{"id":47076,"date":"2009-09-10T11:48:14","date_gmt":"2009-09-10T11:48:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47076"},"modified":"2009-09-10T11:48:14","modified_gmt":"2009-09-10T11:48:14","slug":"srbija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/09\/10\/srbija\/","title":{"rendered":"Srbija"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107 vidim vijest iz Pala, gdje se uz Osnovnu &scaron;kolu &quot;Srbija&quot; sve\u010dano otvara fiskulturna dvorana, u znak dobre volje nazvana &quot;Bosna&quot;. Da se djeca iz &quot;Srbije&quot; imaju gdje igrati.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Boris De\u017eulovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Republike Srbije Boris Tadi\u0107 sve\u010dano su u Palama otvorili &#8211; a Njegovo visokopreosve&scaron;tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj posvetio &#8211; suvremenu novu Osnovnu &scaron;kolu &quot;Srbija&quot;. &Scaron;kolska zgrada sagra\u0111ena je zajedni\u010dkim sredstvima Srpske i Srbije i najbolje je opremljena &scaron;kola u Republici Srpskoj: hiljadu u\u010denika imat \u0107e na raspolaganju osamnaest u\u010dionica, osam kabineta, tri laboratorije, biblioteku, \u010ditaonicu i kuhinju &#8211; sve u svemu, Osnovna &scaron;kola &quot;Srbija&quot; prostire se na lijepih dvije i pol hiljade \u010detvornih metara. Rekli bi cinici, velika je Srbija.<\/p>\n<p>Hvale je vrijedna &#8211; kako se to obi\u010dno ka\u017ee u hvale vrijednim prilikama poput ove &#8211; zajedni\u010dka inicijativa Republike Srpske i matice Srbije da se u Palama sagradi nova osnovna &scaron;kola. Kako god se zvala, u njoj \u0107e djeca u\u010diti prva slova i brojke, prve pjesmice, kemijske elemente, glavne gradove i rudna bogatstva svoje domovine. Cinici bi dodali &#8211; kako god se zvala. Domovina ili osnovna &scaron;kola, svejedno.<\/p>\n<p>Za&scaron;to se, me\u0111utim, osnovna &scaron;kola u Palama zove ba&scaron; &quot;Srbija&quot;? Ako \u0107e to zaista biti &quot;&scaron;kola za djecu svih vjera i nacija&quot;, kako je nastavni program sa\u017eeo premijer Dodik, za&scaron;to se &scaron;kola ne zove, recimo, po Veselinu Masle&scaron;i, bosanskom Srbinu koji se rodio u Banjaluci, &scaron;kolovao u Zagrebu, a \u017eivio u Beogradu, rade\u0107i i za banjalu\u010dku &quot;Novu &scaron;tampu&quot;, i za osje\u010dki &quot;Hrvatski list&quot;, i za &quot;Beogradske novosti&quot;? Ili &#8211; dobro, to je malo prvolopta&scaron;ki &#8211; po bosansko-srpsko-hrvatskom piscu Ivi Andri\u0107u? Za&scaron;to ba&scaron; Osnovna &scaron;kola &quot;Srbija&quot;?<\/p>\n<p>Stvar je jo&scaron; kompliciranija kad se zna da su u republici u kojoj ponosno stoji zgrada Osnovne &scaron;kole &quot;Srbija&quot;, dakle &scaron;kola s nazivom druge dr\u017eave, zakonom zabranjeni nazivi u kojima se spominje dr\u017eava u kojoj se ta &scaron;kola i sama nalazi. Brod ili Kostajnica ne mogu biti Bosanski, ali &scaron;kola mo\u017ee biti Srbija. Mo\u017ee li onda i u Srbiji biti Osnovna &scaron;kola &quot;Bosna&quot;? To je najsumanitiji dio: unaprijed, naime, odgovaraju\u0107i na optu\u017ebe, sve\u010dani otvara\u010d Boris Tadi\u0107 rekao je da ne bi imao ni&scaron;ta protiv da Federacija BiH u Novom Pazaru izgradi osnovnu &scaron;kolu koja bi se zvala Bosna. Na stranu sad &scaron;to bi bilo jako zanimljivo vidjeti kako Tadi\u0107 zajedno sa reis-ul-ulemom Mustafom Ceri\u0107em otvara Osnovnu &scaron;kolu &quot;Bosna&quot; u Novom Pazaru &#8211; za&scaron;to je, naime, to teoretski mogu\u0107e, a prakti\u010dki sumanuto? Zato &scaron;to je, eto, Osnovna &scaron;kola &quot;Bosna&quot; teoretski mogu\u0107a u Srbiji, dok u Republici Srpskoj, dakle usred Bosne, nije mogu\u0107a ni teoretski ni zakonski.