{"id":46967,"date":"2009-05-15T10:40:49","date_gmt":"2009-05-15T10:40:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46967"},"modified":"2009-05-15T10:40:49","modified_gmt":"2009-05-15T10:40:49","slug":"smrt-pravne-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/05\/15\/smrt-pravne-drzave\/","title":{"rendered":"Smrt pravne dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

Granica koju je premijer prešao odre\u0111ena je u Kaznenom zakoniku, i zove se "ometanje pravde", do izmjene prije nekoliko godina poznato kao "prisila prema pravosudnom du\u017enosniku"<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Sr\u0111an Dvornik<\/strong><\/em><\/p>\n

Postoji obilje ozbiljnih razloga da se stalno pitamo: vlada li ovom zemljom pravo ili pak tako \u010desto, sa svih strana, zazivana politi\u010dka volja? Odakle bi Sanaderu ina\u010de palo na pamet tvrditi da presuda o krivici Glavaša i ostalih loše utje\u010de na (pred)izbornu utrku? Sanader je Glavašu priznao status legitimnog, pa makar i odmetnutog dionika nacionalisti\u010dke hegemonije, status u koji nije pametno dirati baš pred izbore. Ako je Glavaš ne samo smatrao da je iznad pravosudnog postupka, nego mu je to pravo efektivno, jednim zna\u010dajnim dijelom, i priznato, dr\u017eava se nema pravo zvati pravnom.  <\/p>\n

Osim trenuta\u010dno najpoznatije tjeralice, netko bi u Hrvatskoj trebao hitno raspisati i jednu tra\u017eilicu: za Mladenom Baji\u0107em, po zvanju "dr\u017eavnim odvjetnikom", a po funkciji – nadati se – i javnim tu\u017eiteljem. Branimira Glavaša se, naime, potra\u017euje, ali ga ne treba tra\u017eiti jer se dobro zna gdje je. Mladen Baji\u0107 se, nasuprot tome, kre\u0107e ispod razine radara javnosti. Da li zbog toga što leti nisko, ili što radari nisu ni podešeni da ga prona\u0111u – kakogod bilo, njegova je izo\u010dnost iz javnosti upadljiva poput neke "gromoglasne šutnje".<\/p>\n

Što se dogodilo? To da je premijer Sanader prekršio normu neovisnosti sudstva više nije vijest. \u010covjek je, o\u010devidno zabrinut zbog mogu\u0107eg ishoda predstoje\u0107ih lokalnih izbora, prošle subote (otvaraju\u0107i nekakvih predizbornih 9 km asfalta) javno izvalio da se zagreba\u010dki \u017eupanijski sud, donijevši osu\u0111uju\u0107u presudu protiv Branimira Glavaša u prvom stupnju, ni manje ni više nego umiješao u predizbornu kampanju. Pošto je tako sudskom vije\u0107u \u017deljka Horvatovi\u0107a umo\u010dio nos u njegovu presudu, onako kako se maloj, još neobu\u010denoj maci stavlja na znanje da se popiškila na krivo mjesto, gazda je još priprijetio i da \u0107e "razgovarati" s tatom, ministrom Šimonovi\u0107em, valjda radi daljnjih odgojnih mjera. Razgovarati, ni više ni manje, nego o "neprihvatljivom ponašanju sudbene vlasti koja se izravno uklju\u010dila u izvršnu vlast i izbornu kampanju".<\/p>\n

Za razliku od mnogih drugih ranijih presizanja \u010delnika izvršne vlasti u sve i sva, ovaj se put ne mo\u017eemo potu\u017eiti na manjak reakcija, ali izgleda da nisu svi reagirali na iste stvari. Zadiranje u neovisnu domenu sudstva prepoznali su neki opozicijski politi\u010dari i novinski komentatori. Predsjednik suda\u010dke udruge i prozvani ministar govorili su o tome kao o nekom teorijskom pitanju, tvrde\u0107i da se va\u017ee\u0107e norme diobe vlasti, uklju\u010duju\u0107i neovisnost sudstva, poštuju. \u0110uro Sessa je ustvrdio da Sanader "griješi" kada misli da se presude donose kako bi se pogodovalo ili štetilo takmacima u izbornoj utrci; Šimonovi\u0107 je pak – nakon o\u010devidno instruktivnog ‘razgovora’ – potvrdio da je tajming presude za Vladu nezgodan, ali da je, je li, upravo to dokaz kako sudstvo djeluje samostalno. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin je prvog radnog dana nakon Sanaderovog ispada ipak bio konkretniji, slu\u017ebeno ocijenivši da je tom "neprimjerenom izjavom… prije\u0111ena granica koja se u odnosu na sudstvo i njegovu neovisnost ne smije prije\u0107i".<\/p>\n

