Visoka mre\u017easta ograda i \u017eeljezna kapija zaklanjaju ne\u017eeljenim posjetiocima poglede na Farmaland, farmu pokraj Laktaša<\/p>\n
Pi\u0161e: CIN*<\/strong><\/em><\/p>\n Milioni konvertibilnih maraka kreditnog programa Republike Srpske (RS) osnovanog sa ciljem da omogu\u0107i razvoj doma\u0107e privrede i otvaranje novih radnih mjesta, završili su kod stranih kompanija sa off-shore ra\u010dunima i imovinom koja postoji samo na papiru. <\/p>\n Neki od najve\u0107ih kredita u iznosima do 5 miliona KM su odobreni kompanijama \u010diji vlasnici imaju jake politi\u010dke veze, pokazala je analiza desetina od ukupno 2.140 kredita koje je do sada odobrila Investiciono-razvojna banka RS (IRB). U nekim slu\u010dajevima krediti su odobreni nekoliko dana nakon prijema zahtijeva. <\/p>\n Namjena kredita je razli\u010dita, a pravi vlasnici nekih od kompanija su skriveni od o\u010diju javnosti ali ugovori imaju jednu zajedni\u010dku nit: Milorad Dodik, kao premijer, kontroliše odbor koji odobrava sve velike isplate. <\/p>\n Premijer je odobrio kredit od 3 miliona KM sinu Igoru, te kredit od 5 miliona KM banjolu\u010dkim novinama koje ga podr\u017eavaju usprkos istrazi koju dr\u017eavna policija u vezi sa namještanjem gra\u0111evinskih ugovora vrijednih 140 miliona KM. <\/p>\n Lepeza primaoca kredita je široka: 3 miliona KM za farmu muznih krava u vlasništvu preduze\u0107a sa bankovnim ra\u010dunima na Belizeu u Centralnoj Americi i fiktivnim kompanijama širom Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava; 5 miliona KM preduze\u0107u u vlasništvu Litvanske kompanije \u010diji je vlasnik ranije tu\u017een za prevaru i adresama u karipskim centrima za pranje novca; te 3 miliona KM ugostiteljskoj kompaniji u vlasništvu porodice Dodikovog \u010diji su bankovni ra\u010duni zamrznuti još od 2003 godine odlukom Visokog predstavnika. <\/p>\n Dokumentacija koju su analizirali novinari Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje velike nepodudarnosti izme\u0111u svrhe kredita i onoga što je do sada ostvareno. <\/p>\n Primjera radi, preduze\u0107e u vlasništvu izraelske kompanije za proizvodnju pneumatika i lokalnog partnera dobilo je dva kredita u ukupnom iznosu od blizu 3,3 miliona KM navode\u0107i da je kupila dio Zvorni\u010dke fabrike guma i da \u017eele unaprijediti postrojenja. Izraelska kompanija Ein Shemer Ruber je izdala saopštenje u kojem je obe\u0107ala da \u0107e zaposliti 100 novih radnika do aprila 2008. godine, uklju\u010duju\u0107i i radnike Faguma. <\/p>\n Do sada su zaposlili 16 radnika, a niti jedan od njih nije iz Faguma. Direktor kompanije u BiH, Vesna Jankovi\u0107 ka\u017ee da radnici Faguma ne zadovoljavaju standarde i da ih nisu mogli uposliti. Dodala je da su otpo\u010deli testnu proizvodnju i da rade sa 20 posto kapaciteta. <\/p>\n I dok Ein Shemer ka\u017ee da su kupili dio Faguma, sudska dokumentacija pokazuje da samo iznajmljuju fabriku i mašine za 4.000 KM mjese\u010dno. Ne postoji dokumentacija o prodaji u sudu u Bijeljini. <\/p>\n Investiciono-razvojna banka RS je osnovana 2006. godine, uglavnom pomo\u0107u 667 miliona KM dobivenih prodajom Telekoma Srpske. Me\u0111u ciljevima banke su i rješavanje stambenih pitanja gra\u0111ana, razvoj postoje\u0107ih preduze\u0107a i otvaranje novih. <\/p>\n Komercijalne banke moraju dati po\u010detno odobrenje za kredit a ako se radi o iznosu iznad 50.000 KM, zahtjev se proslje\u0111uje peto\u010dlanom kreditnom odboru IRB-a. Za kredite iznad 500.000 KM potrebno je i odobrenje peto\u010dlanog kreditnog odbora