{"id":46997,"date":"2009-06-17T18:31:33","date_gmt":"2009-06-17T18:31:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46997"},"modified":"2009-06-17T18:31:33","modified_gmt":"2009-06-17T18:31:33","slug":"zastrasujuci-govor-novinara-koji-je-previse-znao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/17\/zastrasujuci-govor-novinara-koji-je-previse-znao\/","title":{"rendered":"Zastra\u0161uju\u0107i govor novinara koji je previ\u0161e znao"},"content":{"rendered":"<p>Hrvoje Appelt, biv&scaron;i novinar Jutarnjeg lista i Globusa, zaslu\u017ean je za otkrivanje nekih od najve\u0107ih korupcijskih afera u povijesti neovisne Hrvatske.&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Business.hr<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Njegov govor na ju\u010dera&scaron;njoj sjednici Nacionalnog vije\u0107a za pra\u0107enje provedbe Strategije suzbijanja korupciji posve\u0107enoj korupciji u medijima, u kojem je imenom i prezimenom prozvao najve\u0107e hrvatske novinske izdava\u010de, glavne urednike Jutarnjeg lista i Globusa, ali i ministre te premijera Ivu Sanadera, u ogromnoj ve\u0107ini medija pro&scaron;ao je gotovo nezabilje\u017een.<\/p>\n<p>Zbog toga <a href=\"http:\/\/business.hr\/Default2.aspx?ArticleID=f22fa97d-b6c0-436e-a472-d47f63929d34&amp;open=sec\"><em>Business.hr<\/em><\/a> u cijelosti objavljuje govor kolege Appelta, nakon kojeg bi se svatko razuman trebao zapitati u kakvoj to dr\u017eavi \u017eivimo i kakve to medije konzumiramo.<\/p>\n<p>Cijenjeni \u010dlanovi Nacionalnog vije\u0107a za pra\u0107enje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, cijenjeni kolege novinari i ostali sudionici, na samom po\u010detku \u017eelio bi vam pro\u010ditati &scaron;to o slobodi medija ka\u017eu Ustav i Zakon o medijima.<\/p>\n<p>\u010clanak 38. Ustava Republike Hrvatske ka\u017ee daHrvoje Appelt se u na&scaron;oj dr\u017eavi &bdquo;Jam\u010di sloboda mi&scaron;ljenja i izra\u017eavanja misli. Sloboda izra\u017eavanja misli obuhva\u0107a osobito slobodu tiska i drugih sredstava priop\u0107avanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priop\u0107avanja. Cenzura se zabranjuje a novinari imaju pravo na slobodu izvje&scaron;tavanja i pristupa informaciji.&quot; <\/p>\n<p>Ustavom se, isto tako, jam\u010di pravo na ispravak svakomu komu je javnom vije&scaron;\u0107u povrije\u0111eno Ustavom i zakonom utvr\u0111eno pravo. Prema \u010dlanku 4. Zakona o medijima, pak, &quot;nitko nema pravo prisilom ili zloporabom polo\u017eaja utjecati na programski sadr\u017eaj medija, ni na bilo koji drugi na\u010din nezakonito ograni\u010davati slobodu medija.&quot;<\/p>\n<p>U Hrvatskoj je, me\u0111utim, pro&scaron;le godine ubijen glavni urednik i vlasnik tjednika Nacional Ivo Pukani\u0107, bejzbol palicom brutalno pretu\u010den novinar crne kronike Jutarnjeg lista Du&scaron;an Milju&scaron;, a \u010dak je petero novinara dobilo policijsku za&scaron;titu.Nedavno sam dobio otkaz nakon 11 godina rada, a zatim i poziv da napi&scaron;em uvod u tematsku sjednicu saborskog Odbora pod nazivim &quot;Sloboda medija i borba s korupcijom&quot;.&nbsp; Stoga krenimo od temeljnih pretpostavki. <\/p>\n<p>Po indeksu novinarskih sloboda&nbsp; kojeg godi&scaron;nje predstavlju Reporteri bez granica Hrvatska je u 2008. godini pala na 45. mjesto, te se po novinarskim slobodama nalazi iza BiH, ve\u0107ine europskih zemalja, pa \u010dak i Ju\u017ene Afrike.