Reakcije se dakle, osim izjave predsjednika Vrhovnog suda, kre\u0107u izme\u0111u tvrdnji kako Sanaderova objeda nije to\u010dna, jer sudovi su, ka\u017eu, autonomni, i ocjena premijerovog psihi\u010dkog stanja (jer ga, po Šimonovi\u0107u, "brine mogu\u0107i negativni utjecaj takve presude na atmosferu koja se stvara uo\u010di lokalnih izbora"). Nije, me\u0111utim, pitanje je li premijer kao kakav promatra\u010d sa strane to\u010dno ocijenio (ne)ovisnost sudstva, nego koliko je, kao mo\u0107an akter, utjecao na njegovo dalje ponašanje.<\/p>\n

Granica koju je premijer prešao odre\u0111ena je u Kaznenom zakoniku, i zove se "ometanje pravde", do izmjene prije nekoliko godina poznato kao "prisila prema pravosudnom du\u017enosniku". Prema najnovijoj va\u017ee\u0107oj formulaciji u 309. \u010dlanku (usput, nakon desetak novelacija od njegovog donošenja 1997., zaista bi bilo po\u017eeljno da Sabor nalo\u017ei objavljivanje mjerodavnog pro\u010diš\u0107enog teksta tog temeljnog krivi\u010dnopravnog akta), inkriminira se, izme\u0111u ostaloga, i ovo: "Tko za vrijeme postupka pred sudom, a prije donošenja pravomo\u0107ne sudske odluke, u javnim sredstvima priop\u0107avanja, na javnom skupu ili pred skupinom ljudi, sustavno iznosi mišljenje o tome kako bi u tom slu\u010daju pravosudni du\u017enosnik trebao postupati ili kakve odluke donositi, kaznit \u0107e se …".<\/p>\n

Je li Sanader "na javnom skupu" iznio "mišljenje o tome kako bi u tom slu\u010daju pravosudni du\u017enosnik trebao postupati"? Jest; ustvrdio je da sudac nije smio objaviti presudu osam dana prije izbora, i još to nazvao neprihvatljivim. Mora li javni tu\u017eitelj, premda titularno odre\u0111en kao "dr\u017eavni odvjetnik", u ime javnosti i vladavine prava pokrenuti postupak protiv takvog ometanja pravde? Mora. Pa što \u010deka Baji\u0107? Ne znamo.<\/p>\n

Je li mo\u017eda i ovakvo pitanje "prisila prema pravosudnom du\u017enosniku"? Nije, jer o tome još nema postupka pred sudom. Ali ako se to što javnost, dr\u017eavljanke i dr\u017eavljani onoga \u010dega je on dr\u017eavni odvjetnik, imaju pravo javno prozivati tog du\u017enosnika da uzme pravo u zaštitu tuma\u010di kao prisila – spremno priznajem da to \u010dinim.<\/p>\n

Kad bi postupak u ime zakona i prava bio pokrenut, mo\u017eda bi se ve\u0107 i u predistra\u017enoj fazi zapelo za pitanja što se jasno name\u0107u iz samog zakonskog teksta: je li Sanader ometao pravdu "za vrijeme postupka pred sudom", i je li to u\u010dinio "sustavno"? Tvrdim da je odgovor na oba pitanja potvrdan: postupak pred sudom završava donošenjem pravomo\u0107ne presude, a ne svršetkom sjednice, pa niti one na kojoj je objavljena nepravomo\u0107na presuda. Zaštita pravosu\u0111a od pritisaka odnosi se i na podnošenje mogu\u0107ih \u017ealbi i postupak po njima, a ne tek na jednu fazu cijele pri\u010de. A što je sa "sustavnoš\u0107u"? Ne samo što je Sanader svoju objedu izrekao više puta, jasno rekavši da pri njoj ostaje; on je na visokoj i mo\u0107noj sistemskoj poziciji, koja njegovim rije\u010dima daje sistemski zna\u010daj \u010dak i kad bi bile izre\u010dene jednokratno i u afektu.<\/p>\n

