Mo\u017eda nas prosvijetli Marxova izjava iz 1867: "Vlasnici kapitala \u0107e kod radnika poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezuju\u0107i ih pritom na skupe kredite do razine neizdr\u017eivosti. Nepla\u0107eni dugovi \u0107e izazvati bankrot banaka koje \u0107e se morati nacionalizirati…"<\/p>\n
Pi\u0161e: Stanislav Blagec<\/strong><\/em><\/p>\n Kad sam nedavno na HTV-u vidio predstavljanje knjige Nadnica, cijena, profit Karla Marxa (Izvori, 2009), morao sam se uštinuti i provjeriti jesam li budan. Da, nisam sanjao: u samostalnoj, suverenoj, štoviše katoli\u010dkoj Hrvatskoj, dr\u017eavi s tr\u017eišnim gospodarstvom i parlamentarnom demokracijom, dr\u017eavi pred vratima EU-a, ponovno se po stolu lupa Marxovim djelima i ponovno se priziva taj raš\u010dupani bradonja – za neke prorok, za neke la\u017eni prorok – da nam pojasni što je to zapravo kapitalizam i kuda sve to vodi.<\/p>\n Na satovima TIPSS-a (za mla\u0111e \u010ditatelje: Teorija i praksa samoupravnog socijalizma) nau\u010dio sam da je kapitalisti\u010dki sustav u sebi proturje\u010dan i da \u0107e nu\u017eno propasti. Ipak, po\u010detkom 90-ih ve\u0107ina je gra\u0111ana Hrvatske (i ostalih socijalisti\u010dkih\/komunisti\u010dkih dr\u017eava) bez krzmanja prihvatila kapitalizam koji se odjednom nametnuo kao nešto što nema alternative pa se \u010dak govorilo o "kraju povijesti". Na Marxa se furao još samo gospodin drug Šuvar s nekolicinom istomišljenika koji su poru\u010divali, vidjet \u0107ete vi još… I tako, nije prošlo ni dvadesetak godina (u povijesti ni treptaj oka), kad eto ti, na nacionalnoj televiziji svjedo\u010dimo (kakvom-takvom, ali ipak) come backu njema\u010dkog filozofa koji je Hegela okrenuo naglavce. ("Kada dubi na glavi, Hegelu postaje nemogu\u0107e izgovoriti rije\u010di ‘apsolutni duh’. Svaki put kada pokuša, umjesto njih se mo\u017ee \u010duti samo ‘dijalekti\u010dki materijalizam’," pojašnjava Keith Ward). Dakle, podsjetimo se, Marx je smatrao da je pokreta\u010dka sila povijesti "materija", konkretno, ekonomski \u010dimbenici proizvodnje i razmjene. Povijest (ekonomije) nu\u017eno \u0107e, smatra on, završiti stvaranjem društva u kojem \u0107e svi imati koliko im treba i u kojem \u0107e svatko raditi što \u017eeli i koliko \u017eeli. To \u0107e ujedno biti i kraj dijalekti\u010dkog povijesnog procesa jer \u0107e sva proturje\u010dja karakteristi\u010dna za ranija društvena ure\u0111enja biti prevladana. I svi – koji pre\u017eive diktaturu proletarijata – \u017eivjet \u0107e sretno i beri\u0107etno u raju zemaljskom. Kako ka\u017ee Ward: "Više ne\u0107e biti potla\u010denih jer \u0107e svi tla\u010ditelji biti mrtvi". Znamo iz povijesti 20. stolje\u0107a kako su izgledali pokušaji da se Marxove zamisli i realiziraju: spominje se brojka od stotinjak milijuna \u017ertava (nisu valjda baš svi bili bur\u017euji i kulaci?). Odbacivši Hegelov "duh" i licemjerni gra\u0111anski moral, marksizam je širom otvorio vrata staljinizmu, maoizmu, polpotizmu i ostalim u\u017easima koji i danas traju, primjerice, u Sjevernoj Koreji. Po\u010detkom 90-ih nitko nije toliko likovao kao bjelosvjetski ideološki protivnici komunizma… Tr\u017eište se odjednom pove\u0107alo do neslu\u0107enih razmjera. Svima su procurile sline. There Will Be Blood.<\/p>\n E sad, pa kako to da se onda u studiju katedrale hrvatskog duha maše jednom Marxovom knjigom, reklamiraju\u0107i je kao "d\u017eepni Kapital", uz preporuku svekolikom pu\u010danstvu – a napose poduzetnicima – da je se pro\u010dita?