&nbsp; Za usporedbu, u 2007. godini bili smo na 41. mjestu, a u 2002. godini na 33 mjestu. Najgore mjesto po pitanju slobode medija, 69., zauzeli smo u 2003. godini kad je postavljena eksplozivna naprava pod automobil Ninoslava Pavi\u0107a, vlasnika najvi&scaron;e medija u Hrvatskoj. Za silaznu putanju na tablici slobode medija, na \u017ealost, nema pravog stru\u010dnog obja&scaron;njenja jer sustavni monitoring nad medijima ne postoji, no zanimljivo je da se trend poklapa s nekim doga\u0111ajima u novinarstvu i s op\u0107im raspolo\u017eenjem novinara u svim ve\u0107im medijskim ku\u0107ama u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>1. U hrvatskom novinarstvu se godinama kao najve\u0107i problem isticao rad javnih i dr\u017eavnih medija (HTV, Hina, Vjesnik), radi o\u010ditih programskih ustupaka aktualnoj vlasti, no u zadnjih nekoliko godina sve je \u010de&scaron;\u0107i dojam da klju\u010dni privatni izdava\u010di funkcioniraju u sprezi s politikom, kapitalom, pa \u010dak i korupcijom i kriminalom. U takvoj situaciji, novinari su potpuno bespomo\u0107ni u ostvarivanju prava na slobodno novinarstvo. <\/p>\n<p>2. U Hrvatskoj je vlasni&scaron;tvo nad privatnim medijima u rukama svega \u010detiri ozbiljna izdava\u010da, od kojih jedan, EPH, posjeduje nekontrolirano velik i netransparentan udio na tr\u017ei&scaron;tu. Op\u0107enito, vlasni&scaron;tvo nad medijima netransparentno je, a njihovo funkcioniranje neuskla\u0111eno sa Zakonom o medijima, tako da jedan jedini list u zemlji ima Statut kojim se regulira sudjelovanje novinara u izboru glavnog urednika. (Glas Istre) Do danas nitko nije vidio ugovor o kupnji Slobodne Dalmacije koju je njezin vlasnik EPH s Fondom potpisao prije gotovo pet godina, postav&scaron;i gotovo monopolist na nacionalnom tr\u017ei&scaron;tu tiskanih medija. <\/p>\n<p>3. Tira\u017ea svih tiskanih medija drasti\u010dno pada jo&scaron; prije recesije; osim tabloida ne postoji medij koji se odupire trendu. Prema internom istra\u017eivanju nikad objavljenom u javnosti, za visoku tira\u017eu tog tabloida nije zaslu\u017ena samo niska cijena nego i \u010dinjenica da ga \u010ditatelji prepoznaju kao jedinu novinu sa stavom.<\/p>\n<p>4. Neki od najuglednijih hrvatskih novinara ostali su doslovno na cesti i bore se za golo pre\u017eivljavanje: ve\u0107ina biv&scaron;ih novinara Ferala, Nata&scaron;a &Scaron;kari\u010di\u0107 iz Slobodne Dalmacija te, na koncu, ja osobno. Mnogi ugledni i utjecajni novinari na javnoj televiziji i privatnim medijima trpe cenzuru i sankcionirani su radi suprotstavljanja cenzuri ili javnog govora o korupciji &#8211; Denis Latin, Sanja Mikleu&scaron;evi\u0107, Petar &Scaron;tefan\u010di\u0107, Viktor Ivan\u010di\u0107, Aleksandar Stankovi\u0107, itd. Mnoge ostale ne mogu navesti pod punim imenom i prezimenom jer na neki na\u010din tiho opstaju u svojim radnim sredinama, navikli na autocenzuru.<\/p>\n<p>5. U velja\u010di ove godine novinarke Sanja Modri\u0107 i Nata&scaron;a &Scaron;kari\u010di\u0107 i aktivistkinja za ljudska prava Sanja Sarnavka pokrenule su inicijativu protiv cenzure u medijima koju je zajedni\u010dki potpisalo 42-oje uglednih novinara, 50-.ak nevladinih udruga za za&scaron;titu ljudskih prava i nekoliko najzna\u010dajnijih hrvatskih znanstvenika. Ista je inicijativa mjesec dana kasnije uputila otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu, suoptu\u017eiv&scaron;i premijera i Vladu za najte\u017eu krizu u novinarstvu nakon 90-ih. <\/p>\n<p>Nitko nije reagirao, pa \u010dak ni javna televizija koja je o ovome bila du\u017ena izvijestiti gra\u0111ane. Do danas je troje potpisnika inicijative dobilo otkaze u svojim mati\u010dnim