{"id":47003,"date":"2009-06-24T15:05:35","date_gmt":"2009-06-24T15:05:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47003"},"modified":"2009-06-24T15:05:35","modified_gmt":"2009-06-24T15:05:35","slug":"anti-antifasizam-prijetnja-radikalne-desnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/24\/anti-antifasizam-prijetnja-radikalne-desnice\/","title":{"rendered":"Anti-antifa\u0161izam: prijetnja radikalne desnice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran O\u0161tri\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Nacionalna zajednica mora razmatrati svoja osnovna vrijednosna opredjeljenja i povijesno utemeljenje, osobito u vrijeme koncepcijske krize. Ne mo\u017ee se orijentirati na puki dnevni pragmatizam. Na\u017ealost, to nije samo diskusija o prošlosti, nego o projektima budu\u0107nosti.<\/em> <\/p>\n

Površni promatra\u010d ovogodišnjeg proslave Dana antifašisti\u010dke borbe mogao bi zaklju\u010diti da Hrvatska nema bitnih problema u osudi fašizma, kao i u priznanju zna\u010daja i veli\u010dine antifašisti\u010dke borbe. Nedavno je bilo iskrenja izme\u0111u predsjednika Vlade i predsjednika Republike, ali ono se odnosilo na stupanj osude komunisti\u010dkih pokolja zarobljenika i politi\u010dkih protivnika poslije rata, a ne na ustaški re\u017eim koji mu je prethodio. Istovremeno, \u010dak je i kardinal Josip Bozani\u0107 najavio posjetu spomen-podru\u010dju Jasenovac. Nakon HDZ-a, ustašonostalgi\u010dari gube oslonac i u Crkvi, na koju su tradicionalno ra\u010dunali.<\/p>\n

Na\u017ealost, stvari nisu tako jednostavne. Otprilike po\u010detkom prošle godine zapo\u010dela je ofanziva povijesnih revizionista, koji opsesivnim inzistiranjem na Bleiburgu \u017eele poništiti zna\u010daj Jasenovca.<\/p>\n

Istog dana, odr\u017eana je komemoracija kod jame Jazovka u koju su pobjedni\u010dki komunisti bacili pobijene zarobljenike i politi\u010dke protivnike. Imali smo prilike \u010duti kako je u takvim prilikama uobi\u010dajeno, ne samo ogor\u010denje, jer nitko za te zlo\u010dine nije odgovarao, nego i \u017ealopojke zbog isticanja "navodnih" ustaških zlo\u010dina.<\/p>\n

U televizijskim izvještajima, dr\u017eavna proslava u Brezovici i ova komemoracija dobili su gotovo jednak tretman. Na taj dan prikazivani su i ameri\u010dki ratni filmovi. K tome se i gradona\u010delnik Zadra pobrinuo za skandal, odbijaju\u0107i polo\u017eiti vijenac na spomenik poginulim antifašistima. <\/p>\n

Nedavno je odr\u017eana komemoracija ustaškim \u017ertvama logora Jadovno na Velebitu. Milorad Pupovac je tada rekao kako ovo nije pokušaj takmi\u010denja u "brojenju kostiju". Me\u0111utim, u datom kontekstu, upravo se o tome radilo.<\/p>\n

Oni koji isti\u010du komunisti\u010dke zlo\u010dine uspjeli su podi\u0107i veliku medijsku prašinu oko istra\u017eivanja nekih masovnih poslijeratnih grobnica, kao što je Huda jama, osobito u Sloveniji. Nastoji se stvoriti utisak kako se radi o ne\u010duvenim novim otkri\u0107ima, o grobištima kojima se prije nije znalo pa se znatno pove\u0107ava procjena ukupnog broja \u017ertava. Rije\u010d je, me\u0111utim, o istra\u017eivanjima koja se ve\u0107 godinama sustavno provode.<\/p>\n

Godine 1989. radio sam u \u010dasopisu "Start", dvotjedniku koji se prodavao u više od 200 tisu\u0107a primjeraka, koji je tada po\u010deo objavljivati seriju napisao o Bleiburgu i Kri\u017enom putu. Napisi su izlazili tijekom cijele godine i kasnije objavljeni u knjizi.<\/p>\n

"Ve\u010dernji list" je u ljeto 1990. objavio niz \u010dlanaka o Jazovki, te je, tako\u0111er, ubrzo objavljena knjiga. Desetak drugih knjiga na tu temu objavljeno je tijekom 1990. i 1991. godine. Sve bitno bilo je ve\u0107 tada poznato svakome, tko je \u017eelio znati. Masovno su ubijani zarobljenici i politi\u010dki protivnici: gnjusni \u010din terora i najave novog totalitarnog sustava.<\/p>\n

