{"id":47056,"date":"2009-08-21T12:17:58","date_gmt":"2009-08-21T12:17:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47056"},"modified":"2009-08-21T12:17:58","modified_gmt":"2009-08-21T12:17:58","slug":"na-podrucju-bivse-jugoslavije-rada-se-jugosfera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/21\/na-podrucju-bivse-jugoslavije-rada-se-jugosfera\/","title":{"rendered":"Na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije ra\u0111a se Jugosfera"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: The Economist<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Jugosfera je termin koju britanski list <a href=\"http:\/\/www.economist.com\/world\/europe\/displaystory.cfm?story_id=14258861\">The Economist<\/a> koristi u tekstu u kojemu opisuje stanje u dr\u017eavama biv&scaron;e Jugoslavije.<\/p>\n<p>Dvadeset godina nakon izbijanja ratova na zapadnom Balkanu do&scaron;lo je vrijeme u kojemu se stare netrpeljivosti zamjenjuju novom regionalnom suradnjom. Jedino &scaron;to bi eventualno moglo biti sumnjivo samo je ime.<\/p>\n<p>Tekst se otvara anegdotom s nedavnog sastanka Nesvrstanih, u kojemu je srpski predsjednik Boris Tadi\u0107 spomenuo kako bi tvrtke iz zemalja biv&scaron;e Jugoslavije, iz &quot;na&scaron;ih zemalja&quot;, kako je rekao, trebale zajedni\u010dki nastupati na specijaliziranim graditeljskim ili natje\u010dajima za vojnu opremu. Stjepan Mesi\u0107 je &quot;kimnuo glavom u znak potpore&quot;. Upravo ta fraza, &quot;na&scaron;e zemlje&quot;, slu\u017ei kao uvod u tekst. <\/p>\n<p>&#8211; Od Slovenije do makedonske granice s Gr\u010dkom, ve\u0107ina ljudi ima jako puno toga zajedni\u010dkoga, \u010dak i ako ne pri\u010daju o tome. Svakim danom spone izme\u0111u njih, prekinute u 90-ima, lagano se obnavljaju. Jugoslavije je odavno nestala; na njenom mjestu izranja Jugosfera.<\/p>\n<p>Kao dobar primjer suradnje spominje se uvodni sastanak za osnivanje vatrogasnog centra za jugoisto\u010dnu Europu. Iako je takva vijest jedva vrijedna spominjanja \u010dak i u Sarajevu, u kojemu je bio sastanak, \u010dinjenica da &quot;vojnici koji su se nedavno borili jedni protiv drugih sada treniraju jedni druge, ili da vatrogasci rutinski sura\u0111uju, ili da svi od veterinara do centralnih banaka imaju sastanke na gotovo zamorno redovnoj bazi je dobra vijest, pi&scaron;e Economist.<\/p>\n<p>&#8211; Jugosfera ima korijene u zajedni\u010dkim iskustvima, trgovini i biznisu. Ve\u0107ina biv&scaron;ih Jugoslavena &#8211; Bosanci, Srbi, Crnogorci i Hrvati &#8211; pri\u010daju istim jezikom s manjim varijacijama. Mnogo Makedonaca i Slovenaca jo&scaron; uvijek pri\u010da ili razumije jezik koji se zvao hrvatsko-srpskim. U ve\u0107ini regije, ljudi mogu slobodno putovati, koriste\u0107i samo osobne iskaznice, navodi Economist.<\/p>\n<p>&#8211; Vole istu glazbu i istu hranu. Politi\u010dke, religijske i etni\u010dke razlike i dalje su prisutne. No, svakog ljeta tisu\u0107e mladih ljudi nalazi se na festivalu Exit u Novom Sadu u Srbiji, a velike zvijezde bez problema privla\u010de veliki broj publike gdje god da nastupaju. Na veliko \u017eivciranje \u010delnih ljudi hrvatske glazbe, na mobitelima mnogih mladih Hrvata sviraju najnovije srpske pjesme, stoji u tekstu.