ku\u0107ama, jednome potpisniku inicijative je zabranjeno pisanje u mediju u kojem je zaposlen i prima pla\u0107u i jo&scaron; jedan je&nbsp; nakon pritisaka napustio redakciju. Vijest o toj inicijativi i njezinim posljedicama prenijeli su mnogobrojni portali u zemlji i inozemstvu, no nijedan ja\u010di i utjecajniji medij nije objavio niti retka. <\/p>\n<p>Jedino je Radio 101 redovito izvje&scaron;tavao o \u010demu se radi i pratio posljedice. Iz ovoga proizlazi da pitanje slobode novinarstva vi&scaron;e ne zanima ni novinare ni izdava\u010de, s time da su je izdava\u010di o\u010dito spremni i gu&scaron;iti silom.&nbsp; Upravo o ovom posljednjem u o\u017eujku se o\u010ditovao i Sindikat novinara Hrvatske, koji je na Svjetski dan slobode medija upozorio da su novinari \u010desto podcijenjeni, lo&scaron;e pla\u010deni, izlo\u017eeni pritiscima i samovolji vlasnika medija. Sindikat je 3. svibnja organizirao i akciju &quot;Pet minuta gromoglasne ti&scaron;ine&quot;, kojom je \u017eelio upozoriti na potrebu ostvarivanja autorske slobode novinara i za&scaron;tite od profesionalno neutemeljenih intervencija kako bi javnost mogla biti sigurna da dobiva to\u010dnu informaciju bez cenzure, a vlasnici postali svjesni da vlasni&scaron;tvo nad medijima ne podrazumijeva i vlasni&scaron;tvo nad novinarima i nad istinom.<\/p>\n<p>6. S po\u010detkom recesijske godine u javnost su po\u010dele izlaziti poruke o nu\u017enosti masovnih otkaza u medijima, iako se kriza prema podacima HND-a nije osjetila u novinskom izdava&scaron;tvu u prvom kvartalu ove godine. Novinari su time ustra&scaron;eni za goli opstanak na medijskom tr\u017ei&scaron;tu jer, kako sam rekao na po\u010detku, takvo tr\u017ei&scaron;te nije organizirano po principu zdrave konkurencije.&nbsp; Ako novinar izgubi posao kod jednog izdava\u010da, naime, izuzetno \u0107e te&scaron;ko na\u0107i posao na ovako sku\u010denom tr\u017ei&scaron;tu. <\/p>\n<p>A kako sloboda medija u borbi protiv korupcije izgleda u praksi?<\/p>\n<p>Prvo bih se predstavio: zovem se Hrvoje Appelt i do o\u017eujka 2009. godine radio sam kao profesonalni novinar u glavnim izdanjima koncerna EPH, Jutarnjem listu i Globusu. &Scaron;ira javnost upoznata je s mojim radom kroz velike korupcijske afere koje su, me\u0111u ostalim, govorile o radu zagreba\u010dkog Gradskog poglavarstva na \u010delu s Milanom Bandi\u0107em, opro&scaron;tenim dugovima Vlade tvrtki Kamen Ingrad, o na\u010dinu na koji su HDZ-ovi donatori stekli dionice tvtke Liburnija Rivijera Hoteli, &scaron;vercu nafte, korupciji na zagreba\u010dkom Sveu\u010dili&scaron;tu, takozvanoj &quot;aferi satovi&quot; i kona\u010dno,&nbsp; aferi Imostroj i aferi utaje poreza s tada&scaron;njim ministrom vanjskih poslova Miomirom \u017du\u017eulom. <\/p>\n<p>Za tu sam pri\u010du 2005. godine nagra\u0111en priznanjem Marija Juri\u0107 Zagorka koju dodjeljuje HND za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo. Mislim da imam pravo re\u0107i da sam se u razdoblju od 2002. do 2009. profilirao kao jedan od klju\u010dnih novinara EPH koji se bavio problemom korupcije u RH. No, \u010dinjenica da sam u o\u017eujku dobio otkaz s neuvjerljivim pravnim argumentom, ima svoju kronologiju koja govori da su mediji prije zainteresirani &scaron;tititi korupciju nego je razotkrivati.<\/p>\n<p>Za&scaron;to to danas mogu re\u0107i?