{"id":47095,"date":"2009-09-30T11:28:00","date_gmt":"2009-09-30T11:28:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47095"},"modified":"2009-09-30T11:28:00","modified_gmt":"2009-09-30T11:28:00","slug":"tajni-brozov-dnevnik-tito-planirao-bijeg-u-strahu-od-rusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/30\/tajni-brozov-dnevnik-tito-planirao-bijeg-u-strahu-od-rusa\/","title":{"rendered":"Tajni Brozov dnevnik: Tito planirao bijeg u strahu od Rusa"},"content":{"rendered":"

Ve\u010dernji list ekskluzivno objavljuje detalje iz nedavno otkrivenog dnevnika koji je maršal vodio od studenoga 1950. do velja\u010de 1951. godine i koji otkriva nove jugoslavenske tajne<\/em><\/p>\n

Godine 1950. i 1951. bile su iznimno napete u Jugoslaviji, ali i u svijetu. Po\u010deo je hladni rat. Tito se našao ostavljen od Staljina i SSSR-a, i stalno je iz Moskve optu\u017eivan da se prodao zapadnim imperijalistima. Zapad ga pak još nije prihvatio, ispitivao se teren, Amerikanci su ga stalno propitkivali i taktizirali. Nudili su mu pomo\u0107, ali i nametali svoje uvjete. A on je hitno trebao modernizirati i opremiti vojsku, ali i nahraniti ljude. Jer usred svih tih politi\u010dkih problema Jugoslaviju je pogodila i velika suša.<\/p>\n\n\n\n
\n

Tre\u0107eg studenoga 1950. piše: "Pošto nemam mogu\u0107nosti da idem \u010desto u lov, to se zadovoljim sa time da ponekada ustrijelim u bašti pokojeg gavrana ili svraku, jer ih smatram za vrlo štetne i dosadne ptice." Kad piše o bašti, rije\u010d je o vrtu njegove rezidencije na beogradskom Dedinju. Šestog studenoga piše pak kako je u nekom lovištu ubio 14 fazana i osam ze\u010deva, deset dana poslije u Ba\u010dkoj je ustrijelio 26 fazana, jednu šljuku i 14 ze\u010deva, sredinom sije\u010dnja 1951. u svom omiljenom Kara\u0111or\u0111evu u lovu je imao najve\u0107i uspjeh, a potkraj istog mjeseca bio je u lovu u Belju i opet se hvali: "Moji su rezultati bili najbolji." <\/p>\n

No, u lovu mu se dogodila i jedna neugodnost. To piše 12. studenoga 1950., u nedjelju, kada je odustao od lova u Kara\u0111or\u0111evu: "Pošao sam kod Iloka u vinograd da bih se barem malo odmorio na svje\u017eem vazduhu, ali sam došao ku\u0107i nezadovoljan zbog jednog malog incidenta na putu sa jednim seljakom koji me prosta\u010dki opsovao zbog toga što sam pucao na vrane."<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

O tim turbulentnim godinama najbolje govori on sam, Tito, u svome novootkrivenom dnevniku, \u010dije dijelove Ve\u010dernji list prvi predstavlja hrvatskoj javnosti. Donedavno se uop\u0107e nije znalo da je Tito vodio dnevnik. Na\u0111en je kad je sre\u0111ivana njegova arhivska gra\u0111a. Njegove dijelove, koje ovdje prenosimo, objavio je u Beogradu tamošnji publicist Pero Simi\u0107 u drugom, dopunjenom izdanju knjige "Tito, tajna veka" koja je upravo izašla iz tiska. Njezino prvo izdanje gotovo je identi\u010dno s njegovom knjigom koja je objavljena u svibnju u Hrvatskoj u izdanju Ve\u010dernjaka pod naslovom "Tito, fenomen stolje\u0107a". <\/p>\n

U dnevniku, koji je po\u010deo pisati po\u010detkom studenoga 1950. a završava ga u velja\u010di 1951., mogu se pratiti njegovi razgovori s Amerikancima o davanju pomo\u0107i kako bi osna\u017eio obrambenu sposobnost zemlje. Ali jedna od klju\u010dnih novosti, dosad nepoznata, jest podatak da je on u strahu od napada SSSR-a i njegovih satelita na Jugoslaviju \u010dak razvijao plan povla\u010denja iz zemlje.<\/p>\n

Pomo\u0107 zbog suše<\/strong><\/p>\n

Isti dan kad po\u010dinje pisati, odmah doznajemo o pregovorima s Amerikancima: "Danas u 9.30 pozvao sam na razgovor generalpotpukovnike Ivana Gošnjaka i Ko\u010du Popovi\u0107a. Tema razgovora bila je pomo\u0107 zbog suše koja nas je ove godine pogodila i zbog \u010dega smo se obratili na ameri\u010dku vladu." U nastavku piše pod kakvim bi izgovorom SAD mogao po\u010deti davati pomo\u0107 Jugoslaviji a da vladaju\u0107a administracija izbjegne neugodnu raspravu u ameri\u010dkom Kongresu. <\/p>\n

Tog dana Titu je ameri\u010dki ambasador u Jugoslaviji George Allen prenio posebnu poruku ameri\u010dke vlade u kojoj je stajalo da bi Amerika mogla dati pomo\u0107 Jugoslaviji mimo Kongresa, ali pod uvjetom da ameri\u010dki predsjednik Harry Truman navede kako se pomo\u0107 daje iz obrambenih razloga za Jugoslaviju, jer su posljednje suše oslabile njezinu obrambenu sposobnost.<\/p>\n

