{"id":46953,"date":"2009-04-29T15:32:20","date_gmt":"2009-04-29T15:32:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46953"},"modified":"2009-04-29T15:32:20","modified_gmt":"2009-04-29T15:32:20","slug":"odnos-hrvatske-i-srbije-popravlja-policija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/29\/odnos-hrvatske-i-srbije-popravlja-policija\/","title":{"rendered":"Odnos Hrvatske i Srbije popravlja – policija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Gordan Mali\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Uhi\u0107enje Sretena Joci\u0107a, alias Joce Amsterdama, najbolja je unutarnjopoliti\u010dka vijest iz Srbije još od vremena famozne policijske akcije Sablja. Tada su uhi\u0107eni pripadnici tzv. zemunskog klana, a zatvoren je i osu\u0111en njihov vo\u0111a Milorad Lukovi\u0107 Legija. <\/p>\n

Sablja je uslijedila nakon ubojstva premijera Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, dok je uhi\u0107enje Sretena Joci\u0107a preduhitrilo latentnu mogu\u0107nost atentata na Borisa Tadi\u0107a. "Balkanski kralj droge" ili "najve\u0107i balkanski ubojica", kako su Joci\u0107a nazivali mediji, svojim je utjecajem zaprijetio politi\u010dkom vrhu dr\u017eave. Prema izvorima Jutarnjeg lista, srbijanski predsjednik Boris Tadi\u0107 odigrao je klju\u010dnu ulogu u Joci\u0107evu uhi\u0107enju. <\/p>\n

Bio je potaknut prijete\u0107im porukama koje su, navodno, stizale iz Joci\u0107eva tabora te nagovještajem novog vala mafijaških obra\u010duna u Beogradu. <\/p>\n

Odluka o kona\u010dnom obra\u010dunu s Joci\u0107em kod Tadi\u0107a je sazrela prije desetak dana kada je o njoj izvijestio i hrvatski dr\u017eavni vrh. Zauzeo se za još intenzivniju policijsku suradnju izme\u0111u Hrvatske i Srbije te najavio rat kriminalnom klanu Sretena Joci\u0107a. Sama \u010dinjenica da predsjednik Srbije razgovara s hrvatskim dr\u017eavnicima o rješavanju jednog gnusnog zlo\u010dina i tra\u017ei pomo\u0107 dalekose\u017ena je promjena u politi\u010dkoj komunikaciji izme\u0111u dviju zemalja. <\/p>\n

Do ju\u010der je, naime, takav odnos povjerenja bio rezerviran isklju\u010divo za pripadnike podzemlja, što je, u kona\u010dnici, dokazalo ubojstvo Ive Pukani\u0107a kao rezultat suradnje transnacionalnih mafijaških klanova. <\/p>\n

Taj su napredak omogu\u0107ili i resorni ministri Tomislav Karamarko i Ivica Da\u010di\u0107 te direktori policija, Faber i Veljovi\u0107, koji su, prvi put nakon rata, ostvarili operativnu suradnju koja se temelji na osobnom i institucionalnom povjerenju. To je velika prekretnica. Novost koja je zaslu\u017eila naslovnicu BBC-jeva portala ili adekvatan \u010dlan\u010di\u0107 u New York Timesu.<\/p>\n

Policije dviju dr\u017eava uspjele su ostvariti ono na \u010demu uzalud radi ve\u0107 druga generacija politi\u010dara: vratile su povjerenje u mogu\u0107nost otvorene suradnje me\u0111u dr\u017eavama i institucijama. <\/p>\n

Ne samo da su suradnjom riješili jedan dobro organiziran zlo\u010din, nego su nasrnuli na sam vrh balkanske mafije \u010dija se mo\u0107 nadmetala s autoritetom dr\u017eave.<\/p>\n

Privo\u0111enje Joce Amsterdama, koji je prije nekoliko godina u Beogradu otkupio zgradu beogradskog MUP-a i uselio se u vilu Slobodana Miloševi\u0107a, prvi je vidljiv dokaz te promjene. U Hrvatskoj su, nešto ranije, po\u010dele antikorupcijske i antimafijaške akcije \u010diji je cilj unošenje nesigurnosti i panike u redove organiziranog kriminala. Posljednja takva akcija je otvaranje istrage protiv Bla\u017ea Petrovi\u0107a kojega u policijskim krugovima nazivaju "ra\u010dunovo\u0111om mafije". Doga\u0111aju se i druge akcije, sa širom platformom.<\/p>\n

Po\u010detkom travnja su policijska ministarstva u regiji na adrese europskih sigurnosnih agencija dostavila evidenciju lokalnih kriminalnih skupina kako bi se njihovim pripadnicima ote\u017eao prelazak schengenske granice. <\/p>\n

U dogovoru s Uredom Europola stotine notornih imena srbijanske i hrvatske kriminalne scene sada se nalaze na "crnim listama EU" te prolaze\u0107i neugodne provjere pri svakom prelasku granice u vlastitim i drugim dr\u017eavama. Time im se šalje politi\u010dka poruka da više ne spadaju u kategoriju "zašti\u0107enih gra\u0111ana", \u010dime se ostvaruje po\u017eeljni društveni ideal nulte tolerancije u odnosu prema indiciranim kriminalcima. <\/p>\n

Slike ubijenih mafijaša spaljenih u automobilu ponovno su osvanule u lokalnom beogradskom tisku, ali ih je brzo prekrio val vijesti o uhi\u0107enju "balkanskog bossa" Sretena Joci\u0107a. Srbijanski mediji prate svaki detalj operacije, ali se još uvijek ne usude donositi politi\u010dke zaklju\u010dke. Tradicionalno su oprezni. <\/p>\n

I nakon Sablje je, naime, slijedilo jedno razdoblje zatišja pa ponovnog bujanja kriminala i društvene apatije. No, srbijanska i hrvatska policija sada rade zajedno. Ta je vijest toliko nevjerojatna da se automatski mora proglasiti najpozitivnijim doga\u0111ajem u posljednjih nekoliko godina u odnosima izme\u0111u Hrvatske i Srbije, bez obzira na razo\u010daranja koja mogu slijediti.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Gordan Mali\u0107 Uhi\u0107enje Sretena Joci\u0107a, alias Joce Amsterdama, najbolja je unutarnjopoliti\u010dka vijest iz Srbije još od vremena famozne policijske akcije Sablja. Tada su uhi\u0107eni pripadnici tzv. zemunskog klana, a zatvoren je i osu\u0111en njihov vo\u0111a Milorad Lukovi\u0107 Legija. Sablja je uslijedila nakon ubojstva premijera Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, dok je uhi\u0107enje Sretena Joci\u0107a preduhitrilo latentnu mogu\u0107nost […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46953","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46953"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46953\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}