{"id":47039,"date":"2009-08-03T20:46:02","date_gmt":"2009-08-03T20:46:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47039"},"modified":"2009-08-03T20:46:02","modified_gmt":"2009-08-03T20:46:02","slug":"bolji-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/08\/03\/bolji-ljudi\/","title":{"rendered":"Bolji ljudi"},"content":{"rendered":"

Natjecanja oko toga „\u010dija je vjera bolja", odnosno ko je bolji u svojoj vjeri, ili nevjeri traju stolje\u0107ima, ako ne milenijima.<\/em> <\/p>\n

Pi\u0161e: Nermina Kurspahi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

I krštenog i nekrštenog: svijet je pun gada.<\/p>\n

Ivo Andri\u0107 (Mustafa Mad\u017ear)<\/p>\n

Natjecanja oko toga „\u010dija je vjera bolja", odnosno ko je bolji u svojoj vjeri, ili nevjeri traju stolje\u0107ima, ako ne milenijima. Metode dokazivanja nekog religijskog stava, vjerskog ubje\u0111enja, ili njihovog odsustva, od davnina do danas, bile su \u010desto vrlo radikalne, krvave, pogubne za sve one koji ih nisu slijedili, ili  poštovali \u017eeljene vrijednosti. Tako i povijest i predpovijest bilje\u017ee okrutnosti koje su prakticirali nositelji i pobornici vladaju\u0107ih svjetonazora-vjerovanja. Društva, \u010dijim materijalnim ostacima i umjetni\u010dkim i znanstvenim postignu\u0107ima se sada divimo, \u010desto su te svoje uspješne temelje obilato zalijevali krvlju „neadekvatnih". Civilizacije Maja, Inka, Asteka, drevnog Babilona, Sumera, Egipta, anti\u010dke Gr\u010dke, Rima fasciniraju nas materijalnim ostacima svojih kultura, ali i zapanjuju stupnjem manifestirane okrutnosti prema druga\u010dijima, neodabranima. Zato i uo\u010davamo da „metode tretiranja" onih koji ne dijele iste svjetonazore sa vladaju\u0107im elitama, ili se nisu uklapali u njihova zakonomjerja skoro da su ostale iste do danas. I dan danas traje „rat" argumentima, ali i konkretnijim sredstvima na temu \u010dija je vjera bolja, ergo ko su onda, posljedi\u010dno, dokazano bolji ljudi.<\/p>\n

Pjesni\u010dke dvoboje, primjerene balkanskom, epskom, pjesni\u010dkom ukusu, na temu „\u010dija je vjera bolja" opjevao je Petar Petrovi\u0107 Njegoš u svom „Gorskom vijencu". Njegovi stihovi u kojima se nadme\u0107u „u boljoj vjeri i \u010dojstvu" npr. vladika Danilo, Vuk Manduši\u0107  i ostali Crnogorci sa Skender-agom, Mustaj-kadijom, i drugim Turcima, odnosno „poturicama" bili su, i dan danas su predmetom spoticanja i nesporazuma. Kakve dokaze je taj natje\u010daj ponudio svjedo\u010de mnogi sukobi koji su proizašli iz njihovog bukvalnog \u010ditanja. <\/p>\n

(Evo nekoliko stihova iz „Gorskog vijenca" na temu „moja je vjera najbolja, nek crkne dušmanska": <\/p>\n

Vladika Danilo:<\/p>\n

Bo\u017ee dragi, koji sve upravljaš,<\/p>\n

koji sjediš na prestol nebesni<\/p>\n

te mogu\u0107nim za\u017ei\u017eeš pogledom<\/p>\n

sva svijetla kola u prostoru;…<\/p>\n

… Da, nijesu ni krivi toliko; premami ih nevjera na vjeru ulovi ih u mre\u017eu djavolju. Što je \u010dovjek ? Kâ slabo \u017eivin\u010de!<\/p>\n

Skender-aga: <\/p>\n

Ja se \u010dudim, lijepe mi vjere, kakav davaš prigovor, vladiko! Vidije li suda od dva pi\u0107a, ali kape za po dvije glave? Manji potok u ve\u0107i uvire, kod uvora svoje ime gubi, a na brijeg morski obojica.)<\/p>\n