<\/p>\n<p>Jutarnji list je 2002. godine bio izuzetno ponosan na na\u010din na koji smo pratili skandal oko uhi\u0107enja gradona\u010delnika Bandi\u0107a koji je u pijanom stanju skrivio prometnu nesre\u0107u, a potom poku&scaron;avao korumpirati policajca. Istina je da mi je, nakon &scaron;to sam otkrio policijski zapisnik iz kojeg se cijeli doga\u0111aj napokon mogo rekonstruirati, Goran Litvan, tada&scaron;nji urednik gradske rubrike poru\u010dio da mi se otkazuje suradnja. <\/p>\n<p>Intervencijom tada&scaron;njeg glavnog urednika Tomislava Wrussa preba\u010den sam na radno mjesto u Unutra&scaron;njo politi\u010dkoj redakciji Jutarnjeg lista. Iz te pozicije po\u010deo sam se baviti korupcijom na nacionalnoj razini, istra\u017eivanjima o porijeklu imovine politi\u010dara i du\u017enosnika, sukobima interesa na razli\u010ditim razinama, problemima javne nabave, itd. a kasnije sam objavio jo&scaron; niz \u010dlanaka o sumnjivim stjecanjima nekretnina gradona\u010delnika Bandi\u0107a &#8211; penthousa u Bu\u017eanovoj ulici i stana u Preradovi\u0107evoj na koji je stekao pravo otkupa nakon fiktivnog razvoda braka. <\/p>\n<p>2004. godine istra\u017eio sam kompletno poslovanje tada&scaron;njeg ministra vanjskih poslova Miomira \u017du\u017eula, te do&scaron;ao do podataka o utaji poreza na najmu stana zbog kojeg glavni dr\u017eavni odvjetnik Mladen Baji\u0107 do danas nije pokrenuo kazneni progon i podataka o sukobu interesa u aferi Imostroj. <\/p>\n<p>Ta je afera na koncu presudila politi\u010dkoj karijeri Miomira \u017du\u017eula, a objavljena je u Jutarnjem tek na \u017eestok pritisak svih novinara redakcije, nakon &scaron;to je zamjenik glavnog urednika Davor Butkovi\u0107 zabranio objavu teksta. Obrazlo\u017eenje koje je dao glavnom uredniku Tomislavu Wrussu svodilo se na to da novinari &quot;ne razumiju kakva bi &scaron;teta bila izgubiti tako poduzetnog ministra za hrvatsku vanjsku politiku.&quot; <\/p>\n<p>U ljeto 2005. godine, nakon &scaron;to je Vlada izravnom pogodbom prepustila 85 posto dionica turisti\u010dkog carstva Liburnija Riviera Hotela fondovima kojima su na \u010delu sjedili Darko Ostoja i Georg Eltz Vukovarski na ime dugova iz takozvane kuponske privatizacije, objavio sam vijest kako su njih dvojica, odnosno tvrtke kojima su upravljali veliki donatori HDZ-ove izborne kampanje ujesen dvije tisu\u0107e i tre\u0107e. <\/p>\n<p>Po nekim procjenama, njih su dvojica pro&scaron;li otprilike dvije milijarde kuna bolje nego da su hotele kupovali na javnom natje\u010daju ali prave posljedice za dr\u017eavni prora\u010dun tek \u0107e se vidjeti pravomo\u0107nnim okon\u010danjem sudskog postupka koji su Ostoja i Eltz pokrenuli kada im je, kako bi se rije&scaron;ili sumnje u politi\u010dki korupciju, HDZ-ova vlada ekspresno oduzela dionice.<\/p>\n<p>Na samu Novu godinu 2006., pak, objavio sam transkript sa zatvorene sjednice Vlade RH iz kojeg se vidi kako se premijer Ivo Sanader, unato\u010d upozorenju ministrice Marine Matulovi\u0107-Dropuli\u0107 i ministra Branka Vukeli\u0107a da je Vlado Zec godinama ilegalno vadio mineralnu sirovinu iz Parka prirode i dr\u017eavu o&scaron;tetio za 60 milijuna kuna, zalogao da se tvrtki Kamen Ingrad smanji dug za 25 milijuna kuna i omogu\u010di otplata u \u010detiri rate. <\/p>\n<p>Zbog objave transkripta iz kojeg se vidi da je premijer Sanader tra\u017eio da ministri nezakonito pogoduju tvrtki Kamen ingrad neki zaposlenici Vlade bili su izvrgnuti ispitivanju djelatnika Protuobavje&scaron;tajne agencije (POA). Istragom POA-e premijer Sanader je htio saznati tko mi je dostavio dokumente ali, koliko mi je poznato, to nikad nije rasvjetljeno. Dr\u017eava jo&scaron; uvijek nije naplatila dugove Kamen Ingrada, a istraga o premijerovoj ulozi, koja