Ugledni povjesni\u010dar smatra da se legenda o kralju Arthuru temelji na tri povijesne li\u010dnosti, od kojih je rimski vojskovo\u0111a Lucius Artorius Castus, koji je imao golemo imanje u Podstrani, prvi kralj Arthur<\/p>\n
Pi\u0161e: Vanja Nezirovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Ugledni povjesni\u010dar smatra da se legenda o kralju Arthuru temelji na tri povijesne li\u010dnosti, od kojih je rimski vojskovo\u0111a Lucius Artorius Castus, koji je imao golemo imanje u Podstrani, prvi kralj Arthur<\/p>\n Vjerujem da je kralj Arthur u stvarnosti bio rimski vojskovo\u0111a Lucius Artorius Castus koji je pokopan u Dalmaciji – izjavio je ugledni britanski povjesni\u010dar John Matthews, savjetnik ameri\u010dkog producenta Jerryja Bruckheimera za posljednju veliku filmsku verziju pri\u010de o legendarnom engleskom kralju. <\/p>\n U filmu "Kralj Arthur", redatelja Antoinea Fuquea, vladara Lancelota glumio je Clive Owen, a film iz 2004. najavljivan je kao "povijesno utemeljena neispri\u010dana pri\u010da koja je inspirirala legendu". Lik legendarnoga kralja scenarist David Franzoni, koji je napisao scenarij i za "Gladijatora", temeljio je na vojskovo\u0111i koji je \u017eivio u 2. stolje\u0107u, a pokopan je u Podstrani pokraj Splita i za to postoji materijalni dokaz. Tamo je donedavno stajala njegova nadgrobna plo\u010da, ali zidi\u0107 uz mjesno groblje u Podstrani danas je razrušen. Ovih su dana splitski konzervatori izvadili plo\u010du kako bi je o\u010distili, analizirali i konzervirali. <\/p>\n – Zbog duge izlo\u017eenosti atmosferilijama, kemijskim i mehani\u010dkim ošte\u0107enjima površina spomenika je uništena. Zamijenit \u0107emo ga kopijom, a original pohraniti u muzejskoj zbirci Podstrana – poru\u010dili su iz Ministarstva kulture. <\/p>\n Na korak od Jadranske magistrale stolje\u0107ima je stajao materijalni dokaz impresivnog vojnog puta rimskog vojskovo\u0111e, koji podsje\u0107a na \u017eivot kralja Arthura. Tijekom stolje\u0107a je pre\u017eivjela legenda o kralju Arthuru koji se prvi put kao mitski kralj Brita spominje u Nennijevu djelu o povijesti Britanije u 9. stolje\u0107u, a poslije se legenda prenosila s koljena na koljeno. Ta plo\u010da uz crkvu Sv. Martine, tik do ceste, pre\u017eivjela je tijekom stolje\u0107a razna ošte\u0107enja. U Ministarstvu tvrde da \u0107e postaviti repliku, ali nitko od nadle\u017enih ne najavljuje arheološko istra\u017eivanje podru\u010dja na kojemu se plo\u010da nalazila ne bi li se mo\u017eda dokazala povijesna spekulacija Johna Matthewsa, našeg sugovornika i konzultanta scenarista filma.<\/p>\n Je li kralj Arthur, najpoznatiji lik keltske mitologije i od 13. stolje\u0107a središnja figura brojnih knji\u017eevnih djela, doista Lucius Artorius Castus koji je pod stare dane \u017eivio i umro u Dalmaciji? <\/p>\n – Vjerujem da je on prvi kralj Arthur u povijesti – nastavlja razgovor povjesni\u010dar Matthews koji je napisao više od 100 knjiga o kralju Arthuru i ve\u0107 40 godina prou\u010dava tu legendu. <\/p>\n No, hrvatski znanstvenici znatno su oprezniji. Arheolog Dino Demicheli, asistent Mirjane Sanader, predstojnice Katedre na Odsjeku za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr\u017ei da ta spekulacija nije dokazana, ali smatra da "o\u010dito nije budalaština" i da bi bilo zanimljivo na tom podru\u010dju provesti istra\u017eivanje. <\/p>\n Naglašava da su arheološka istra\u017eivanja skupa i zahtjevna te da je podru\u010dje cijele Dalmacije arheološki zanimljivo. No, prije nego što po\u010dne kopanje, trebalo bi provesti istra\u017eivanje posebnim strojevima "kako se ne bi uništilo tlo te kako bi se utvrdilo ima li nešto ispod", predla\u017ee arheolog Demicheli. Navedena plo\u010da nije nadgrobni spomenik i teško je sa sigurnoš\u0107u utvrditi je li ona na tom zidi\u0107u bila originalno postavljena ili je onamo donesena s nekog drugog mjesta. <\/p>\n – Nekad su ljudi raznosili kamenje, ali vjerujem da ovu plo\u010du nisu dovukli izdaleka. U Dalmaciji je bilo dovoljno kamenja i nisu ga morali donositi – objasnio je Demicheli.