{"id":47094,"date":"2009-09-29T10:02:46","date_gmt":"2009-09-29T10:02:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47094"},"modified":"2009-09-29T10:02:46","modified_gmt":"2009-09-29T10:02:46","slug":"ni-sam-el-comandante-ne-zna-koliko-djece-ima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/29\/ni-sam-el-comandante-ne-zna-koliko-djece-ima\/","title":{"rendered":"Ni sam El Comandante ne zna koliko djece ima"},"content":{"rendered":"

Castro navodno nije imao ništa protiv prijašnjih ‘proameri\u010dkih\\’ knjiga Ann Louise Bardach, zasmetalo ga je tek kada je po\u010dela pisati o njegovoj privatnosti<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Jasminka Komar<\/strong><\/em><\/p>\n

Nitko se ne usudi utvrditi to\u010dan broj djece kubanskog diktatora Fidela Castra koji je "crvenim otokom" vladao 30-ak godina. Fidel je bio hodaju\u0107i afrodizijak za \u017eene, pa ne \u010dude tvrdnje da donedavno prvi \u010dovjek Kube ima barem desetoro djece. <\/p>\n

Jedina medijski eksponirana bila je njegova k\u0107i Alina Fernández koja je 1993. godine, preodjevena u španjolsku turistkinju, prebjegla u SAD i od tamo u javnosti \u010desto pri\u010dala na koji na\u010din \u017eive njezina polubra\u0107a na Kubi. Skromno i bez o\u010devih povlastica, tvrdila je. <\/p>\n

Sam si je kriv<\/strong><\/p>\n

No tek je nedavno pri\u010da o njegovoj djeci studioznije opisana u knjizi "Without Fidel: A Death Foretold in Miami, Havana and Washington" nagra\u0111ivane ameri\u010dke novinarke i spisateljice Ann Louise Bardach, kojoj ovo nije prvo publicisti\u010dko djelo o Kubi. <\/p>\n

Zašto se Ann Louise u posljednjoj knjizi osvrnula na Fidelovu intimu? Mogli bismo re\u0107i – sam si je kriv. <\/p>\n

Kada ga je za vrijeme jednog intervjua 1993. godine Ann Louise upitala koliko ima djece, Castro je najprije zastao, a zatim uz samodopadni osmijeh odgovorio: "Gotovo pa cijelo pleme". <\/p>\n

Ann Louis u svome je blogu opisala i kako je prilikom jednog posjeta Kubi \u010dula da Fidel nije zadovoljan njezinom predzadnjom knjigom, ne zbog protivni\u010dkih politi\u010dkih stavova ili analiza, ve\u0107 zato što se dotakla njegove intime, opisa njegovih roditelja, bra\u0107e i polubra\u0107e i polusestara. <\/p>\n

CIA istra\u017euje o\u010dinstva<\/strong><\/p>\n

Fidel, tvrdi to i njegova sestra Juanita, nikada nije volio pri\u010dati o intimi. Dovoljno govori \u010dinjenica da je njegovu drugu suprugu široka javnost na televiziji vidjela tek prije par godina, a obiteljske fotografije bilo koje vrste jednostavno ne postoje. <\/p>\n

Sve do nedavno vjerovalo se da Fidel Castro ukupno ima devetoro djece – jednoga sina iz prvog braka, zatim petoricu sinova iz drugog (imena im po\u010dinju na slovo ‘A’), izvanbra\u010dne k\u0107eri Alinu Fernández i Franciscu Pupo te izvanbra\u010dnog sina Jorge Angela. Sada se \u010dini da njih devetoro nisu jedini. Stanovnici Kube oduvijek su "šuškali" o brojnoj tajnoj djeci svoga vo\u0111e, a CIA nastojala istra\u017eiti tu škakljivu temu. <\/p>\n

Navodno "veliki tata" Fidel ima još dvojicu izvanbra\u010dnih sinova osim Jorge Angela. Podsjetimo, za jednoga od "dodane" dvojice doznalo se 2007. godine kada je kubanski obavještajac na televiziji Miami objavio da je Fidel Castro pravi otac sina jednog svog bliskog partijskog kolege. To\u010dnije, supruga visokog slu\u017ebenika Abrahama Masiquesa, Roxana Rodriguez, po\u010detkom ‘70-tih godina rodila je sina Fitoa, a za kojega se tvrdi da je zapravo Fidelov sin. <\/p>\n

