{"id":46987,"date":"2009-06-07T23:28:22","date_gmt":"2009-06-07T23:28:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46987"},"modified":"2009-06-07T23:28:22","modified_gmt":"2009-06-07T23:28:22","slug":"radiceva-cesta-kroz-crnu-goru-vrijedi-kao-sto-tankera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/07\/radiceva-cesta-kroz-crnu-goru-vrijedi-kao-sto-tankera\/","title":{"rendered":"Radi\u0107eva cesta kroz Crnu Goru vrijedi kao sto tankera"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatski konzorcij u utorak u Podgorici potpisuje ugovor koji gra\u0111evinare \u010dini najve\u0107im izvoznicima <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Petar Grubi\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Novoosnovani hrvatski konzorcij Konstruktor, \u010diji su vlasnici splitski Konstruktor-in\u017eenjering i zagreba\u010dke tvrtke IGH i Tehnika, sutra \u0107e u Podgorici s crnogorskom Vladom potpisati ugovor o gradnji autoceste Bar &#8211; Boljare, koja povezuje jug i sjever Crne Gore. Vrijednost posla je 2,77 milijardi eura, a gra\u0111evinski vrlo zahtjevnu trasu od 169 kilometara hrvatski gra\u0111evinari moraju zavr&scaron;iti do listopada 2016. godine.<\/p>\n<p><strong>Pomo\u0107 dr\u017eave<\/strong><\/p>\n<p>Otkako je Hrvatska postala samostalna dr\u017eava, to je najve\u0107i izvozni posao hrvatskog gospodarstva i gra\u0111evinarstva.<\/p>\n<p>Posao stolje\u0107a hrvatski konzorcij dobio je na javnom natje\u010daju, na kojemu je sudjelovalo jo&scaron; pet mo\u0107nih gra\u0111evinskih konzorcija iz Austrije, Gr\u010dke, Izraela i Francuske. Konzorcij Konstruktor je u stopostotnom hrvatskom vlasni&scaron;tvu, a osnovale su ga tri gra\u0111evinske tvrtke. U njoj splitski Konstruktor-in\u017eenjering ima 60 posto udjela, IGH 25 posto, a Tehnika 15 posto.<\/p>\n<p>&#8211; Ovim poslom na&scaron;e gra\u0111evinarstvo je postalo najbolji i najprofitabilniji hrvatski izvozni proizvod &#8211; zadovoljno ka\u017ee Jure Radi\u0107, direktor IGH.<\/p>\n<p>Za one koji ne znaju koliko je 2,77 milijardi eura, najbolje je re\u0107i da toliko iznosi tre\u0107ina ukupnog godi&scaron;njeg hrvatskog izvoza. Ili, primjerice, da bi zaradili toliko novca, hrvatski brodograditelji, koje sna\u017eno potpoma\u017ee dr\u017eava novcem iz prora\u010duna, morali bi napraviti sto velikih brodova \u010dija je vrijednost oko 30 milijuna eura. Ako k tome pribrojimo i \u010dinjenicu da \u0107e konzorcij Konstruktor jo&scaron; 30 godina upravljati crnogorskom \u017eilom kucavicom, koju \u0107e izgraditi za manje od sedam godina, onda je to bez sumnje najve\u0107i izvozni iskorak hrvatskih cestograditelja. Naime, glavna crnogorska autocesta gradit \u0107e se po principu javno-privatnog partnerstva kao &scaron;to su se u Hrvatskoj uo\u010di Svjetskog prvenstva u rukometu gradile sportske dvorane.<\/p>\n<p>&#8211; Ponuda na&scaron;eg konzorcija obuhva\u0107a projektiranje, izgradnju, financiranje, odr\u017eavanje i upravljanje autocestom tijekom razdoblja izgradnje i 30 godina koncesije. Dijelom \u0107e se izgradnja autoceste financirati iz cestarine, dijelom iz kredita koje smo osigurali kod Zagreba\u010dke banke, a dio \u0107e financirati i crnogorska Vlada &#8211; dodaje Jure Radi\u0107.<\/p>\n<p>Crnogorski ministar prometa Andrija Lompar, pak, ka\u017ee da je to prvi projekat javno-privatnog partnerstva u njegovoj zemlji.<\/p>\n<p>&#8211; Te&scaron;ko je bilo na\u0107i doma\u0107e resurse za ovako velik posao. Vlada je odvojila sto milijuna eura za gradnju prve dionice autoceste, a taj novac \u0107e biti upla\u0107ivan investitoru u \u010detiri tran&scaron;e &#8211; ka\u017ee ministar Lopmar.<\/p>\n<p><strong>Dragocjeno iskustvo<\/strong><\/p>\n<p>Kao &scaron;to su vlasnici konzorcija Konstruktor bili vje&scaron;ti u pregovaranju i dobivanju graditeljskog posla stolje\u0107a, tako \u0107e i njihovi radnici, in\u017eenjeri, projektanti, mostograditelji i tunelograditelji, zajedno sa svojim kooperantima morati biti vje&scaron;ti u gradnji vrlo zahtjevne autoceste.<\/p>\n<p>\u010cak 37 posto duljine objekata na toj trasi otpada na zahtjevne tunele, mostove i vijadukte. Po projektu je predvi\u0111eno da moraju probiti 48 tunela i izgraditi 107 mostova i vijadukata.<\/p>\n<p>&#8211; Cijela trasa dijeli se na pet dionica. Prioritetna dionica je Smokovac &#8211; Mate&scaron;evo od 40 kilometara. Nalazi se sjeverno od Podgorice i najzahtjevnija je dionica. Gotovo 60 posto te dionice otpada na mostove, vijadukte i tunele. Ina\u010de, na cijeloj trasi ukupna duljina mostova i vijadukata u punom profilu je 22,5 kilometara ili 13 posto duljine cijele trase, a tunela 38,2 kilometara ili 23,3 posto duljine autoceste &#8211; ka\u017ee Jure Radi\u0107.<\/p>\n<p>Hrvatski gra\u0111evinari punih &scaron;est godina i osam mjeseci gradit \u0107e najve\u0107u crnogorsku autocestu. Iskustvo koje su stekli grade\u0107i autocestu u Hrvatskoj bit \u0107e im od velike koristi.<\/p>\n<p>Ovaj poslovno gra\u0111evinski iskorak u Crnoj Gori toliko im je podigao poslovno samopouzdanje i ve\u0107 pripremaju novi konzorcij koji bi sli\u010dan model ponudio BiH za gradnju Koridora 5C, Jadransko-jonskog koridora od Hrvatske preko Crne Gore do Albanije i jo&scaron; nekih autocesta u susjednim zemljama i isto\u010dnoj Europi.&nbsp; <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vecernji.hr\/newsroom\/news\/international\/3304859\/index.do\">Ve\u010dernji list<\/a><\/p>\n<hr \/>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/index1.php?module=1&amp;menu=20 \">Pristup svim sadr\u017eajima na ovom portalu je besplatan. Ako \u017eelite da doprinesete unapre\u0111ivanju projekta, mo\u017eete ga donirati.<\/a> <\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatski konzorcij u utorak u Podgorici potpisuje ugovor koji gra\u0111evinare \u010dini najve\u0107im izvoznicima <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46987","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46987\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}