{"id":47057,"date":"2009-08-22T19:53:02","date_gmt":"2009-08-22T19:53:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47057"},"modified":"2009-08-22T19:53:02","modified_gmt":"2009-08-22T19:53:02","slug":"pseca-inteligencija-jednaka-onoj-dvogodisnjeg-djeteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/22\/pseca-inteligencija-jednaka-onoj-dvogodisnjeg-djeteta\/","title":{"rendered":"Pse\u0107a inteligencija jednaka onoj dvogodi\u0161njeg djeteta"},"content":{"rendered":"<p>Prema novom istra\u017eivanju, psi znaju brojati, razumiju vi&scaron;e od 150 rije\u010di i mogu namjerno prevariti druge pse i ljude kako bi do&scaron;li do poslastice. Prema psihologu i istra\u017eiva\u010du pasa Stanleyu Corenu, pse\u0107a je inteligencija ravna onoj ljudskih dvogodi&scaron;njaka.<\/p>\n<p>Coren, autor nekolicine knjiga o psima i pona&scaron;anju pasa, prou\u010davao je brojne studije o psihologiji pasa te zaklju\u010dio da su psi sposobni rje&scaron;avati kompleksne probleme te da vi&scaron;e sli\u010de ljudima i drugim primatima no &scaron;to se ranije smatralo.<\/p>\n<p>Coren tvrdi da su, prema rezultatima bihevioralnih mjerenja, mentalne sposobnosti pasa blizu onima ljudskog djeteta u dobi od 2 do 2.5 godine. <\/p>\n<p>&quot;Tri su tipa pse\u0107e inteligencije koje variraju ovisno o sorti: instinktivna (odre\u0111ena razlogom zbog kojeg je pas uzgojen), adaptivna (koliko dobro pas u\u010di iz svoje okoline kako bi rije&scaron;io probleme) te radna inteligencija i poslu&scaron;nost (ekvivalent &#8216;u\u010denju u &scaron;koli&#8217;)&quot;, poja&scaron;njava Coren.<\/p>\n<p>208 sudaca iz SAD-a i Kanade koji ocjenjuju poslu&scaron;nost pasa izjavilo je da postoje razlike u radnoj inteligenciji i poslu&scaron;nosti pasjih sorti. <\/p>\n<p>&quot;Grani\u010darski koli zauzimaju prvo mjesto. Druge su pudlice, za kojima slijede njema\u010dki ov\u010dari. \u010cetvrti su zlatni retriveri, a peti dobermani. &Scaron;esti su &scaron;kotski ov\u010dari, a posljednji labradorski retriveri&quot;, dodaje.<\/p>\n<p>Prema Corenu, prosje\u010dan pas mo\u017ee nau\u010diti 165 rije\u010di, uklju\u010duju\u0107i i prate\u0107e signale. Psi koji po inteligenciji spadaju u kategoriju najboljih 20% (tzv. &quot;super psi&quot;) mogu nau\u010diti 250 rije\u010di. <\/p>\n<p>&quot;Gornja granica pse\u0107e sposobnosti u\u010denja jezika djelomi\u010dno se zasniva na studiji grani\u010darskog kolija nazvanog Rico koji je pokazao znanje 200 rije\u010di i demonstrirao vo\u0111eno &#8216;fast-track&#8217; u\u010denje, za koje se smatralo da je mogu\u0107e samo u ljudi i majmuna sa sposobno&scaron;\u0107u u\u010denja jezika&quot;, priznaje Coren.<\/p>\n<p>&quot;Psi mogu brojiti do 4 ili 5. Tako\u0111er razumiju osnovna na\u010dela aritmetike pa \u0107e zamijetiti pogre&scaron;ke u jednostavnim ra\u010dunima, poput 1+1=1 ili 1+1=3.&quot;<\/p>\n<p>\u010cetiri su studije koje je Coren prou\u010davao ispitivale na\u010din na koji psi rje&scaron;avaju prostorne probleme opona&scaron;aju\u0107i \u010dovjeka ili pona&scaron;anje drugog psa. Promatranjem psi mogu nau\u010diti gdje se nalazi vrijedan predmet (npr. poslastica), bolje rute u okoli&scaron;u (npr. najbr\u017ei put do omiljene stolice), kako rukovati strojevima (poput brave i drugih jednostavnijih mehanizama) te zna\u010denje rije\u010di i njihove simbolike (ponekad samo slu\u010daju\u0107i govor ljudi i promatraju\u0107i njihove radnje).<\/p>\n<p>&quot;Tijekom igre, psi su sposobni namjerno poku&scaron;ati prevariti druge pse i ljude kako bi do&scaron;li do nagrade. I u tome su gotovo jednako uspje&scaron;ni kao &scaron;to su ljudi uspje&scaron;ni u zavaravanju pasa.&quot;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/modules\/AMS\/article.php?storyid=214\">Biologija.com.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema novom istra\u017eivanju, psi znaju brojati, razumiju vi&scaron;e od 150 rije\u010di i mogu namjerno prevariti druge pse i ljude kako bi do&scaron;li do poslastice. Prema psihologu i istra\u017eiva\u010du pasa Stanleyu Corenu, pse\u0107a je inteligencija ravna onoj ljudskih dvogodi&scaron;njaka. Coren, autor nekolicine knjiga o psima i pona&scaron;anju pasa, prou\u010davao je brojne studije o psihologiji pasa te [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47057","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47057\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}