skupštine banke kojim predsjedava Dodik. <\/p>\n Svaki od kredita iznad 500.000 KM potpisuje premijer RS li\u010dno ili u njegovom odsustvu ministar finansija kojeg on imenuje. <\/p>\n Glasnogovornik banke ka\u017ee da je, usprkos mogu\u0107im greškama kod nekih kredita, banka do sada uradila uspješan posao i da su mnogi iskoristili priliku za dobijanje kredit sa izuzetno povoljnom kamatnom stopom od oko 5,5 posto. <\/p>\n Tokovi novca<\/strong> <\/p>\n U prvim redovima onih koji su imali koristi od vladinog programa su kompanije pod kontrolom Vladimira Romanova, litvanskog biznismena ruskog porijekla, vlasnika brojnih kompanija širom svijeta, uklju\u010duju\u0107i i škotski fudbalski klub. Poreski obveznici nisu imali previše koristi od tog ugovora. <\/p>\n Romanov je vlasnik i Balkan Investment Banke koja je jedna od 12 finansijskih institucija preko kojih IRB dodjeljuje kredite. U maju 2009. godine je Romanovu odobren kredit od 5 miliona KM a sredstva su mu upla\u0107ena preko njegove banke. <\/p>\n Novac je namijenjen kompaniji Energolinija, koja je dio mre\u017ee firmi pod kontrolom Romanova i njegovog sina Romana. Iz poslovne dokumentacije i sudskih spisa mo\u017ee se pratiti mre\u017ea fiktivnih holding kompanija sa bankovnim ra\u010dunima u poreskim rajevima na Sejšelima, Djevi\u010danskim ostrvima i Panami. <\/p>\n Romanov je 2001. godine kupio fabriku glinice Bira\u010d iz Zvornika za 10 miliona KM. Bira\u010d je industrijski gigant koja se prostire na više od 100 hektara. Iz dokumentacije preduze\u0107a, sudskih spisa i transkripta svjedo\u010denja navedenog u tu\u017ebi podnesenoj pred ameri\u010dkim dr\u017eavnim sudom, vidljivo je da je gotovo istovremeno, po\u010deo otvarati fiktivne kompanije koje su novac prebacivale na bankovne ra\u010dune na Britanskim djevi\u010danskim ostrvima. <\/p>\n U vrijeme kupoprodaje Bira\u010d je spao na niske grane, iako je se radilo o fabrici sa direktnim pristupom \u017eeljeznici i vrijednim rudama. <\/p>\n Situacija se nije znatnije poboljšala dolaskom Romanova, niti subvencijama Dodikove vlade u 2006. i 2008. godini, kada je upla\u0107eno još 4 miliona KM. <\/p>\n Prema rije\u010dima Predraga Tomi\u0107a, bivšeg predsjednika sindikata preduze\u0107a, broj zaposlenih u preduze\u0107u je ostao manje-više isti. <\/p>\n Me\u0111utim, u izvještaju Be\u010dkog institut za me\u0111unarodna ekonomska istra\u017eivanje navodi se da je vrijednost Bira\u010da na dan 1. januara 2006. godine iznosila 575 miliona KM. Jedan od nalaza studije je i da Bira\u010d prijavljuje milionske gubitke svake godine, dijelom i zato što je rukovodstvo osnovalo posebnu kompaniju pod nazivom Balkal, preko koje se prodaje i izvozi roba. Neke strane kompanije u RS-u ne pla\u0107aju porez na dobit. <\/p>\n Romanov je tako organizovao svoj biznis da Balkal ubirao gotovo sav profit, ka\u017ee bivši direktor Balkala Ratko Mar\u010deta. Ovo potvr\u0111uju i izvještaji kompanije. <\/p>\n S obzirom da je Balkal registrovan u mjestu Tortuga, na Britanskim djevi\u010danskim otocima, nije du\u017ean pla\u0107ati porez RS-u. Romanov i Bira\u010d su u posljednjih pet godina uplatili samo 32.562 KM na ime poreza na dobit, prema podacima koji su navedeni na banjolu\u010dkoj berzi. <\/p>\n To je manje od polovine iznosa koji je Romanov poklonio svojoj plesnoj partnerici nakon pobjede na litvanskom TV takmi\u010denju talenata 2007. godine. Prema procjenama britanske štampe, Romanovo bogatstvo iznosi oko 800 miliona KM. <\/p>\n "Nije on ovdje došo da pla\u0107a porez," ka\u017ee Mar\u010deta