bi bila logi\u010dan i zakoniti slijed ove pri\u010de, nikad nije pokrenuta.Ukoliko niste znali, aferom Verona vezanom za netransparentnu ulogu Vlade u preuzimanju Plive, EPH je upravljao mjesecima ranije. <\/p>\n<p>Unaprijed su delegirani novinari iz &quot;Slobodne Dalmacije&quot; i &quot;Jutarnjeg lista&quot; koji su cijeli tok preuzimanja Plive od strane ameri\u010dkog Barra pratili u strogo kontroliranim uvjetima. Novinarka Nata&scaron;a &Scaron;kari\u010di\u0107 je na skup&scaron;tini HND-a u Opatiji koncem protekle godine javno kazala da su mnoge kolege nakon &quot;dobro&quot; obavljenog posla na ra\u010dun Plive boravili u Indiji tjedan dana u vrlo luksuznim uvjetima. Sanaderova afera satovi tako\u0111er nikada nije okon\u010dana, zahvaljuju\u0107i naputku Tomislava Wrussa da ne moramo dalje insistirati na predo\u010denju ra\u010duna kojima bi premijer pokazao da satove nije dobio na poklon. <\/p>\n<p>Istraga Povjerenstva za sprje\u010davanje sukoba interesa o na\u010dinu stjecanja imovine premijera Sanadera vrijedne milijune eura tako\u0111er je zaustavljena, a transkripti sa sjednica na kojima je jednu od glavnih rije\u010di vodila danas osoba osumnji\u010dena za koruptivno pona&scaron;anje u akciji Indeks, profesorica De&scaron;a Mlikotin Tomi\u0107, progla&scaron;eni su tajnim.<\/p>\n<p>2007. godine istra\u017eivao sam poslovanje ruskog poduzetnika Dimitrija \u017deleznjaka prije nego je do&scaron;ao u Hrvatsku. Iz moskovskog anti-korupcijskog ureda dobio sam dokumentaciju iz koje je vidljivo da je \u017deleznjak osumnji\u010den za nezakonito boga\u0107enje. Nekoliko urednika optu\u017eilo me je da sam &quot;izmislio pri\u010du&quot; te da originalni dokumenti moskovske policije nisu autenti\u010dni. Na nekoliko mjeseci na&scaron;ao sam se u potpunoj informativnoj blokadi od strane urednika, a u istom je razdoblju \u017deleznjak vi\u0111en u zgradi EPH. <\/p>\n<p>Nadalje, na inicijativu Predsjednika Odbora direktora EPH Stipe Ore&scaron;kovi\u0107a 2008. godine EPH je prvi u Hrvatskoj trebao oformiti Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo&nbsp; s urednicima Ivanom Zvonimirom-\u010ci\u010dkom, Gordanom Mali\u0107em i Nata&scaron;om &Scaron;kari\u010di\u0107. Na suradnju su me odmah pozvali Ivan Zvonimir \u010ci\u010dak i Nata&scaron;a &Scaron;kari\u010di\u0107, no nakon &scaron;to je kolegica gospodinu Ore&scaron;kovi\u0107u kao prvi projekt prijavila istra\u017eivanje korupcije u zdravstvenom sustavu, Centar vi&scaron;e nije odr\u017eao nijedan sastanak, niti se ikada oformio. <\/p>\n<p>U ljeto 2008. godine sam glavnom dr\u017eavnom odvjetniku Mladenu Baji\u0107u i ravnatelju USKOK-a Dinku Cvitanu dostavio dokaze o kupnji ispita na zagreba\u010dkom Sveu\u010dili&scaron;tu nakon \u010dega je usljedila&nbsp; operativna akcija Indeks. To je do sad najve\u0107a antikorupcijska akcija USKOK-a &#8211; tri mjeseca nakon po\u010detka provo\u0111enja mjera tajnog prislu&scaron;kivanja i pra\u010denja uhi\u0107eno je 108 studenata, profesora i posrednika.<\/p>\n<p>Tijekom i&scaron;\u010dekivanja rezultata te akcije novi glavni urednik Jutarnjeg lista Mladen Ple&scaron;e me pozvao u svoj ured i pitao jesam li razmi&scaron;ljao o prelasku u novu redakciju. Nakon toga, kada sam po\u010deo raditi za tjednik Globus, zatra\u017eio me da napi&scaron;em kako s tom akcijom nisam imao nikakve veze. Dapa\u010de, u telefonskom razgovoru zahtjevao je da napi&scaron;em kako je USKOK odli\u010dno napravio posao koji su, eto, novinari bezuspje&scaron;no poku&scaron;avali godinama. Odgovorio sam mu da mi ne pada na pamet da pi&scaron;em la\u017ei te mu poslao tekst koji nikad nije objavio.