<\/p>\n<p>Kako je to onda u Palama Osnovna &scaron;kola &quot;Srbija&quot; ne samo mogu\u0107a, nego &#8211; kako \u0107emo vidjeti &#8211; i obavezna? I to je objasnio direktor Srbije. Pardon, predsjednik. Dakle, predsjednik &scaron;kole. Odnosno Srbije, ja se izvinjavam. Vidite kako je nezgodno to sa Srbijom. &quot;Srbija je obavezna da na svakoj ta\u010dki sveta obrazuje pripadnike svoga naroda, mi nismo odgovorni samo za svoje gra\u0111ane, ve\u0107 za sve ljude koji nose srpsko ime, i u\u010dini\u0107emo sve da pomognemo srpskom narodu ma gde on \u017eiveo&quot;, rekao je tako u nadahnutom slovu dragi gost i sve\u010dani otvara\u010d, podsjetiv&scaron;i na kraju kako je i on sam kao profesor od&scaron;kolovao nekoliko generacija, te zna da je &quot;obrazovanje oblast u koju se mora ulagati, jer se samo tako mo\u017ee o\u010duvati i identitet naroda&quot;.<\/p>\n<p>Ukratko &#8211; ono &scaron;to neupu\u0107enom promatra\u010du, vrlom pitcu nekom, izgleda kao &scaron;kolska zgrada, zapravo je utvrda srpskog identiteta. Drugdje djeca idu u &scaron;kolu da nau\u010de zbrajati i oduzimati, pisati i \u010ditati, drugdje se naime podrazumijeva da se u &scaron;koli u\u010de jezik, knji\u017eevnost, kultura ili geografija kojima dijete pripada i da je primarna funkcija &scaron;kole obrazovanje. Ne i u Srbiji. Mislim, naravno, na &scaron;kolu. Tamo je, kako re\u010de visoki sponzor i dragi gost, prioritet &quot;o\u010duvanje identiteta naroda&quot;. Zato se, shvatili ste sad, &scaron;kola zove &quot;Srbija&quot;. Drugdje, eto, nije takav obi\u010daj, ali ovdje su &scaron;kole ne&scaron;to poput folklornog dru&scaron;tva ili nogometne reprezentacije, ne dakle obi\u010dna obrazovna ustanova, ve\u0107 vi&scaron;e kao znak identiteta.<\/p>\n<p>Ukratko &#8211; ne znam kako bih jednostavnije objasnio &#8211; u nekim nacionalno neosvije&scaron;tenim i zaostalijim kulturama &scaron;kole se grade za djecu, dakle u\u010denike, dok se na ovim prostorima &scaron;kole grade za roditelje. Kao znak njihova identiteta. Samo da bude, i da se zove.<\/p>\n<p>Kakav \u0107e onda biti &scaron;kolski program u Osnovnoj &scaron;koli &quot;Srbija&quot;? Ne znamo, ali mo\u017eemo se igrati pretpostavljanja. U\u010dit \u0107e se srpski jezik, pismo i knji\u017eevnost, srpska historija, geografija, te ostali entitetski i identitetski predmeti. Matematika, recimo, ne samo da je potpuno anacionalna nauka, nego se pri tom pi&scaron;e arapskim brojkama, a ponegdje \u010dak i rimskim, i tu su \u0111aci u velikoj opasnosti da se odnarode i prihvate arapsko-rimske, odnosno islamsko-katoli\u010dke vrijednosti i zakone. Matematika \u0107e zato, pretpostavljam, biti izborni predmet za &quot;djecu ostalih vjera i nacija&quot;, kako re\u010de premijer. Dok srpska djeca budu i&scaron;la na vjeronauku, mali Hrvati i Bo&scaron;njaci u\u010dit \u0107e matematiku.<\/p>\n<p>Osnovna &scaron;kola &quot;Srbija&quot; otvara i brojne druge, neslu\u0107ene mogu\u0107nosti, naro\u010dito one jezi\u010dne. Djeca iz Pala, na primjer, odsad \u0107e mo\u0107i re\u0107i da se &scaron;koluju u Srbiji. Takozvana Ostala Djeca mo\u0107i \u0107e na kraju &scaron;kolske godine demolirati i porazbijati Srbiju. Direktor Boris Tadi\u0107, na primjer, mo\u017ee ponosno re\u0107i da je izgra\u0111ena nova, suvremena i moderna Srbija. Mo\u017ee \u010dak re\u0107i i da \u0107e u sljede\u0107oj godini Srbija dobiti i fiskulturnu dvoranu. Zapravo, kad bolje razmislim, to je i rekao.<\/p>\n<p>Ve\u0107 vidim vijest iz Pala, gdje se uz Osnovnu &scaron;kolu &quot;Srbija&quot; sve\u010dano otvara fiskulturna dvorana, u znak dobre volje nazvana &quot;Bosna&quot;. Da se djeca iz &quot;Srbije&quot; imaju gdje igrati.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nezavisne.com\/kolumne\/vijesti\/45910\/Srbija.html\"><em>Nezavisne Novine<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 vidim vijest iz Pala, gdje se uz Osnovnu &scaron;kolu &quot;Srbija&quot; sve\u010dano otvara fiskulturna dvorana, u znak dobre volje nazvana &quot;Bosna&quot;. Da se djeca iz &quot;Srbije&quot; imaju gdje igrati.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47076","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47076\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}