{"id":47065,"date":"2009-08-30T10:53:44","date_gmt":"2009-08-30T10:53:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47065"},"modified":"2009-08-30T10:53:44","modified_gmt":"2009-08-30T10:53:44","slug":"istorija-po-glavi-stanovnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/30\/istorija-po-glavi-stanovnika\/","title":{"rendered":"Istorija po glavi stanovnika"},"content":{"rendered":"<p>Vreme bi bilo da se povu\u010demo sa arhai\u010dnih aukcija na kojima se licitira da li Srbi vi&scaron;e mrze Hrvate ili Hrvati Srbe, ko je kulturniji, ko je prvi po\u010deo rat, ko je imao vi&scaron;e \u017ertava, ko je lider u regionu&#8230;<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Bo\u0161ko Jak\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Mo\u017eete da menjate oblike vladavine, re\u017eime, lidere i granice, ali topografiju ne mo\u017eete. Posle decenija sputavanih tenzija, ratova, raspada Jugoslavije i nastanka novih dr\u017eava dramati\u010dno mnogo toga se promenilo, ali topografija Balkana je ostala ista.<\/p>\n<p>Ako su Milo&scaron;evi\u0107 i Tu\u0111man, svaki iz svojih pobuda, bili klju\u010dni akteri regionalnih lomova, a jesu, onda i danas od Srbije i Hrvatske najvi&scaron;e zavisi budu\u0107nost odnosa i (ne)stabilnosti regiona. Tako barem ka\u017eu Tadi\u0107 i Mesi\u0107.<\/p>\n<p>Iako se srpsko-hrvatski odnosi dugoro\u010dno pobolj&scaron;avaju na bitnim sektorima, udari i s jedne i s druge strane dolaze kada se vra\u0107a u skora&scaron;nju pro&scaron;lost. Zaboravljaju\u0107i da imamo previ&scaron;e istorije po glavi stanovnika, nesretna istorija je i dalje nekrofilno u funkciji dnevne politike. Klju\u010dna razlika je u oceni &scaron;ta se nedavno doga\u0111alo na ovim prostorima.<\/p>\n<p>Tako je stvorena atmosfera da se olako, ako se Srbin i Hrvat u kafani dohvate zbog \u017eenske, tu\u010da namah podigne na nivo hrvatske tu\u017ebe protiv Srbije zbog genocida &#8211; relikta razuzdanog domoljublja, i najavljene kontratu\u017ebe Beograda &#8211; tako\u0111e branjene potrebom da se udovolji nacionalnom ponosu.<\/p>\n<p>Srbi i Hrvati li\u010de na demokrate u pubertetu. Pre\u010desto se pla&scaron;e &scaron;irine i tolerancije. Zarad nei\u017eivljenog nacionalnog, spas tra\u017ee u crkvi na na\u010din koji udara po temeljima savremene sekularne dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ne suprotstavlja se desni\u010darski ekstremizovanoj mlade\u017ei koja agresivno formatizuje i kontaminira javno mnjenje. Neguju se etno-\u010detni\u010dke grupe kosovskog etosa ili Tompsoni. To su oni koji slu&scaron;anje Dragojevi\u0107a u Beogradu, a draga\u010devske trube u Zagrebu progla&scaron;avaju nacionalnom izdajom. Oni koji \u010ditavu deceniju posle ratova kli\u010du &quot;No\u017e, \u017eica, Srebrenica&quot; ili &quot;Srbe o vrbe&quot;.<\/p>\n<p>Govorimo i jedni i drugi o evropskim vrednostima dok dadiljamo turbofolk mentalitet koji je bio necivilizovana populisti\u010dka baza Franjinog dobrog domoljublja ili Slobinog nacionalnog okupljanja.<\/p>\n<p>Nemam ni&scaron;ta protiv autenti\u010dnog ose\u0107anja nacionalne privr\u017eenosti, ali neka ga &#8211; poput Engleza i &Scaron;kota &#8211; ispoljavaju na vaterpolo, ko&scaron;arka&scaron;kim ili rukometnim frontovima srpsko-hrvatskih odnosa.<\/p>\n<p>U senci omnipotentne politike kao da se stidimo &scaron;to smo do ju\u010de \u017eiveli u istoj zemlji, a danas smo sus(j)edi. Svaki gest dobre volje rizikuje da bude progla&scaron;en za &quot;dodvoravanje&quot;. U borbi za bira\u010de, preciznije re\u010deno vlast koja je na ovim prostorima veoma lukrativna delatnost, demokratski politi\u010dari gaze svoja obe\u0107anja i koketuju s nacionalizmom koji je paravan iza koga se prikriva nesposobnost da se naprave funkcionalne demokratske dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ali, sem politi\u010dara, koji nastavljaju da dr\u017ee daljinski upravlja\u010d na&scaron;im \u017eivotima, tenziji prekograni\u010dnih toplo-hladnih odnosa doprinose i mediji.<\/p>\n<p>Slu&scaron;amo da Mesi\u0107 nema pravo da dr\u017ei lekcije o potrebi &quot;dekosoviziranja&quot; srpske politike, pa mu &#8211; \u010ditam komentare &#8211; spo\u010ditavamo &scaron;to ne govori o &quot;deusta&scaron;izaciji&quot; hrvatske politike. &Scaron;to je neta\u010dno jer on to \u010dini, samo o tome malo znamo. Pretpostavljam da i Hrvati malo znaju o srpskoj liberalnoj misli koja nije omiljena tema za tisak.