&nbsp; <\/p>\n<p>Nedugo zatim zapo\u010deo sam istra\u017eivanje o &scaron;vercu naftnih derivata u Hrvatskoj.&nbsp; Tri mjeseca nakon prikupljanja i analiziranja podataka napisao sam seriju \u010dlanaka o toj problematici. Podaci u bili pora\u017eavaju\u0107i; u pet godina u Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva gospodarstva, prodano 2.5 milijarde lo\u017e ulja i milijuni litara bezolovnog benzina i dizela vi&scaron;e nego &scaron;to je Ministarstvo financija uspjelo naplatiti PDV-a i tro&scaron;arina na te proizvode. <\/p>\n<p>Podaci do kojih sam do&scaron;ao pokazivali su da ravnatelj Carine, gospodin Mladen Bari&scaron;i\u0107, u tom periodu nije dao ni jedan nalog za kontrolu cisterni kojih se dnevno po hrvatskim cestama proveze \u010dak 2500. Unato\u010d pravomo\u0107nim presudama isti taj ravnatelj do danas nije vratio na posao ni Roberta Matijevi\u0107a, biv&scaron;eg carinika koji je dobio otkaz nakon otkri\u0107a &scaron;verca nafte i kave. <\/p>\n<p>&Scaron;vercer nafte Alen Barki, pak, nepravomo\u0107no je osu\u0111en na dvije godine uvjetnog zatvora,&nbsp; a dr\u017eavni slu\u017ebenici koji su zata&scaron;kavali kriminal postali su visoki rangirani du\u017enosnici ministarstava. Va&scaron;e Vije\u0107e nedavno je donijelo i zaklju\u010dak prema kojem je &quot;dr\u017eava sporo provodila zakon&quot;, a koliko mi je poznato, ministar gospodarstva Damir Polan\u010dec do danas nije odgovorio gdje je nestalo 2.5 milijarde lo\u017e ulja te milijuni litara bezolovnog benzina i dizela.<\/p>\n<p>Ministra financija Ivana &Scaron;ukera, kojem ovih dana u prora\u010dunu fale milijarde kuna, nitko ni&scaron;ta nije ni pitao, a glasnogovornice ministarstva Sanja Bach i carine Sanja Crnkovi\u0107 unato\u010d plasiranju falsificiranih podataka kojima su u javnosti htjele zata&scaron;kati razmjere organiziranog kriminala i dalje neka\u017enjeno provode ono &scaron;to im ministri ka\u017eu. <\/p>\n<p>Ono &scaron;to je za ministra &Scaron;ukera i Polan\u010deca danas, unato\u010d neprekidnoj &scaron;utnji o toj temi, neoboriva \u010dinjenica, jest da je prije nekoliko mjeseci policija otkrila privatnu rafineriju nadomak Zagreba u Rugvici u kojoj se lo\u017e ulje pretvaralo u lo&scaron; dizel. Informaciju na kojim se benzinskim postajama prodavao dizel iz Rugvice, me\u0111utim, dr\u017eava neshvatljivo skriva, a nepotrebno je isticati da se vlasnik rafinerije danas nalazi u bijegu, isto kao i &scaron;vercer kave koji je nedavno pobjegao prije izricanja presude.<\/p>\n<p>Nakon objavljivanja serije \u010dlanaka o organiziranom kriminalu u naftnom biznisu dobio sam \u010detiri prijetnje. U jednoj je anonimni po&scaron;iljatelj napisao &quot;da sam sljede\u0107i na listi za odstrel, zajedno s u\u017eom i &scaron;irom obitelji&quot;, no ta se prijetnja odnosila na pisanje o imovini vrijednoj 18 milijuna kuna koju je Slobodan Ljubi\u010di\u0107, dugogodi&scaron;nja desna ruka gradona\u010delnika Bandi\u0107a, uspio kupiti u nekoliko godina bez ijedne kune kredita iako je, prema podacima Porezne uprave, u tom periodu zaradio svega milijun kuna.<\/p>\n<p>Policija do danas nije otkrila tko je slao prijetnje ali mi je nedavno ograni\u010dila kretanje. Na molbu da mi dostave pismeni odgovor zbog \u010dega ne mogu putovati s njihovim prijevozom ukoliko odlazim van grada Zagreba, iako to pravo imaju druge &scaron;ti\u0107ene osobe, unato\u010d obe\u0107anjima, jo&scaron; nisam dobio odgovor.