Tito komentira: "Razumije se da bi se drugovi slo\u017eili sa time da mi prihvatimo taj prijedlog ameri\u010dke vlade, jer bez takve pomo\u0107i za ugro\u017eene krajeve mi ne bismo bili u stanju dr\u017eati toliki broj vojske u vrijeme kada nam je zemlja tako ugro\u017eena od isto\u010dnih zemalja. Dan prije toga sam se o tome sporazumio i sa drugovima Rankovi\u0107em, \u0110ilasom i Kidri\u010dem."<\/p>\n

Ali unato\u010d tra\u017eenju pomo\u0107i od kapitalisti\u010dkog Zapada, uvjeren je da je njegov komunisti\u010dki prevrat vje\u010dan. Zato piše: "Tra\u017eenje pomo\u0107i u namirnicama u Americi i drugim zapadnim zemljama okura\u017eilo je pritajene kapitalisti\u010dke elemente i misle da se sada mo\u017ee praviti na nas pritisak u pravcu degeneracije naše revolucije. Izgleda da se ti elementi još nisu opametili toliko da shvate da je njima zauvijek odzvonilo."<\/p>\n

Hitne mjere<\/strong><\/p>\n

Tito je, me\u0111utim, konstantno optere\u0107en opasnoš\u0107u od mogu\u0107e invazije Sovjeta i njihovih komunisti\u010dkih satelita. O tome progovara 4. prosinca: "Odr\u017eao sam sjednicu Sekretarijata Politbiroa CK uz prisustvo vojnih rukovodilaca, Ko\u010de Popovi\u0107a, Ivana Gošnjaka i Peke Dap\u010devi\u0107a. Tra\u017eio sam da se hitno poduzmu izvjesne mjere zbog opasnosti da nas netko sa Istoka ne iznenadi. <\/p>\n

Riješili smo da se Dedinje malo raseli, tj. da si neki rukovodioci na\u0111u stanovanja na drugim mjestima, a \u010dlanovi Politbiroa da spavaju negdje na drugim mjestima sa familijama, ako do\u0111e do bombardiranja no\u0107u, sve bi postradalo. Operativni dio Generalštaba se opet premješta van Beograda itd."<\/p>\n

I onda, 21. prosinca, Tito prvi put bilje\u017ei i svoj plan o povla\u010denju iz zemlje u slu\u010daju napada s Istoka: "Poslije akademije sam kod mene ku\u0107i dugo sjedio sa drugovima, Kardeljom, Markom (Aleksandar Rankovi\u0107) i \u0110idom (Milovan \u0110ilas) i razgovarali o tome šta sve moramo poduzeti u slu\u010daju napada na nas, u slu\u010daju da mi ne izdr\u017eimo dugi rat na našoj zemlji itd. Ja sam pitao drugove šta misle o tome da se mi povu\u010demo i van naše zemlje sa jakom armijom i da se kasnije sa takvom i vratimo, jer \u0107emo samo na taj na\u010din spasiti socijalizam u našoj zemlji. Sva trojica su se potpuno slo\u017eila kao što su se dan ranije slo\u017eili Gošnjak i Popovi\u0107."<\/p>\n

Tito s Milovanom \u0110ilasom, a u pozadini lijevo Edvard Kardelj (Foto: AFP)Nekoliko dana kasnije, 26. prosinca, ve\u0107 je i razradio poteze u slu\u010daju napada: "Usljed nadmo\u0107nosti neprijatelja, povu\u0107i glavninu vojnih snaga i omladinu iz zemlje u odre\u0111ene baze radi reorganizacije i pripreme za tre\u0107u fazu, a u zemlji voditi partizanski rat sa po\u010detnim snagama od ne više od 100 do 150 hiljada boraca. U tre\u0107oj fazi udariti u zemlju na okupatora sa dobro naoru\u017eanim i odmornim jedinicama."<\/p>\n

Oru\u017eje od Britanaca<\/strong><\/p>\n

Osim na Ameriku, Tito se pokušao osloniti i na Veliku Britaniju. Tako 22. sije\u010dnja 1951. piše da je odlu\u010dio u London poslati \u0110ilasa "radi sondiranja terena za dobivanje naoru\u017eanja za našu armiju".<\/p>\n

Idu\u0107eg dana još jedna va\u017ena odluka: "Da bih nekako poboljšao moje slabo znanje engleskog jezika, ja sam ovih dana po\u010deo uzimati lekcije engleskog jezika, i to \u010detiri puta dnevno. Profesor mi je Pjani\u010dki iz ministarstva vanjskih poslova."<\/p>\n

Dan kasnije vra\u0107a se na \u0110ilasa: "Ju\u010der na ve\u010der otišao je drug \u0110ilas u Englesku. Nadam se da \u0107e biti bolje sre\u0107e no onda kada sam ga slao posljednji put u Moskvu."<\/p>\n

U\u010denje engleskog jezika ide mu sve bolje. Tako 2. velja\u010de spominje da je u filmu koji jedna zapadna filmska ekipa snima u Jugoslaviji "progovorio na engleskom jeziku", a deset dana kasnije piše da ne krije zadovoljstvo nau\u010denim. I onda dnevnik naglo završava, bez objašnjenja. Posljednje misli su mu o Amerikancima i pomo\u0107i kojoj se nada.<\/p>\n

Ve\u010dernji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u010dernji list ekskluzivno objavljuje detalje iz nedavno otkrivenog dnevnika koji je maršal vodio od studenoga 1950. do velja\u010de 1951. godine i koji otkriva nove jugoslavenske tajne<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47095","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47095\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}