{"id":47008,"date":"2009-07-01T12:40:06","date_gmt":"2009-07-01T12:40:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47008"},"modified":"2009-07-01T12:40:06","modified_gmt":"2009-07-01T12:40:06","slug":"ko-su-najvece-svetske-gazda-jezde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/07\/01\/ko-su-najvece-svetske-gazda-jezde\/","title":{"rendered":"Ko su najve\u0107e svetske &#8216;Gazda Jezde&#8217;?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Doj\u010de vele<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Bernard Medof posle izricanja presude u NjujorkuAmerikanac Bernard Medof, najve\u0107i svetski finansijski prevarant koji je svoje klijente &bdquo;olak&scaron;ao&quot; za ukupno 65 milijardi dolara, ju\u010de (29.6.) je u Njujorku osu\u0111en na 150 godina zatvora. Medof je imao brojne prethodnike. <\/p>\n<p>&#8216;Ponzijev trik&#8217;<\/p>\n<p>\u010carls Ponzi (1882-1949) va\u017ei kao prvi veliki majstor sistema finansijskih piramida. Ime Ponzi je na engleskom govornom podru\u010dju toliko poznato, da se sistem piramida tamo zove &bdquo;Ponzijev trik&quot;.<\/p>\n<p>Taj prevarant je potencijalnim ulaga\u010dima govorio da u trgovini me\u0111unarodnim papirima mogu da ostvare profit od 400 odsto. Onima koji su bili spremni da mu povere svoj novac obe\u0107avao je da \u0107e u roku od 90 dana njihov kapital biti udvostru\u010den. Uspeo je da od 40.000 mu&scaron;terija izmami gotovo 10 miliona dolara, od kojih je na kraju 4,3 miliona dolara &#8211; progutao mrak.<\/p>\n<p>Nema\u010dka &#8216;Dafina&#8217;<\/p>\n<p>Bildunterschrift: Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:&nbsp; Damara Bertges na su\u0111enju u Frankfurtu 1996.<\/p>\n<p>I u Nema\u010dkoj je sve vi&scaron;e ulaga\u010da nasedalo na sistem piramida. Na primer, na onaj koji je smislila Damara Bertges. &Scaron;kolovana kao hotelijerka u &Scaron;vajnfurtu, prozvala se predsednicom &bdquo;Juropian kings kluba&quot; &#8211; udru\u017eenja kakvo do tada nije postojalo.<\/p>\n<p>Dobronamerni ulaga\u010di su tom klubu izme\u0111u 1991. i 1994. godine poverili dve milijarde nema\u010dkih maraka. &bdquo;Kraljica&quot; Damara obe\u0107avala im je da \u0107e okon\u010dati prevlast zlog kapitala. Pogodila je duh vremena, jer banke i pre 15 godina nisu bile na dobrom glasu. Njen sistem, koji se sastojao od 80 fiktivnih firmi, propao je 1994.<\/p>\n<p>\u017dongler<\/p>\n<p>Bernard &bdquo;Berni&quot; Kornfeld je utro nove puteve u oblasti investicionih certifikata. Godine 1955. u Parizu je ulo\u017eio nekoliko stotina dolara u otvaranje dru&scaron;tva za otvorene investicione fondove sa vrednosnim papirima. Poslove je sklapao sa Amerikancima stacioniranim u Evropi, pa je na taj na\u010din rafinirano mogao da zaobi\u0111e i ameri\u010dke i evropske poreske propise.<\/p>\n<p>Bildunterschrift: Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:&nbsp; Bernard &bdquo;Berni&quot; Kornfeld u \u017denevi 1971.<\/p>\n<p>Kasnije je osnovao sopstveno investiciono dru&scaron;tvo, &bdquo;Investors oversiz servisiz&quot; (IOS), koje je 1960. postalo akcionarsko dru&scaron;tvo sa sedi&scaron;tem u Panami. Zaposlio je 25.000 zastupnika koji su u Evropi prodavali njegovih 18 investicionih fondova, pre svega malim ulaga\u010dima u Nema\u010dkoj. Tokom prve decenije poslovanja, IOS je postao vredan 2,5 milijarde dolara. Dobar deo novca ulaga\u010da je nestao u zamr&scaron;enim poslovima u kojima su se preplitali drugi fondovi.<\/p>\n<p>Kornfeld je uspeo da dobije i podr&scaron;ku nekih poznatih li\u010dnosti za svoje &bdquo;poslovne ideje&quot;. Jedan od poznatih Nemaca koji je u poslu sa Kornfeldom neslavno pro&scaron;ao bio je politi\u010dar Erih Mende. Kada je nastupila kriza na berzi i svaki klijent &#8211; koji je to jo&scaron; na vreme uspeo da u\u010dini &#8211; prodao svoj udeo u Konrfeldovom dru&scaron;tvu, sistem je do\u017eiveo krah.