{"id":47025,"date":"2009-07-19T13:47:25","date_gmt":"2009-07-19T13:47:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47025"},"modified":"2009-07-19T13:47:25","modified_gmt":"2009-07-19T13:47:25","slug":"nema-vise-potrebe-za-jezickim-kompromisom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/07\/19\/nema-vise-potrebe-za-jezickim-kompromisom\/","title":{"rendered":"Nema vi\u0161e potrebe za jezi\u010dkim kompromisom"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: RSE<\/strong><\/em><\/p>\n

Gost intervjua RSE je profesor Milenko Perovi\u0107, jedan od autora kona\u010dne verzije crnogorskog pravopisa. U razgovoru za naš radio Perovi\u0107 komentariše reakcije stru\u010dne i politi\u010dke javnosti na novi pravopis i najavljuje po\u010detak rada na gramatici crnogorskog jezika.<\/em> <\/p>\n

RSE: Profesore Perovi\u0107u, \u010dini se da su reakcije na kona\u010dnu verziju crnogorskog pravopisa sa rije\u010dnikom trojake. Afirmativne, negativne, a ima i onih koji ismijavaju uvo\u0111enje dvije nove grafeme. Kako ste vi do\u017eivjeli te reakcije?<\/p>\n

Perovi\u0107: Nema nikakve sumnje od trenutka kada sam se pojavio kao predlaga\u010d da se formira jedna ekspertska grupa, ekspertska komisija koja bi pokušala da stvar standardizacije crnogorskog jezika na neki na\u010din iš\u010dupa iz evidentne blokade i tada sam o\u010dekivao da sve što ta grupa bude uradila i sve što bude ponudila crnogorskoj javnosti nai\u0107i \u0107e na kontroverzne reakcije. To se i desilo. S jedne strane imamo doista pozitivne tonove, imamo entuzijazam koji je pokazao jedan broj ljudi i sa najljepšim \u017eeljama i ekspertskoj komisiji i svima onima koji su u\u010destvovali na donošenje pravopisa i prevopisnog rije\u010dnika. Na drugoj strani, naravno, imamo reakcije koje dolaze iz, uslovno re\u010deno, protiv-crnogorskog bloka, iz onog intelektualnog, politi\u010dkog ili polupoliti\u010dkog ili bolje re\u0107i politikantskog bloka koji odbija sve što je crnogorsko i razumije se iz tog bloka je došao o\u010dekivani odijum, jedna potpuna netrpeljivost prema samoj ideji normiranja crnogorskog jezika, tako da ekspertska grupa je bila svjesna da bilo šta da ponudi kada je u pitanju ta grupacija koja je tako odiozna prema svemu što je crnogorsko nai\u0107i \u0107e na a priori negativan odnos.<\/p>\n

S tre\u0107e strane postoji cijeli jedan set reakcija koje su po mom sudu u prili\u010dnoj mjeri neodmjerene jer pokazuje kako se na javnoj sceni u diskusiju na jednoj krajnje ozbiljnoj nau\u010dnoj i stru\u010dnoj stvari pokušava probiti ne samo laicizam, nego jedno ordinarno neznanje i to neznanje koje je do te mjere razmetljivo da sebi daje za pravo kao neznanje da od znanja ili bolje re\u0107i od ljudi koji posjeduju odre\u0111eno znanje zahtijeva da oni tom neznanju pola\u017eu ra\u010dune. To je jedno potpuno apsurdna situacija, ne bih rekao da je ona tipi\u010dno crnogorska, ali, na \u017ealost, bojim se ne samo kada je u pitanju standarizacija crnogorskog jezika, nego i u mnogim drugim stvarima u Crnoj Gori da se taj manir pretencioznog neznanja koje zahtijeva da mu se pola\u017eu ra\u010duni na tako drasti\u010dan na\u010din naj\u017eeš\u0107e manifestuje u samoj Crnoj Gori. Ponajmanje nam trebaju laici, ostraš\u0107eni sufleri, intriganti, kritizeri i sli\u010dne kategorije ljudi koji o\u010digledno nemaju dobre namjere kada je u pitanju standardizacija crnogorskog jezika. <\/p>\n