<\/p>\n<p>Kraj ove kronologije dijelom je poznat javnosti, a Va&scaron;em sam ga Vije\u0107u najavio na prvoj tematskoj sjednici protekle godine: u velja\u010di ove godine napisao sam&nbsp; za Globus pri\u010du o pranju novca u H\u017d-u koja je, radi cenzure novog glavnog urednika u Globusu, na moje insistiranje, objavljena u Jutarnjem listu. Tjedan dana nakon toga predlo\u017eio sam gospodinu Nenadu Polimcu da istra\u017eimo pod kojim je uvjetima premijerova k\u0107er, zajedno sa svojim de\u010dkom, dobila stipendiju za &scaron;kolovanje u New Yorku. Tri tjedna nakon toga, u po&scaron;tanskom sandu\u010di\u0107u na&scaron;ao sam obavijest o otkazu suradnje, s obrazlo\u017eenjem da ta tri tjedna nisam bio dostupan. <\/p>\n<p>Napominjem da mi je otkaz stigao u trenutku dok sam radi prijetnji bio pod policijskom za&scaron;titom, &scaron;to je nevjerojatno \u010dak i s aspekta odnosa poslodavca prema mojoj fizi\u010dkoj sigurnosti.&nbsp; Prema ugovoru koji sam, pak, imao s EPH, redakcija mi je trebala osigurati svu potrebnu za&scaron;titu. Zbog neispunjavanja svojih obaveza sam sada prisiljen tu\u017eiti EPH. Mjesec dana prije otkaza potpisao sam Inicijativu za sprje\u010davanje cenzure u medijima. Ova je Inicijativa najavila pokretanje stru\u010dnih skupina za analizu sadr\u017eaja objavljenih u najzna\u010dajnijim hrvatskim medijima. Kao &scaron;to su inicijatori ve\u0107 kazali, prije takve analize nemogu\u0107e je dati stru\u010dan pregled politi\u010dke i poslovne cenzure u hrvatskim medijima. Me\u0111utim, \u017eelim Va&scaron;e cijenjeno Vije\u0107e upozoriti na okolnosti koje su poznate i verificirane u &scaron;irokoj javnosti, a da na njih ni izdava\u010di, ni Vlada, pa ni postoje\u0107a tijela za za&scaron;titu novinarske struke u Hrvatskoj nisu reagirala.<\/p>\n<p>1. Svakodnevna je praksa da ministri u Vladi i visoki pravosudni du\u017enosnici komuniciraju s predstavnicima izdava\u010da, odnosno \u010dlanovima Uprave. Njihove \u017eelje poslije se proslije\u0111uju urednicima, a urednici ih proslje\u0111uju novinarima. Ratko Ma\u010dek biv&scaron;i glasnogovornik Vlade a sada lobist i konzultant, primjerice, redoviti je posjetitelj u zgradi EPH. I sami urednici, a ovdje govorim o Mladenu Ple&scaron;eu, pod pseudonimom objavljuje tekstove koji slu\u017ee za rehabilitaciju pojedinih politi\u010dara. <\/p>\n<p>Ako niste znali, urednik Ple&scaron;e pod pseudonimom I&scaron;tvan Kri\u017e na duplerici je pro&scaron;le godine objavio pri\u010du u kojoj biv&scaron;eg ministra \u017du\u017eula predstavlja kao jednog od sudionika &quot;velike svjetske smotre umjetnosti u St. Moritzu&quot;. Zaboravio je, me\u0111utim, napisati da je na toj smotri sa ministrom \u017du\u017eulom boravio i on sam, u pratnji svoje supruge. Ve\u010deru na kojoj su zajedno boravili tijekom smotre nije ni spomenuo, &scaron;to su na njoj dogovarali poznato je samo njima a tko je platio boravak obitelji \u017du\u017eul i Ple&scaron;e u luksuznom hotelu, mo\u017eete samo poga\u0111ati.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>2. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, Uprava EPH, te uredni&scaron;tva &quot;Slobodne Dalmacije&quot; i &quot;Jutarnjeg lista&quot; i &quot;Globusa&quot; redovito sura\u0111uju oko na\u010dina izvje&scaron;tavanja o svakom potezu Ministarstva. Ova je situacija navela troje novinara iz SD i JL da intervencije ministra Primorca i njegovog Ureda za odnose s javno&scaron;\u0107u prijave Hrvatskom novinarskom dru&scaron;tvu. Rezultat zajedni\u010dke akcije je porazan: za vrijeme studentskih prosvjeda, neprekidno su se tra\u017eili na\u010dini difamacije cijelog pokreta, a na vrhuncu krize, ministar Primorac je osobno u&scaron;etao u reakciju JL-a &scaron;to je izvazvalo konsternaciju me\u0111u novinarima. Zatra\u017eeno je o\u010ditovanje Uprave EPH i Uredni\u010dkog kolegija, no nikakav odgovor do danas nije stigao. HND na ovaj podatak nije reagirao.