Što, dakle, \u010deka javno tu\u017eiteljstvo? Dvoji li mo\u017eda o dodirljivosti osumnji\u010denika? Teško; tamo bi barem morali znati da je mandat saborskog zastupnika Ive Sanadera zamrznut njegovim prelaskom na poziciju u izvršnoj vlasti, pa je tako zamrznut i onaj tako sramotno široko korišteni imunitet protiv pravnog progona i pritvaranja. Ili dvoje o tome da li kao tu\u017eitelji po slu\u017ebenoj du\u017enosti štite pravo, ili pak kao odvjetnici rade za dr\u017eavu?<\/p>\n

To pitanje uop\u0107e ne postavljam s ironijom. Postoji obilje ozbiljnih razloga da se stalno pitamo: vlada li ovom zemljom pravo ili pak tako \u010desto, sa svih strana, zazivana politi\u010dka volja? Štoviše, ne samo volja, nego jedan hegemoni sklop iz kojega ta volja proizlazi, sklop koji zapravo ima dr\u017eavu, a sastoji se iz mre\u017ee što drma politikom i kontrolira ekonomiju (legalnu i organizirano ilegalnu) te iz ideologije u kojoj ta ‘elita’ predstavlja naciju, nacija predstavlja hrvatsku etniju, a njen kolektivni identitet je iznad svakog prava i morala. Jer odakle bi Sanaderu ina\u010de palo na pamet tvrditi da presuda o krivici Glavaša i ostalih loše utje\u010de na (pred)izbornu utrku? Zna se o \u010demu su se tokom dosadašnjeg sudskog postupka lomila koplja izvan samog tog postupka: o tome smije li jedan "oslobodilac" Osijeka i jedan od "tvoraca hrvatske dr\u017eave" biti dodirljiv sudskom postupku? Smije li se protiv njega uop\u0107e voditi istraga? Smije li se i njega, zbog te\u017eine mogu\u0107eg djela, dr\u017eati u pritvoru?<\/p>\n

Sanader je, dakle, Glavašu priznao status legitimnog, pa makar i odmetnutog dionika te nacionalisti\u010dke hegemonije, status u koji nije pametno dirati baš pred izbore. Glavaš se suprotstavljao ne optu\u017enici, nego samom pravosudnom postupku, a u krugu oko njega (pa sad mi formalno poga\u0111ajmo da li i pod njegovim utjecajem) razvijen je \u010ditav repertoar ometanja pravde: zastrašivanje svjedoka, pritisak na policijske du\u017enosnike, otkrivanje i identiteta zašti\u0107enih svjedoka i sadr\u017eaja njihovih iskaza, skrivanje i uništavanje mogu\u0107ih dokaza, la\u017eno svjedo\u010denje, nasilje nad potencijalnim svjedocima… I – ništa. Od nadle\u017enih vlasti ni pisma ni razglednice (premda zakon jasno inkriminira "silu, prijetnju ili kakav drugi oblik prisile" prema "pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vještaku" – \u010dl. 304 KZ), pa vi sad recite da sve to zapravo ne u\u017eiva neku vanzakonsku, ali mnogo ja\u010du legitimnost u ovakvom društvu.<\/p>\n

Ako je Glavaš ne samo smatrao da je iznad pravosudnog postupka, nego mu je to pravo efektivno, jednim zna\u010dajnim dijelom, i priznato (od zadr\u017eavanja imuniteta protiv pritvora, preko toleriranja ometanja pravde u njegovu korist, do mogu\u0107nosti da pobjegne od pritvora nakon donošenja presude), dr\u017eava se nema pravo zvati pravnom. Samo, to nosioca funkcije odvjetnika takve dr\u017eave ne osloba\u0111a odgovornosti: pravna dr\u017eava ne pada s neba, ona se pravi, prije svega time da du\u017enosnici vrše du\u017enost i aktivno zastupaju svoje institucionalne funkcije. Ili podnesu ostavku.<\/p>\n

zamirzine.net<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Granica koju je premijer prešao odre\u0111ena je u Kaznenom zakoniku, i zove se "ometanje pravde", do izmjene prije nekoliko godina poznato kao "prisila prema pravosudnom du\u017enosniku"<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46967","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46967"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46967\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}