<\/p>\n Mo\u017eda nas prosvijetli Marxova izjava iz 1867: "Vlasnici kapitala \u0107e kod radnika poticati kupnju skupe robe, stanova i tehnologije, obvezuju\u0107i ih pritom na skupe kredite do razine neizdr\u017eivosti. Nepla\u0107eni dugovi \u0107e izazvati bankrot banaka koje \u0107e se morati nacionalizirati…"<\/p>\n Zvu\u010di poznato? Zvu\u010di zastrašuju\u0107e poznato. Kad britanski premijer govori o nacionaliziranju banaka, a Daily Telegraph piše da \u0107e 13. listopada 2008. ostati u povijesti zapam\u0107en kao dan kad je "britanski kapitalisti\u010dki sustav priznao svoj neuspjeh", kad svakodnevno gledamo kako se "preplanuli" ameri\u010dki predsjednik bori za spas sustava putem dr\u017eavne intervencije nevi\u0111enih razmjera, onda moramo zaklju\u010diti da je stari Marx ipak nešto znao o dijalektici i aporijama kapitalizma, samo što je sintezu vidio u ovome (slijedi nastavak gornjeg navoda): "…pa \u0107e dr\u017eava onda krenuti putem koji vodi u komunizam". Hm, mo\u017eda su ovi promašaji iz 20. stolje\u0107a bili prvi ma\u010di\u0107i koji se u vodu bacaju, a prava stvar tek slijedi? Mislim, pa tko ne bi htio \u017eivjeti u utopijskom društvu u kojem imaš koliko ho\u0107eš, radiš koliko ho\u0107eš i pritom nikoga ne tla\u010diš niti tebe itko ugnjetava? Je l’ druga\u010diji svijet stvarno mogu\u0107? Brine me jedino ta me\u0111ufaza, diktatura proletarijata. Bi li se ona nekako mogla izbje\u0107i? Mo\u017eda \u017di\u017eek zna kako? On razumije i Hegela i Marxa i kapitalizam. Ili Obama? Rekao je da ne\u0107e biti para za pohlepne i gramzive kapitaliste, samo za one dobre.<\/p>\n I, kao mali pedagoški kuriozitet za kraj, izvještaj Ispitnog povjerenstva pred kojim je mladi Karl Marx polagao maturu davne 1835.<\/p>\n Rodom iz Triera, 17 godina star, evangeli\u010dke vjeroispovijesti, sin advokata, gospodina pravnog savjetnika Marxa iz Triera, proboravio je pet školskih godina u trierskoj gimnaziji.<\/p>\n Moralno ponašanje u odnosu na upravu i drugove bilo je dobro.<\/p>\n Sposobnost i marljivost. On raspola\u017ee s lijepim sposobnostima; pokazao je u klasi\u010dnim jezicima, u njema\u010dkom i u povijesti veoma zadovoljavaju\u0107u, u matematici zadovoljavaju\u0107u i u francuskom slabu marljivost.<\/p>\n Znanja i uspjesi. Jezici: u njema\u010dkom poznavanje gramatike, kao i njegovi sastavi, vrlo su dobri. Latinski on prevodi i objašnjava, lakša mjesta iz klasika koji se \u010ditaju u gimnaziji bez pripreme, te\u010dno i sigurno. U razgovoru na latinskom on je stekao zadovoljavaju\u0107e te\u010dno izra\u017eavanje. U gr\u010dkom njegovo poznavanje i njegova umješnost da razumije klasike gotovo je ista kao u latinskom.<\/p>\n Nauke: religiozna saznanja. Njegovo znanje krš\u0107anskog vjeronauka i moralnog pouka je jasno i obrazlo\u017eeno; on do izvjesnog stupnja zna povijest krš\u0107anske crkve.<\/p>\n Matematika: njegova saznanja u matematici su dobra. U povijesti i geografiji on, op\u0107e uzev, ima dovoljno zadovoljavaju\u0107a saznanja. Fizika: njegova saznanja u fizici su srednja.<\/p>\n Ni\u017eepotpisana Ispitna komisija na osnovu toga, imaju\u0107i u vidu da on sad napušta gimnaziju da bi izu\u010davao pravne nauke, odlu\u010dila je da mu izda diplomu zrelosti i otpušta ga, uzdaju\u0107i se u to da \u0107e on, zahvaljuju\u0107i njegovim sposobnostima, ispuniti nade, koje se u njega pola\u017eu.<\/p>\n Ostalo je povijest.<\/p>\n