Sadašnji val propagande vezan je uz morbidnu opsesiju iskapanjem kostiju, uz medijsku i estradnu zloupotrebu \u017ertava, na isti na\u010din kako je to prije dvadeset godina \u010dinila velikosrpska propaganda sa srpskim \u017ertvama. Onima koji tu propagandu vode nije stalo do povijesne istine, pa niti do puke osude tada po\u010dinjenih zlo\u010dina. Cilj je diskreditacija Narodnooslobodila\u010dkog pokreta i jugoslavenskog i hrvatskog antifašizma u cjelini, te rehabilitacija ustaškoga re\u017eima. NDH se ne pokušava direktno rehabilitirati, jer to je nemogu\u0107e: izabrana je suptilnija, obilazna taktika.<\/p>\n

Utjecaj ove propagande na mlade bitno je olakšan time što se u hrvatskim školama na satima povijesti vrlo malo u\u010di o herojskoj borbi, koju je NOP vodio u izrazito nepovoljim uvjetima. Iz ud\u017ebenika se dobiva utisak da komunisti bili nekakva grupa spletkaroša, koji su došli na vlast podlim trikovima. Ne isti\u010de se pravi povijesni zna\u010daj pojma "antifašizam" na kojem se temelji moderna Europa: antifašisti su bili svi oni, koji su se otvoreno borili protiv fašizma riskriraju\u0107i svoje \u017eivote. <\/p>\n

Diskusije oko antifašizma i antikomunizma bjesne stvarnim i virtualnim prostorom. Racionalni, gra\u0111anski, liberalni odgovor, koji se \u010desto \u010duje, jest: "Pa zašto gubiti vrijeme na te stare teme, danas imamo druge probleme, to nije relevantno!"<\/p>\n

Na\u017ealost, nije tako. Nacionalna zajednica mora razmatrati svoja osnovna vrijednosna opredjeljenja i povijesno utemeljenje, osobito u vrijeme koncepcijske krize. Ne mo\u017ee se orijentirati na puki dnevni pragmatizam. Na\u017ealost, to nije samo diskusija o prošlosti, nego o projektima budu\u0107nosti.<\/p>\n

Hrvatski politi\u010dki lideri mogu se nositi s našom unutrašnjom krizom, dok još mogu ukazivati na neki mitski cilj "euroatlanskih integracija" kao izbavljenja. Ali, kad je cijeli svijet u dubokoj koncepcijskoj krizi, cijela politi\u010dka kasta gubi legitimitet. Stvara se prazan prostor politi\u010dkog diskursa, postoji potreba za alternativom.<\/p>\n

Radikalna nacionalisti\u010dka desnica agresivno nudi svoju koncepciju ure\u0111enja dr\u017eave. Druge snage su konfuzne, nacionalisti\u010dka desnica ima inicijativu, iako je politi\u010dki još neorganizirana. Osobito je lako oštricu napada od pripadnika drugih nacija preusmjeriti na "loše" pripadnike vlastite nacije (pa makar oni bili u ve\u0107ini)<\/p>\n

Tisu\u0107e mladih ljudi, koji urlaju "Ubij, ubij Srbina!" (ali i "Ubij, ubij Dalmoša\/Purgera" i sli\u010dno, tko naleti) sami su za sebe problem koji policija mo\u017ee dr\u017eati pod kontrolom. Ali mogu postati vrlo opasni, ako ih netko organizira i uvjeri da su sa svojom mr\u017enjom i destruktivnoš\u0107u na strani Pravde i Istine. (Taj sam potencijal imao prilike osjetiti, kad sam u svibnju 1990. posjetio Novu Pazovu u Vojvodini. Seoski badavad\u017eije, \u010dlanovi Srpske narodne obrane s kojima sam tada razgovarao, u slijede\u0107im su godinama, organizirani od srbijanske vlasti, postali ratni zlo\u010dinci.)<\/p>\n

Radi se zasad još marginalnoj pojavi, ali njihova "osma ofanziva" latentna je opasnost, povijest nas je toliko ipak nau\u010dila. Zato je antifašizam nu\u017ean. Ali naravno nije i dovoljan. Hrvatska ljevica mora razvijati i ponuditi svoju viziju i svoju alternativu, koja ne\u0107e biti zasnovana na pukom "anti".<\/p>\n

H-Alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran O\u0161tri\u0107 Nacionalna zajednica mora razmatrati svoja osnovna vrijednosna opredjeljenja i povijesno utemeljenje, osobito u vrijeme koncepcijske krize. Ne mo\u017ee se orijentirati na puki dnevni pragmatizam. Na\u017ealost, to nije samo diskusija o prošlosti, nego o projektima budu\u0107nosti. Površni promatra\u010d ovogodišnjeg proslave Dana antifašisti\u010dke borbe mogao bi zaklju\u010diti da Hrvatska nema bitnih problema u osudi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47003","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47003"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47003\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}