"El comandante" je bio \u017eivi mamac za \u017eenska srca. Drugarice su vrlo lako "padale" na zgodnog, obrazovanog, inteligentnog, uvjerljivog, odlu\u010dnog i mo\u0107nog vo\u0111u revolucije. Zato ne bi \u010dudilo da je "pala" i Roxana. No, koliko je ovo vjerojatno, toliko je i nevjerojatno, pa se brojka Fidelove djece za koju se zna, ipak, iz "sigurnosnih" razloga, spušta sa 11 na 10 nakon što se bila popela s devet na 10. Ali, tko broji?<\/p>\n

Jedna ili dvije supruge<\/strong><\/p>\n

Baš kao što se nitko ne usudi sa stopostotnom sigurnoš\u0107u utvrditi broj njegove djece, nitko se ne usudi niti tvrditi da je Fidel svoju drugu suprugu Daliu Soto del Valle doista i o\u017eenio. Prema toj pri\u010di moglo bi se kazati da Fidel ima samo jedno dijete ro\u0111eno u bra\u010dnoj zajednici – najstarijeg sina Fidelita iz prvoga braka. <\/p>\n

Mnogi tvrde da njihovo vjen\u010danje iz 1980. godine uop\u0107e nije bilo vjen\u010danje, no, s obzirom na to da su Fidel i Dalia Soto godinama \u017eivjeli zajedno, a i ona se i dandanas brine o njegovim ku\u0107anstvima, njihova se djeca uvijek spominju kao djeca iz njegova drugog braka. Tvrdi se da su Daliu Soto nazivali "la mujer de Fidel", odnosno Fidelovom \u017eenom, ali ne i "la esposa", što bi zna\u010dilo supruga. <\/p>\n

Ina\u010de, objašnjava Ann Louise Bardach, na Kubi nije bilo neuobi\u010dajno da muškarac uzme i drugu suprugu. Uostalom, dodaje, tako je u\u010dinio i njegov otac, ali je stvar presti\u017ea bilo biti prva \u017eena. <\/p>\n

Ann Louise dodaje i da je Fidel ponajviše volio svoju prvu suprugu Myrtu Diaz-Balart, od koje se odlu\u010dio rastati dok je bio u zatvoru, s objašnjenjem da je supruga koja prima dr\u017eavnu pla\u0107u u politi\u010dkom sistemu protiv kojega se on bori – sramota.<\/p>\n\n\n\n
Djeca iz brakova, iz dugih i kratkih veza <\/p>\n

Sin Fidelito, odnosno Fidel Angel Castro Diaz-Balart, Fidelov je najstariji sin iz njegova prvog braka s Myrtom Diaz-Balart. Petoricu sinova iz braka s Daliom Soto, Alexis, Alejandro, Antonio, Angel i Alain, dobio je izme\u0111u 1962. i 1969. godine, nakon što su ro\u0111ena njegova izvanbra\u010dna djeca.<\/p>\n

Prvi izvanbra\u010dni sin za kojega se doznalo je Jorge Angel Castro Laborde, ro\u0111en 1956. godine. Jorge Angelovu majku Fidel je upoznao ubrzo nakon što se bio vratio iz zatvora 1955., a danas mnogi tvrde da je Jorge Angel Fidelov sin i iz razloga što nosi ime Fidelova oca Angela. <\/p>\n

Iste je godine ro\u0111ena i javnosti dobro poznata Alina Fernández, k\u0107i Fidela i aristokratkinje Natalie Revuelte. <\/p>\n

Ranih ‘60-tih godina ro\u0111en je pak Alejandro Redondo, kojega zovu Cito kako ga se ne bi "brkalo" s polubratom Alejandrom, sinom Dalie Soto. <\/p>\n

Citova majka bila je Celia Sanchez, a koja je tajnu \u010duvala sve do smrti te je ona otkrivena tek 1980. O postojanju druge Fidelove izvanbra\u010dne k\u0107eri Francisce Pupo javnost je doznala 2002. godine nakon što je to potvrdila glavom i bradom Fidelova sestra Juanita Castro. <\/p>\n

Pupo je ro\u0111ena krajem ‘50-tih godina, no, nije otkriveno tko joj je bila majka. Zna se samo da je Fidel s njom imao kratku aferu. <\/p>\n

Ina\u010de, Juanita koja sa svojom bra\u0107om na Kubi odr\u017eava dobre odnose iako u Miamiju \u017eivi još od 1964. godine, ovih dana objavljuje memoare "My Brothers Fidel and Raul. The Secret Story", na više od 400 stranica.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/a><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Castro navodno nije imao ništa protiv prijašnjih ‘proameri\u010dkih’ knjiga Ann Louise Bardach, zasmetalo ga je tek kada je po\u010dela pisati o njegovoj privatnosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47094","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47094"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47094\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}