RSE: Profesoru Novaku Kilibardi sporno je to što je u sastavu komisije koja je kodifikovala pravopis nije bilo nikoga iz Crne Gore. Vas i vaše kolege nazvao je nestru\u010dnjacima za lingvistiku, i slavistima iz raznih zemalja. Kako to komentarišete?<\/p>\n

Perovi\u0107: Ta teza je potpuno besmislena iz prostog razloga, i to profesor Kilibarda, na \u017ealost vrlo dobro zna, i \u010dudi me zašto onda uopšte mo\u017ee da daje jednu takvu neobi\u010dnu izjavu. Vrlo dobro je znano crnogorskoj javnosti i profesoru Kilibardi, da sve što je bilo lingvisti\u010dka pamet Crne Gore oprobalo se u Savjetu za standardizaciju. Savjet za standarizaciju je radio oko godinu dana, ili preko godinu dana, došao je u potpunu blokadu, i nije bilo apsolutno nikakvih izgleda. To se u crnogorskoj javnosti vrlo dobro zna, da se \u010darobnim štapi\u0107em izvrši deblokada te blokade jer u samom savjetu ste došli u situaciju da imate dva tabora koja su do te mjere su\u010deljena da oni jednostavno više ne mogu da urade povjereni posao. U toj situaciji jedino rješenje je bilo tra\u017eiti obilazni put, tra\u017eiti ljude koji  su dovoljno kompetentni, dovoljno benevolentni prema Crnoj Gori kao dr\u017eavi, dovoljno benevolentni prema ideji standardizacije crnogorskog jezika i dovoljno stru\u010dni da tu standardizaciju izvrše da bi izvršili deblokadu, da bi napravili taj veliki prvi krupni korak u pravcu standardizacije da bi donijeli pravopis i pravopisni rije\u010dnik. I još samo jednu re\u010denicu za neobi\u010dne reakcije profesora Kilibarde. Ja \u017eivim nekih šeststotina kilometara od Podgorice. Profesor Kilibarda je vrlo prisutan u crnogorskoj javnosti i zašto se on godinu dana nijednom nije oglasio u javnosti da on predlo\u017ei neku mirakuloznu ideju kojom bi se doblokada savjeta provela i kojom bi se ozbiljno zakora\u010dilo u proces standarizacije. Naprotiv, cijeli diskurs profesora Kilibarde, vezan za pitanje standardizacije, bio je o\u010digledno psihološki motivisan njegovom \u010de\u017enjom da nadje svoje mjesto u tom odboru za standardizaciju, valjda ra\u010dunaju\u0107i da \u0107e na taj na\u010din na mala vrata u\u0107i u crnogorsku istoriju. Na \u017ealost, tim kritizerskim jeftinim odnosom se ne ulazi u istoriju. <\/p>\n

RSE: Protivnici crnogorskih obilje\u017eja, uklju\u010duju\u0107i i jezik i pravopis, kao naj\u010deš\u0107i argument protiv pote\u017eu rezultate posljednjeg popisa stanovištva. Uvo\u0111enje jezika u pravopis oni do\u017eivljavaju kao napad na sebe i protive se svemu što ima predznak "crnogorsko". Šta mislite koliko \u0107e trajati taj animozitet? Šta bi po vama moglo da donese promjenu na tom planu?<\/p>\n