<\/p>\n<p>Igra\u010di na sre\u0107u<\/p>\n<p>Kelnska banka &bdquo;Her&scaron;tat&quot; bila je mala, ali njen slom je 1974. poprili\u010dno potresao finansijski svet. Posledica tog sloma bile su izmene vi&scaron;e nema\u010dkih zakona i propisa o finansijskom poslovanju.<\/p>\n<p>Bildunterschrift: Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:&nbsp; Bankar Ivan Her&scaron;tat uo\u010di su\u0111enja 1987.<\/p>\n<p>Sve je po\u010delo 1971, slomom monetarnog sistema Breton Vuds i fiksnih deviznih kurseva. Trgovci devizama su se na&scaron;li u novoj situaciji &#8211; oni su mogli da, uz ulaganje velikih suma, izvuku dobar profit i iz najmanjih promena kurseva. To je postala specijalnost banke &bdquo;Her&scaron;tat&quot;.<\/p>\n<p>Posebno uspe&scaron;an je bio Dani Datel, koji je u toj banci karijeru po\u010deo 1958. kao praktikant. U banci je izbila neka vrsta zlatne groznice &#8211; ve\u0107ina slu\u017ebenika je ulagala novac u ovaj posao, u koji su se uklju\u010dili bukvalno svi &#8211; od direktora do portira.<\/p>\n<p>Godine1973, ova banka je raspolagala sa 24 milijarde tada&scaron;njih maraka &#8211; ste\u010denih trgovinom devizama. 1974, u\u010destale su gre&scaron;ke u poslovanju koje su dovele do ogromnih gubitaka i slu\u017eba finansijskog nadzora je nalo\u017eila zatvaranje &bdquo;Her&scaron;tata&quot;.<\/p>\n<p>Kontrole isklju\u010dene<\/p>\n<p>Bildunterschrift: Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:&nbsp; Fotografija \u017deroma Kervijela sa poternice<\/p>\n<p>Mladi trgovac akcijama \u017derom Kervijel, u banci Sosijete \u017deneral va\u017eio je kao osobenjak i ra\u010dunarski genije koji raspola\u017ee poverljivim saznanjima o kontrolnim sistemima banke. I zaista, u jednom trenutku on je isklju\u010dio te sisteme, i upustio se u trgovinu finansijskim derivatima u kojoj je povremeno poku&scaron;avao da zaradi 50 milijardi evra &#8211; bez mogu\u0107nosti da ostvari li\u010dni profit. Da je uspela, trgovina bi donela dobit pre svega samoj banci. Tako je prokockao ukupno 4,9 milijarde banke &bdquo;Socijete \u017deneral&quot; &#8211; pre nego &scaron;to su njegovi pretpostavljeni otkrili \u010dime se bavi.<\/p>\n<p>Der Kontrolleur<\/p>\n<p>Ne tako velike gubitke, samo 1,1 milijardu dolara, prouzrokovao je mladi trgovac akcijama Nik Lison. On je u Singapuru, daleko od svoje otad\u017ebine, bio svoj sopstveni kontrolor &#8211; pa je tako i ruinirao svog poslodavca, britansku banku &bdquo;Tradi&scaron;ensbenk Berings&quot;.<\/p>\n<p>On je stalno ulagao novac na tokijskoj berzi, uzdaju\u0107i se u rast japanskog indeksa &bdquo;Nikei&quot; &#8211; ali vrednost &bdquo;Nikeija&quot; je padala i padala, Lison je dugo uspevao da prikrije ogromne gubitke. Na kraju je pobegao iz banke, ostaviv&scaron;i na ra\u010dunaru cedulju na kojoj je pisalo: &bdquo;\u017eao mi je&quot;. Kasnije je o svemu napisao knjigu, po kojoj je 1999. snimljen i film.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw-world.de\/dw\/article\/0,,4443076,00.html\">RDW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Doj\u010de vele Gro&szlig;ansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Bernard Medof posle izricanja presude u NjujorkuAmerikanac Bernard Medof, najve\u0107i svetski finansijski prevarant koji je svoje klijente &bdquo;olak&scaron;ao&quot; za ukupno 65 milijardi dolara, ju\u010de (29.6.) je u Njujorku osu\u0111en na 150 godina zatvora. Medof je imao brojne prethodnike. &#8216;Ponzijev trik&#8217; \u010carls Ponzi (1882-1949) va\u017ei kao prvi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47008","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47008\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}