Jedan drugi i druga\u010diji pristup nastojanju da se znanstveno, a ne emocionalno, ustanovi da li vjera ljude \u010dini boljima ili ne, ponudio je ameri\u010dki \u010dasopis Science iz oktobra 2008. Psiholozi Ara Norenzayan i Azim Shariff obznanili su nekoliko zaklju\u010daka, a na temelju eksperimenata koje su izveli sa dvije grupe sudionika. Jednu su \u010dinili ljudi-vjernici, a drugu ateisti-agnostici. U jednom pokusu svima je data izvjesna suma novca i ostavljena slobodna mogu\u0107nost da taj novac i zadr\u017ee. Utvrdili su da je prva grupa, kada joj je ponu\u0111en novac i mogu\u0107nost da ga zadr\u017ei za sebe, to  u\u010dinila u manjem broju od druge grupe. Objašnjenje po ovim znanstvenicima le\u017ei u \u010dinjenici za vjernici „osje\u0107aju" da ih neko gleda, da nisu sami i da zato moraju paziti što rade; jer njihovi „ispravni postupci" garantiraju im iskupljenje, obezbje\u0111uju bolji budu\u0107i vje\u010dni status. No, kada je izveden pokus sa darivanjem, suosje\u0107anjem, rezultati su bili posve druga\u010diji. Ljudi koji nisu \u017eivjeli sa stalnom mišlju o Bogu, rado su poklanjali drugima, bez obaveza i o\u010dekivanja protivusluga. Isto tako pokazali su ve\u0107i stupanj ljudske osjetljivosti na tu\u0111e patnje, boli, nesre\u0107e. Autori eksperimenta objašnjavaju ishod tih pokusa \u010dinjenicom da vjernici stvari primaju kao Bo\u017eje davanje, dakle kao nešto na što ne mogu utjecati, te stoga nema potrebe da i osobno negoduju na ponu\u0111enu datost. Zato, zaklju\u010duju Norenzayan i Shariff, „ne treba nam Bog" da bismo bili dobri. Dobrota ne proizilazi ni iz „divlje ateisti\u010dke represije" sjevernokorejskog, ili kineskog tipa. Ona je posljedica slobodne volje i izbora ljudi da budu ono što ho\u0107e, pa i ateisti, i da se ponašaju sukladno univerzalnim eti\u010dkim principima, po kojima se dobro jasno razlikuje od lošeg. Zato, zaklju\u010duju autori iz Sciencea, a u tome se oslanjaju i na zaklju\u010dke iz knjige Philla Zuckermana „Society Without God" (Društvo bez Boga), Danci i Šve\u0111ani, i narodi koji \u017eive na sjeveru Europe „vjerojatno su najmanje religiozni ljudi na Planetu…koji ne odlaze u crkvu \u010desto, niti se mole Bogu, ali zato su po svim razumskim standardima me\u0111u najboljim ljudima, i u me\u0111usobnoj komunikaciji, ali i prema drugima". Socijalna osjetljivost, odnos prema ugro\u017eenima, bolesnima, tu\u0111im stradanjima,  je kod ljudi iz tih zemalja najve\u0107a na svijetu. Broj ubojstava, uop\u0107e zlo\u010dina i op\u0107eg kriminaliteta u  zemljama sjeverne Europe je veoma mala. (Postoji podatak da se zatvori u npr. Holandiji zatvaraju zbog malog broja osu\u0111enika. Sre\u0107om, tu je „ponuda" zlo\u010dinaca sa Balkana koji komotno mogu popuniti mnogo više zatvora od onih koje Holan\u0111ani \u017eele zatvoriti.) Zato, na pitanje postavljeno i u naslovu teksta u ovom broju Science „Does Religion Make You Nice?  (Da li vas religija \u010dini dobrim?) slijedi jasan zaklju\u010dak: Ne. Jer, dobrota nije ni u kakvoj vezi sa religioznoš\u0107u. Naprotiv, mnogo primjera iz povijesti svjedo\u010de posve suprotno. Zato su ljudi koji ne kli\u010du samo svojoj vjeri i ne optere\u0107uju druge svojom „religioznoš\u0107u" bolji, plemenitiji, humaniji. I to je sada i znanstveno dokazano.<\/p>\n

Odjek<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Natjecanja oko toga „\u010dija je vjera bolja", odnosno ko je bolji u svojoj vjeri, ili nevjeri traju stolje\u0107ima, ako ne milenijima.<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47039","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47039"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47039\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}