koji je napustio kompaniju prije tri godine. "On nije ni dr\u017eavljanin ove zemlje. Njega zanima koliko \u0107e profita izvu\u0107i i preusmjeriti na na druge poslove. To je njemu prioritet i tako njegova mo\u0107 progresivno raste." <\/p>\n Korijeni Energolinije su u firmi Cascado AG, registrovane u Panami, zemlji koju su ameri\u010dki i zvani\u010dnici Europske Unije nazvali rajem za pranje novca. Ova panamska kompanija je osnovala kompaniju Team Front na Sejšelima, afri\u010dkom off-shore centru. <\/p>\n Prošle godine Romanov je preselio kompanije sa ostrva u Sarajevo, a u februaru je kompanija izvršila neznatne izmjene u svome nazivu – Energolinija. Kredit je dobila tri mjeseca kasnije. <\/p>\n Iz vladine dokumentacije je vidljivo da su Energolinija i sa njom povezane kompanije u vlasništvu druge Romanove kompanije – Industrial Adria. <\/p>\n Sudski spisi, tu\u017ebe i dokumenti iz \u010detiri dr\u017eave, otkrivaju da je 2003. godine protiv Romanova pokrenuta parnica pred ameri\u010dkim federalnim sudom zbog boga\u0107enja preko off shore banaka i la\u017enih kompanija. <\/p>\n Prema podacima navedenim u parnici, Vladimir i Roman Romanov su osnovali 2003. godine Viva Trade, još jednu kompaniju povezanu sa Bira\u010dem. Naveli su da je centrala Viva Trade smještena u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Wisconsin ali i da ima poslovnicu na adresi u dr\u017eavi Delaware, poznatoj po labavim propisima za registraciju preduze\u0107a. <\/p>\n Romanov se ugovorom obavezao da \u0107e glinicom iz Bira\u010da snabdjevati Rual Trade, kompaniju ruskog milijardera Olega Deripaske. Pored miliona koji su mu ranije ispla\u0107eni za modernizaciju pogona Bira\u010da, Romanov je dobio 7 miliona dolara od Ruala. No za ovaj novac nije isporu\u010dio ugovorenu robu, niti je modernizovao pogone, a odbio je i da vrati novac, navodi se u tu\u017ebi. <\/p>\n Dvojica muškaraca anga\u017eovanih da registruju Viva Trade posvjedo\u010dili su da firma ne posjeduje imovinu niti ima zaposlene slu\u017ebenike, što je sudiju navelo na zaklju\u010dak da Romanov u Americi vodi u stvari fiktivnu firmu. <\/p>\n Nakon što je ova informacija postala dostupna javnosti, otac i sin Romanov su zatra\u017eili nagodbu, i iz sudskih spisa se vidi da je slu\u010daj zatvoren 2007. godine. <\/p>\n Povla\u010denje po sudovima, i \u010dinjenica da je Romanov strukturirao svoje kompanije kako bi izbjegao pla\u0107anje poreza na dobit RS-u, nije bila prepreka da Energolinija dobije kredit u maju. <\/p>\n U svom kreditnom zahtjevu, kompanija je navela da \u0107e novac ulo\u017eiti u proizvodnju elektri\u010dne energije i pare. <\/p>\n Ali Energolinija nije licencirana za proizvodnju elektri\u010dne energije, sude\u0107i prema listingu na web stranici regulatorne agencije za elektri\u010dnu energiju RS. <\/p>\n Farmaland <\/strong><\/p>\n U zale\u0111u Dodikovog porodi\u010dnog imanja u Gradiški nalazi se Farmaland, farma muznih krava velikog dometa. Farmaland je sjedište \u010dlanova Elite Security, grupe nekadašnjih pripadnika vojnih i policijskih struktura RS-a, bliska Dodiku, navodi se u podacima me\u0111unarodnih i doma\u0107ih istra\u017eitelja. <\/p>\n Direktor Farmalanda Hrvoje Kapora izjavio je za CIN da su zaštitari prisutni kako bi "štitili farmu." Na farmi se nalazi 2.700 krava. <\/p>\n On je apsolutno odbio mogu\u0107nost da je zaštitarska firma prisutna na ovoj lokaciji kako bi zaštitila Dodika, i takve navode je nazvao "neutemeljenim". <\/p>\n Farmaland je dobila 3 miliona KM od Banke u januaru 2009. godine