Perovi\u0107: Taj animozitet \u0107e sasvim sigurno trajati u odre\u0111enim strukturama vrlo dugo jednim dijelom kao izraz unutar crnogorskih patologija vezanih za probleme jednog broja Crnogoraca sa vlastitim nacionalnim, kulturnim, jezi\u010dkim i svakim drugim identitetom. Drugim dijelom taj animozitet \u0107e biti pohranjivan spolja jer o\u010digledno je da još uvijek postoje odre\u0111ene duhovne i politi\u010dke grupacije kojima ne odgovara proces u\u010dvrš\u0107ivanja samoidentiteta crnogorskog naroda, pa samim tim, tim grupacijama ne mo\u017ee odgovarati nijedan tako zna\u010dajan i krupni korak u\u010dvrš\u0107enja samoidentiteta kao što je standardizacija crnogorskog jezika. Me\u0111utim, u samom crnogorskom društvu te tenzije i ti animoziteti kod gra\u0111anstva \u0107e splašnjavati. Ja sam bio u prilici da u više navrata i pred referendum o dr\u017eavnoj nezavisnosti Crne Gore javno ka\u017eem. Jednom broju ljudi u Crnoj Gori se \u010dini da \u0107e pasti nebesa ukoliko Crna Gora postane samostalna dr\u017eava. \u010cinilo im se neshvatljivim da Crna Gora uopšte mo\u017ee funkcionisati kao samostalna dr\u017eava. Po analogiji mogu da zaklju\u010dim da \u0107e nešto sli\u010dno da se desi sa standardizacijom crnogorskog jezika. Zapravo, ne\u0107e pasti nebesa nego \u0107e kada pro\u0111e ovaj huk kritizerskog trenutka iznena\u0111enja i posljednji \u010dobanin u najzaba\u010denijim planinskim krajevima Crne Gore shvatiti da on itekako pravilno govori crnogorski jezik jer je ekspertska grupa kao osnovu, kao uzus normiranja uzela onaj jezi\u010dki sistem koji u Crnoj Gori postoji vijekovima. Onaj jezi\u010dki uzus kojim govori i \u010dobanin i akademik i obrazovan i neobrazovan Crnogorac. Prema tome, kako bi to narod rekao "svako \u010dudo za tri dana". \u010cetvrtog dana se ve\u0107 više ne\u0107e govoriti o crnogorskom jeziku nego \u0107e se on normalno izu\u010davati od prvog razreda osnovne škole u školama pa do univerziteta. <\/p>\n

RSE: Pretpostavljam da bi vas lingvisti, protivnici onoga što ste Vi uradili, pitali da li su i kada do sada koriš\u0107ene dvije, po njima, sporne grafeme u crnogorskom pismu koje su sada uvedene to su glasovi \u015b i \u017a.<\/p>\n

Perovi\u0107: Oni se neprestano vijekovima koriste u crnogorskim govorima i to uopšte nije sporno. Ono što znam o lingivstima, \u010dak i onima koji su protivnici standardizacije, sadr\u017eano je u \u010dinjenici da se Be\u010dkog dogovora 1850. godine da ti glasovi jednostavno nijesu ušli u zajedni\u010dku normu. Mi mo\u017eemo ovdje da otvorimo lingvisti\u010dku raspravu zašto ti glasovi nijesu tada ušli u zajedni\u010dku lingvisti\u010dku normu, ali je \u010dinjenica da oni nijesu tada ušli. Naravno, proces poslije 150 godina, a po\u010deo je intenzivno da te\u010de proces samou\u010dvrš\u0107ivanja identiteta crnogorskog naroda gdje se pokazalo da su otpali oni fundamentalni razlozi koji su 1850. godne u Be\u010du srpske i hrvatske lingviste i jednog slovena\u010dkog rukovodili da kao osnovu norme zajedni\u010dkog  jezika uzmu takozvano ju\u017eno nare\u010dje, u osnovi govor Crne Gore i da u njega ne uklju\u010de pomenuta dva, odnosno tri glasa.<\/p>\n

Ti razlozi su osamostaljenjem Crne Gore prestali. Crna Gora nema nikakve potrebe u jezi\u010dkom smislu više da pravi kompromis i da se odri\u010de onih glasova kojih se do sada morala odricati zbog zajedni\u010dkog \u017eivota sa svojom ju\u017enoslovenskom bra\u0107om, Srbima, Hrvatima, Bosancima odnosno Bošnjacima i drugima. Apsolutno nema nikakvih razloga da i dalje u stanju oficijelne lingvisti\u010dke suspenzije stoje oni glasovi koji su u crnogorskom jeziku u permanentnoj i \u017eivoj upotrebi. Sama \u010dinjenica da i poslije 150 godina standardizacije srpsko hrvatskog, odnosno hrvatsko srpskog jezika ta dva glasa nijesu nestali ni iz jednog crnogorskog govora pokazuje vitalitet tih glasova u jezi\u010dkom sistemu i najjednostavnije re\u010deno implicira potrebu da oni kona\u010dno budu oficijelno priznati kao grafemi, odnosno fonemi u crnogorskom jeziku. <\/p>\n