<\/p>\n U Ministarstvu kulture teoriju po kojoj je snimljen filmski hit smatraju neozbiljnom: "povezivanje imena Artorius s kraljem Arthurom izlazi iz okvira ozbiljnog znanstvenog pristupa našoj spomeni\u010dkoj baštini".<\/p>\n – Dajte vašem ministru kulture da pro\u010dita moju knjigu ‘King Arthur: History & Legend’. Mo\u017eda promijeni mišljenje – rekao je povjesni\u010dar Matthews.<\/p>\n On vjeruje da je Artorius bio prvi kralj Arthur, a kad ka\u017ee prvi, zapravo smatra da je legenda o kralju Arthuru spoj više stvarnih likova jer se ne temelje sve legende na jednoj li\u010dnosti. Tako Matthews vjeruje da se tri povijesne li\u010dnosti mogu povezati s kraljem Arthurom. <\/p>\n – Prvi se u povijesti s tim imenom pojavio Lucius Artorius Castus – dodao je Matthews.<\/p>\n Tu je teoriju prvi iznio ameri\u010dki povjesni\u010dar Kemp Malone još 1925. godine. On je u \u010dlanku "Artorius" napisao: "Jedina povijesna li\u010dnost s kojom se mo\u017ee povezati junak britanske legende o kralju Arthuru je rimski vojskovo\u0111a iz 2. stolje\u0107a Lucius Artorius Castus". Matthews je davno pro\u010ditao taj \u010dlanak, ali se ozbiljno tom teorijom po\u010deo baviti tijekom rada na filmu koji se nizom detalja razlikuje od brojnih pri\u010da o kralju Arthuru. <\/p>\n – Što sam više istra\u017eivao, to sam nailazilo na sve zanimljivije podatke koji su se podudarali. Danas sam uvjeren da je Lucius Castus bio prvi kralj Arthur. Druga dvojica pojavila su se u 5. i 6. stolje\u0107u, a mogu\u0107e je da su i ime dobili po prvom – napomenuo je Matthews.<\/p>\n Koliki bi zna\u010daj to otkri\u0107e imalo za britansku povijest?<\/em> <\/p>\n – Izazvalo bi velika negodovanja u Britaniji kada bi se pokazalo to\u010dno. Sje\u0107am se kad smo radili film da su me neki Britanci nazivali lopovom. Optu\u017eivali su me da im \u017eelim ukrasti kralja Arthura. O\u010dito je da bi to bilo veliko otkri\u0107e. Nesumnjivo bi bilo dobro provesti arheološko istra\u017eivanje tog podru\u010dja Dalmacije jer tko zna što se sve tamo mo\u017ee prona\u0107i – rekao je Matthews i dodao da i jedna ameri\u010dka povjesni\u010darka upravo piše veliku knjigu s tom tezom.<\/p>\n U Hrvatskoj se tom tematikom znanstveno još nitko nije bavio. Akademik Nenad Cambi naveo je da je o toj ideji kod nas razmišljao dr. Julijan Medini s Filozofskog fakulteta u Zadru, ali nije napisao rad o toj temi.<\/p>\n – Smrt ga je, na\u017ealost, pretekla, pa nije objavio svoje rezultate – istaknuo je akademik Cambi koji se još nije ozbiljno uhvatio te teme. <\/p>\n Dodao je da je natpis s plo\u010de iz Podstrane davno objavljen. Otkrio je kako je Medini u jednom radu iznio mišljenje da je Artorius bio namjesnik provincije Liburnije, ali nije isklju\u010deno da se kratica LIB \u010dita kao Liburnorum, odnosno da je Artorije bio zapovjednik Liburna. Akademik Cambi dr\u017ei kako je opravdana pretpostavka da je u Arthurovoj mitogenezi utjecaj mogao imati rimski vojskovo\u0111a.<\/p>\n – Artorije je bio zapovjednik raznih legija, mizenske flote. Imao je zna\u010dajnu karijeru. Tijekom 2. stolje\u0107a ratovao je i upravljao u Britaniji. Nadimak Castus upu\u0107uje na to da je u svom krugu smatran moralnom osobom. Pokopan je u Podstrani gdje je posjedovao veliko imanje od mora do padina Mosora jer natpis na plo\u010di upu\u0107uje da se radi o nadgrobnoj plo\u010di. Pretpostavlja se da je imanje dobio kao nagradu za vojne pothvate. O veli\u010dini imanja svjedo\u010di golemi mlin za masline koji nisam vidio nigdje drugdje, a koji se tako\u0111er nalazi na lokalnom groblju. Pozabavit \u0107u se tim pitanjem samo ako uo\u010dim da mogu pridonijeti rasplitanju enigme ili ako otkrijem neke novosti ili pukotine u dosad iznesenim tezama. Zasad, \u010dini mi se, to vrijeme nije došlo – zaklju\u010dio je Cambi.<\/p>\n Nakon razgovora s akedmikom stojim pokraj mlina za masline u Podstrani. Obrastao je travom, jedva ga se vidi, a projekt ozbiljnog arheološkog istra\u017eivanja tog podru\u010dja zasad još ne postoji. <\/p>\n