Hrvatske tvrtke imaju pozitivnu trgovinsku bilancu s dr\u017eavama bivše SFRJ<\/p>\n
Pi\u0161e: Frenki Lau\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Konfuziju, zbrku i paniku koju je izazvao \u010dlanak o "Jugosferi" u londonskom "The Economistu" mo\u017eemo zahvaliti tome što je taj ugledni tjednik s temom zakasnio nekoliko godina.<\/p>\n Naime, u uvodnom dijelu teksta se napominje kako je vrlo mali broj ljudi zamijetio da se me\u0111u zemljama bivše Jugoslavije, nakon ratnih strahota, polako vra\u0107aju me\u0111usobna trgovina i gospodarska suradnja, turisti\u010dka putovanja, da turbo-folk odjekuje i u Hrvatskoj, te da, me\u0111u ostalim, postoje omiljene robne marke iz susjednih dr\u017eava. <\/p>\n Istina je, pak, da je to na ovim prostorima ve\u0107 niz godina op\u0107epoznata stvar. No, glavna intencija teksta u londonskom tjedniku, što se tek u zadnjoj re\u010denici posebno naglašava, jest o\u010duvanje mira me\u0111u dr\u017eavama bivše Jugoslavije, a ne bilo kakvo novo institucionalno povezivanje tih zemalja.<\/p>\n – Europska unija je osnovana s ciljem odr\u017eavanja mira, a u "Jugosferi" taj posao još nije završen – izra\u017eavaju svoju bojazan u "The Economistu" i odatle i motiv da se napiše jedan optimisti\u010dni \u010dlanak o tome kako, na primjer, Srbija sada Hrvatsku pokušava "pokoriti" sladoledom Cipiripijem. <\/p>\n Samo što je pritom "The Economist" zaboravio spomenuti da je "Agrokor" Ivice Todori\u0107a u Srbiji 2003. godine kupio "Frikom", vode\u0107u tvornicu sladoleda, pa je u tom smislu Hrvatska ve\u0107 u tom sektoru "pokorila" Srbiju. <\/p>\n Ekonomske brojke govore kako Hrvatska s bivšim dr\u017eavama Juge ima ukupnu pozitivnu robnu bilancu, pa smo tako u Sloveniju, Srbiju, BiH, Makedoniju i Crnu Goru u 2008. izvezli robe u vrijednosti od 1,8 milijarda dolara, a uvezli robe u iznosu od 656 milijuna dolara, što zna\u010di suficit od 1,2 milijarde dolara. <\/p>\n A taj suficit i takva robna razmjena podrazumijevaju da deseci tisu\u0107a radnih mjesta u Hrvatskoj postoje samo zahvaljuju\u0107i tr\u017eištima bivše Jugoslavije i zato je i dobro da "Jugosfera" i dalje postoji. <\/p>\n Dapa\u010de, ako se uzme u obzir da smo sa Slovenijom u robnom deficitu od 614 milijuna dolara, tada ispada da sa ostalim dr\u017eavama "Jugosfere", ili zapadnog Balkana, imamo suficit od 1,8 milijarda dolara, jer odostalih dr\u017eava imamo deficit samo s Makedonijom u iznosu od 42 milijuna dolara. <\/p>\n Najve\u0107i, ogromni višak u robnoj razmjeni ostvarujemo s BiH (plus 1,4 milijarde dolara), sa Srbijom imamo višak od 350 milijuna dolara, a s Crnom Gorom 179 milijuna dolara plusa. <\/p>\n Otprilike je identi\u010dna situacija i s bilancom ulaganja u dr\u017eave bivše Jugoslavije, jer tu od 1993. do 2008. godine ostvarujemo "suficit" od oko 200 milijuna eura. No kada bismo izuzeli Sloveniju, taj bi višak iznosio nešto više od 1,1 milijarde eura. Naime, Slovenija je u Hrvatsku do 2008. ulo\u017eila ukupno 948 milijuna aura, a Hrvatska u Sloveniju samo 69,3 milijuna eura, i sa sjevernim susjedima imamo negativnu bilancu od \u010dak 878 milijuna eura. <\/p>\n Najviše smo ulo\u017eili, vidi vraga, u Srbiju, \u010dak 621 milijun eura, dok su poduze\u0107a iz Hrvatske u našu zemlju investirale samo 6,9 milijuna eura i tu imamo "višak" od 624 milijuna eura. U Makedoniju smo ulo\u017eili 106 milijuna eura, a ulaganja iz Makedonije u Hrvatsku, kao i iz Crne Gore, u koju smo ulo\u017eili 26 milijuna eura, statisti\u010dki su bezna\u010dajna.<\/p>\n U Bosnu i Hercegovinu smo investirali 411 milijuna eura, a iz BiH su u Hrvatsku stigla 74 milijuna eura kapitalnih ulaganja. U tom kontekstu mo\u017ee se kazati kako ne postoji Jugosfera, ve\u0107 da više postoji Slosfera i Crosfera kada je u pitanju gospodarska dominacija te dvije zemlje me\u0111u dr\u017eavama bivše SFRJ. <\/p>\n