za kupovinu goveda i unaprje\u0111enje gazdinstva, navodi se u sa\u017eetku kreditnog zahtjeva koji je banka dostavila novinarima na uvid. <\/p>\n Banka je odbila dostaviti puni aplikacijski fajl novinarima CIN-a, uz objašnjenje da se radi o zašti\u0107enim informacijama. <\/p>\n Iz poslovne dokumentacije vidljivo je da je vlasnik Farmalanda ameri\u010dka kompanija Farmland LLC koja djeluje sa adresa u ameri\u010dkim dr\u017eavama Wyomingu, Delawaru i Floridi. U stvarnosti, adresa na kojoj se Farmland LLC nalazi u Wyomingu pripada jednoj advokatskoj firmi. Na osnovu podataka iz vajominškog registracionog biroa njen jedini direktor je britanska investiciona grupa Tylney Directors LTD . <\/p>\n Tylney Directors ima kancelarije u Belizeu i Kanarskim ostrvima, pokazuju podaci koji se nalaze u registracionom birou Floride. Navedena je adresa glavne kancelarije u Londonu, ali ta kompanija nema ni telefonski broj niti web stranicu. <\/p>\n Na Floridi, Tylney rukovodi sa 10 kompanija koje uklju\u010duju i kompaniju za iznajmljivanje jahti, te proizvodnju maslinovog ulja, a sve iz jedne male radnje United Parcels Service (UPS) u zaba\u010denom kraju Orange City. Ukupno 27 firmi od kojih baš sve imaju vezu sa Hrvatskom, kao svoje sjedište navode ovu istu adresu, pokazuju podaci sa Floride. <\/p>\n Dharmesh Amin, radnik UPS-a, ka\u017ee da na ovu adresu sti\u017ee samo pošta i da je ne koristi niti jedna druga kompanija osim njihove. Poreski procjenitelj iz ovog mjesta ka\u017ee da ni jedna od navedenih kompanija nije nikad dobila dozvolu za rad, odnosno, da se to nisu legalno registrovane firme. <\/p>\n Jedini \u010dlan upravnog odbora Tynleya je Sandro Stipan\u010di\u0107 iz Hrvatske koga CIN nije uspio kontaktirati. <\/p>\n Kapora, Direktor banjalu\u010dkog Farmalanda, navodi da je ovu firmu prije nekoliko godina kupila ameri\u010dka firma "majka" za 10.000 KM, te preuzela otpla\u0107ivanje njenih dugova, koji su po njegovim rije\u010dima dostizali 10 miliona KM. On dodaje i da vlada ne \u010dini dovoljno da bi pomogla farmerima. <\/p>\n "Postoje problemi sa dr\u017eavom što se ti\u010de podsticaja…poljoprivreda bez podsticaja ne funkcionira", objašnjava Kapora. <\/p>\n Drugarski aran\u017eman<\/strong> <\/p>\n Prema sa\u017eetku kreditnog zahtjeva, Nezavisne novine su prošle godine dobile 5 miliona KM od Investiciono-razvojne banke RS za izgradnju i završetak gra\u0111evinskog objekta i kupovinu obrtnih sredstava. <\/p>\n Direktor \u017deljko Kopanja nije mogao razgovarati o pri\u010du uz objašnjenje da je na odmoru. <\/p>\n Sve u svemu, podaci iz Banke pokazuju mnoštvo komanija koje su dobile novac, a za koje se ne mo\u017ee tvrditi da su od njih ikakvu korist vidjeli poreski obveznici RS-a. <\/p>\n Fruit Ecco je u suvlasništvu Dodikovog sina Igora koji je dobio zajam od 3 miliona KM. U svom kreditnom zahtjevu naveo je da \u0107e zaposliti tri radnika, te zasaditi 169.000 sadnica jabuka i 9.400 sadnica kruške. <\/p>\n Sinicoop, kompanija koja u svom vlasništvu ima restoran uz obalu jezera, dobio je zajam od 3 miliona KM za nabavku višegodišnjih zasada. Vlasnik ove firme je porodica Slavka Rogulji\u0107a, Dodikovog prijatelja za kojeg mediji tvrde da ugoš\u0107ava premijera u svojoj vili u Crnoj Gori. Rogulji\u0107u je svojevremeno prebacio svoju imovinu na ime djece prije nego mu je Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown zamrznuo bankovne ra\u010dune pod optu\u017ebom da je dio mre\u017ee za podršku ratnim zlo\u010dincima. Njegovi ra\u010duni su još uvijek zamrznuti. <\/p>\n