<\/p>\n<p>3. U studenome protekle godine ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi\u0107 predstavio je javnosti reformu zdravstva; u cijelom EPH sustavu nije objavljen gotovo nijedan kriti\u010dki tekst o reformi. Pomo\u0107nica Glavnog urednika Slobodne Dalmacije i vode\u0107a hrvatska zdravstvena novinarka Nata&scaron;a &Scaron;kari\u010di\u0107 izvijestila je javnost na Skup&scaron;tini HND-a kako je premijer Sanader zvao sve glavne urednike na prezentaciju zdravstvene reforme u MZSS, prije nego je ona predo\u010dena novinarima, javnosti i politi\u010dkim partnerima. Ovo nikada nije demantirano iz ureda Vlade, a HND nikada nije javno osudio nezapam\u0107eni komplot Vlade i izdava\u010da oko promjena u jadnom va\u017enom javnom sektoru. <\/p>\n<p>4. Biv&scaron;i novinar EPH Ned\u017ead Haznadar profesionalno sastavlja govore zagreba\u010dkom gradona\u010delniku Milanu Bandi\u0107u, a prije svog odlaska novinar Haznadar tra\u017eio je od kolega informacije o mogu\u0107im novinskim napisima o Bandi\u0107u. Sa svim ovim podacima obra\u0107am se va&scaron;em cijenjenom tijelu \u017eele\u0107i da ocijenite navedene doga\u0111aje, a osobito \u010dinjenicu da nijedno strukovno tijelo nije reagiralo na ovako eklatantne primjere sprege politike i izdava\u010dkih ku\u0107a.&nbsp; <\/p>\n<p>Tako\u0111er molim da ocijenite odgovornost HND-a za izostanak adekvatne reakcije u povodu otkaza koje smo kolegica &Scaron;kari\u010di\u0107 i ja dobili u &quot;Slobodnoj Dalmaciji&quot; i &quot;Globusu&quot;. Posebno jo&scaron; jednom isti\u010dem da su se ovakve stvari do sada iznosile isklju\u010divo kada su u pitanju javni mediji, jer je njihova sprega s politkom dio na&scaron;e tradicije.&nbsp; Moje je mi&scaron;ljenje da se situacija zna\u010dajno pogor&scaron;ava kad u tu igru u\u0111u i privatni mediji, ne samo zato &scaron;to u takvoj situaciji novinari vi&scaron;e nemaju izbora, nego i zbog skrivenih razloga za&scaron;to se privatni profit mije&scaron;a s politikom. <\/p>\n<p>Na\u017ealost, za ono &scaron;to se doga\u0111a u hrvatskim medijima drugih ozbiljnih razloga osim korupcije, nema.&nbsp; Podsje\u0107am Vas da se prema definiciji u naj&scaron;irem smislu, korupcijom smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Jeste li korupciju prepoznali u ovom izlaganju, odgovorite sami.<\/p>\n<p>I za kraj, ukoliko se pitate za&scaron;to o svemu ovome nisam izvjestio prije, moram Vas objasniti kako svojim ugovorima EPH zabranjuje novinarima da o najve\u0107oj izdava\u010dkoj ku\u0107i u Hrvatskoj govore negativno pod prijetnjom otkaza.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/business.hr\/Default2.aspx?ArticleID=f22fa97d-b6c0-436e-a472-d47f63929d34&amp;open=sec\"><em>bsiness.hr<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvoje Appelt, biv&scaron;i novinar Jutarnjeg lista i Globusa, zaslu\u017ean je za otkrivanje nekih od najve\u0107ih korupcijskih afera u povijesti neovisne Hrvatske.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46997"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46997\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}