Standardizacija jezika nije jednokratan posao<\/p>\n

RSE: Kazali ste da je posao u vezi sa standardizacijom pravopisa doveden do pola puta. Ostalo je pitanje gramatike. Kada \u0107e se raditi na tome i koliko \u0107e biti potrebno vremena da taj posao bude okon\u010dan?<\/p>\n

Perovi\u0107: Ja sam o tome ve\u0107  govorio u javnosti, a sada \u0107u ponoviti da ne bi bilo nekih dilema. Logika standardizacije, prave legitimne standardizacije, zahtijeva da se prvo uradi gramatika jednog jezika, pa da se iz gramatike izvede pravopis i pravopisni rije\u010dnik. Me\u0111utim, od te logike ekspertska grupa je morala da odstupi zbog toga što je fakti\u010dki prošlo godinu dana rada Savjeta za standardizacije na pravopisu i pravopisnom rije\u010dniku i gramatici i nijedan od ta tri posla nije bio dovoden do kraja, a bili su potrebni crnogorskoj javnosti odre\u0111eni rezultati. Zbog toga ekspertska grupa je nerado donijela odluku da vlastitu strategiju pristupa normiranju crnogorskog jezika postavi na na\u010din  koji je obrnut od standardnog i uobi\u010dajenog, dakle, da prvo iza\u0111emo sa pravopisom i pravopisnim rije\u010dnikom i da u tom pravipisnom rije\u010dniku anticipiranom cijelim nizom gramati\u010dkih rješenja. A da onda pokušamo, kada se pojavimo u crnogorskoj javnosti sa tim prvim rezultatima i kada to bude verifikovano na na\u010din kako je to verifikovao ministar prosvjete, kroz verifikaciju pravipisa i pravopisnog rije\u010dnika, da onda još jedanput pokušamo da napravimo iskorak prema najkvalitetnijim lingvisti\u010dkim snagama današnje Crne Gore, prema onim lingvistima koji su i \u010dinili i imali u\u010deš\u0107e u Savjetu za standardizaciju i da zajedno s njima napravimo taj kona\u010dni bitni korak u standardizaciji da napravimo gramatiku. Naravno, pred tom grupom lingvista stoji otvorena ponuda da se na temelju usvojenog pravipisa i pravopisnog rije\u010dnika uklju\u010de u dalji posao na standardizaciji. Taj posao nije mali jer posao standardizacije ne zahtijeva samo izradu gramatike, nego zahtijeva izradu rije\u010dnika, zahtijeva ogromni pedagoški rad na svim školskim uredni\u010dkim publikacijama u kojima se tretira crnogorski jezik, takore\u0107i od Bukvara za prvi razred osnovne škole, do odgovaraju\u0107ih ud\u017ebenika za IV razred srednjih škola, odnosno gimnazija. Tok standardizacije nije jednokratni posao nego posao koji te\u010de u cijelom nizu etapa. Mi smo prvu takvu savladali, ekspertska grupa je to u\u010dinila na temelju dosadašnjih rezultata rada Savjeta za standardizaciju, ekspertska grupa je odlu\u010dila da uputi ponudu najkvalitetnijim crnogorskim lingvistima za nastavak rada, na saradnji u daljim koracima i naravno u zavisnosti od toga koliko lingvisti\u010dka misao Crne Gore bude senzibilirana za tu otvorenu, javnu, poštenu, nau\u010dnu ponudu u toj mjeri \u0107e zavisiti i planovi u budu\u0107im koracima na standardizaciji.<\/p>\n

Predrag Tomovi\u0107<\/em> <\/p>\n

Radio Slobodna Evropa<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: RSE Gost intervjua RSE je profesor Milenko Perovi\u0107, jedan od autora kona\u010dne verzije crnogorskog pravopisa. U razgovoru za naš radio Perovi\u0107 komentariše reakcije stru\u010dne i politi\u010dke javnosti na novi pravopis i najavljuje po\u010detak rada na gramatici crnogorskog jezika. RSE: Profesore Perovi\u0107u, \u010dini se da su reakcije na kona\u010dnu verziju crnogorskog pravopisa sa rije\u010dnikom trojake. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47025","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47025"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47025\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}