuna kuna koji odoše kojekuda, pa su i mali mravi po\u010deli negodovati. Stoga su ga ve\u0107i mravci odlu\u010dili malo zaustaviti. I tako Mravak ode, pokupivši u pinklec svoju skromnu imovinu, koju je ovdje marljivim radom stekao a u vrijednosti od par milijuna kuna. No nije on, kao niti ostali veliki Mravci, glup, sastavili su oni, da se na\u0111e, takve ugovore prema kojima trebaju biti debelo ispla\u0107eni, nakon što dr\u017eavne firme dovedu na prosja\u010dki štap. Tako i naš Mravak, zahvaljuju\u0107i njegovoj (i njihovoj) dr\u017eavi i sasvim prikladnim zakonima, dobiva još milijun kuna otpremnine, aute, osiguranja… Pa što mu ne dignu negdje i spomenik? Kako ga maze i paze, mora da je i zaslu\u017eio.<\/p>\n

Radnici salonita nisu te sre\u0107e. I oni su marljivo radili, pritom oboljeli i umiru od azbestoze, a uskoro \u0107e i od gladi. Za njih me\u0111utim nema odštete, nema niti radnog mjesta pa stoga niti \u017eivota. Razlika izme\u0111u poni\u017eenih i uništenih radnika i svih naših mravaka je u tome što radnici ništa nisu uzimali za sebe, ve\u0107 se naprotiv, uzimalo od njih. I ne zovu se Mravak.<\/p>\n

Hrvatska je to, mala zemlja za veliko ludilo i još ve\u0107e lopovluke. Zemlja bajke u kojoj veliki mravi pojedu sve, a cvr\u010dak… Šta on sad ho\u0107e?, bacite ga van iz naše bajke!<\/p>\n

ZaMirZINE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107 Da su rodni studiji u Hrvatskoj prakti\u010dki nepostoje\u0107i kao sistem podu\u010davanja, da se uporno izbjegava utvrditi rodne studije kao dio kurikuluma na svim univerzitetima, da ovise o nekoliko entuzijastkinja i pokojem entuzijastu, koje se u okviru katedri na kojima rade bave i studijima roda, to ne treba dokazivati. Raspravljati se mo\u017ee je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47096","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47096"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47096\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}