<\/p>\n<p>Mediji blokiraju informativni trijumf svakodnevnog \u017eivota. Trova\u010dki izvla\u010de lo&scaron;e primere prenebregavaju\u0107i da izve&scaron;tavaju o obi\u010dnim problemima Srba i Hrvata.<\/p>\n<p>Znate za&scaron;to? Zato &scaron;to su svakodnevni problemi bliski u onoj meri koliko su bliski srpski i hrvatski jezik. Svaka bliskost spaja, a izgleda da mnogima to ne odgovara.<\/p>\n<p>U ovom trenutku stotine hiljada Srba letuju na Jadranu, ali \u010dita\u0107emo i slu&scaron;ati o njihova dva-tri vandalizovana automobila. Hrvati-nacionalisti \u0107e tako podgrejati Srbe da isti\u010du da u Beogradu toga nema.<\/p>\n<p>Nedavni incidenti niskog intenziteta, kada su srpski delegati zbog Mesi\u0107eve izjave napustili letnji seminar za mlade u Strazburu, i kada je &scaron;ef srpske diplomatije demonstrativno odbio da prisustvuje Kroacija samitu u Dubrovniku, uzdrmali su optimiste koji veruju da evroatlantske integracije mogu da budu panaceja balkanskih netrpeljivosti.<\/p>\n<p>Otuda je aktuelno pitanje da li posle perioda podno&scaron;ljive koegzistencije, mimo otvorenih i te&scaron;kih pitanja poput onih oko povratka izgnanih Srba, prisustvujemo otvaranju ere novih sva\u0111a koje politi\u010dari eufemisti\u010dki nazivaju &quot;kvarovima na vezama&quot;?<\/p>\n<p>Ima razloga za zabrinutost. I Srbija i Hrvatska su pogo\u0111ene krizom koja pogoduje desnici. Imanentno svojstvo desnice na ovim prostorima je nacionalizam.<\/p>\n<p>Suo\u010davanje s pro&scaron;lo&scaron;\u0107u, s Dra\u017eom i Antom prepustimo istori\u010darima i povjesni\u010darima. Zar ni&scaron;ta nismo nau\u010dili od politizacije Jasenovca u Brozova vremena? Radijacija Jasenovca umnogome je formirala kasnije srpsko-hrvatske odnose, sve do Vukovara ili &quot;Bljeska&quot;.<\/p>\n<p>Da li \u0107emo ponavljati iste gre&scaron;ke? Pustimo neka Srbija u istom danu oplakuje &quot;Oluju&quot; a Hrvatska slavi nacionalni praznik. Sve po\u010dasti \u017ertvama, ali vi&scaron;e volim da pro\u010ditam kako pograni\u010dni Hrvati dolaze u Srbiju u &scaron;oping jer je &quot;ko&scaron;arica&quot; ovde jeftinija.<\/p>\n<p>Za&scaron;to bismo \u010dekali da nas sutra Evropska unija pegla da razvijamo regionalnu saradnju i imamo dobre odnose? Zar ne shvatamo da mo\u017eemo da imamo koristi od topografije. Ne bratstvo i jedinstvo, ve\u0107 korist.<\/p>\n<p>Za&scaron;to rivalstvo ne bismo \u017eiveli u borbi za prosperitet koji zna da se preliva preko granica? Zar ulazak Hrvatske u EU ne bio bio od koristi Srbiji? Za&scaron;to ne bismo ubrzanije otvarali me\u0111usobna tr\u017ei&scaron;ta bez ksenofobije od rekonstrukcije jugoslovenske federacije, konfederacije ili neke balkanije. Opet istorija.<\/p>\n<p>Vreme bi bilo da se povu\u010demo sa arhai\u010dnih aukcija na kojima se licitira da li Srbi vi&scaron;e mrze Hrvate ili Hrvati Srbe, ko je kulturniji, ko je prvi po\u010deo rat, ko je imao vi&scaron;e \u017ertava, ko je lider u regionu&#8230;<\/p>\n<p>Nisu srpstvo i hrvatstvo najskuplje re\u010di u Srba, odnosno Hrvata. Evropska ili kakva god budu\u0107nost ne tra\u017ei da one budu izbrisane iz nacionalnih vokabulara, ali ispred njih postavlja neke druge pojmove. Poput demokratije, prosperiteta, tolerancije, ljudskih i gra\u0111anskih prava, civilnog dru&scaron;tva&#8230;<\/p>\n<p>I, da ne zaboravim, topografije. Da li \u0107e ona biti zahvala ili usud, to zavisi od politi\u010dke mudrosti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.politika.rs\/pogledi\/Boshko-Jakshic\/ISTORIJA-PO-GLAVI-STANOVNIKA.lt.html\"><em>Politika<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vreme bi bilo da se povu\u010demo sa arhai\u010dnih aukcija na kojima se licitira da li Srbi vi&scaron;e mrze Hrvate ili Hrvati Srbe, ko je kulturniji, ko je prvi po\u010deo rat, ko je imao vi&scaron;e \u017ertava, ko je lider u regionu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47065","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47065"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47065\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}