<\/p>\n<p>&#8211; Oko tre\u0107ine crnogorske trgovine odvija se sa Srbijom. Bosna je najve\u0107e tr\u017ei&scaron;te za srpske izvozne proizvode, a drugo najve\u0107e za hrvatske. Srbija je najve\u0107i trgovinski partner Makedonije. U malim gospodarstvima, &scaron;irenje obi\u010dno zna\u010di vi&scaron;e suradnje sa susjedima. Delta iz Srbije, Mercator iz Slovenije i Konzum iz Hrvatske svi vode supermarkete i otvaraju nove trgovine u susjednim dvori&scaron;tima. Kao sve vi&scaron;e tvrtki biv&scaron;e Jugoslavije, tretiraju regiju kao jedinstvenu. Vode\u0107i srpski dnevni list, Politika, ima doma\u0107e izdanje i malo druk\u010dije &quot;ex-yu&quot; izdanje. Tipi\u010dni srpski novinski naslov nedavno je najavio kako se planira &quot;osvajanje&quot; Hrvatske, ali ne vojnom silom, nego Cipiripijem, srpskim \u010dokoladnim namazom&quot;, navodi Economist.<\/p>\n<p>Neki su ljudi, pi&scaron;e Economist uvijek znali da \u0107e biti tako, budu\u0107i da su i u &quot;najmra\u010dnijim vremenima jugoslavenskih ratova&quot; kriminalci trgovali svime preko granica, a &quot;ono &scaron;to se znalo kao &#8216;tubro-folk&#8217; glazba bilo je popularno svugdje, unato\u010d \u010destim nacionalisti\u010dkim konotacijama&quot;. Sad su pak svi sustigli kriminalce i pjeva\u010de, stoji u tekstu, a najve\u0107i srpski problem s Hrvatskom, i obratno, nisu teritorij ili izbjeglice, nego neformalne barijere koje bi omogu\u0107ile tvrtkama da lak&scaron;e posluju u susjedstvu.<\/p>\n<p>&#8211; Hrvati vas gledaju mrko ako ih pitate za Jugosferu. Ne zato &scaron;to ju ne \u017eele. Jednostavno im ne odgovara ime, jer ih podsje\u0107a na zemlju od koje su se odcijepili. Ali nikome drugome ne smeta, kako se \u010dini. \u010cak i biv&scaron;i jugoslavenski Albanci, koji uglavnom \u017eive na Kosovu i u Makedoniji (i koji su u mnogo\u010demu suprotni), nisu izuzeti utjecaja Jugosfere. Jedan marketin&scaron;ki direktor iz Albanije ka\u017ee kako nikad ne bi uspje&scaron;no mogao prodati talijansko mlijeko na Kosovu, budu\u0107i da je Kosovarima zlatni standard slovensko mlijeko.<\/p>\n<p>&#8211; U svakodnevnom \u017eivotu, naravno, mnogi ljudi vi&scaron;e nego zadovoljno \u017eive u vi&scaron;e sfera. Kosovari gledaju televiziju na albanskom, ali ulaze u Jugosferu kad trguju sa Srbijom ili idu na godi&scaron;nji odmor u Makedoniju. Bosanci svih narodnosti jednu iste stvari i puno posluju jedni s drugima. Nogomet, ipak, izvla\u010di na povr&scaron;inu razlike, kao &scaron;to je to slu\u010daj u mnogim dr\u017eavama. Bosanski Srbi navijaju za srpsku reprezentaciju, bosanski Hrvati za hrvatsku, a samo Bo&scaron;njaci za BiH&quot;, navodi Economist.<\/p>\n<p>U sljede\u0107ih nekoliko godina \u0107e, po mi&scaron;ljenju lista, trik biti u tome da se konsolidira ono &scaron;to ljudi imaju zajedni\u010dko, da se vlade usredoto\u010de na to, i poku&scaron;aju bolje povezati politiku i posao i regiji i kroz Jugosferu, ali i kroz ostatak Europe. <\/p>\n<p>&#8211; Europska unija utemeljena je da bi cementirala mir na kontinentu, a za Jugosferu taj posao jo&scaron; nije zavr&scaron;en, zaklju\u010duje se u tekstu.<\/p>\n<p><em><a href=\"http:\/\/www.economist.com\/world\/europe\/displaystory.cfm?story_id=14258861\">The Economist<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/clanak\/art-2009,8,21,,173494.jl\">Jutarnji.hr<\/a><\/em><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/clanak\/art-2009,8,21,,173494.jl\"> <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: The Economist Jugosfera je termin koju britanski list The Economist koristi u tekstu u kojemu opisuje stanje u dr\u017eavama biv&scaron;e Jugoslavije. Dvadeset godina nakon izbijanja ratova na zapadnom Balkanu do&scaron;lo je vrijeme u kojemu se stare netrpeljivosti zamjenjuju novom regionalnom suradnjom. Jedino &scaron;to bi eventualno moglo biti sumnjivo samo je ime. Tekst se otvara [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}