\\'Kontroliraj naftu i kontrolirat \u0107eš dr\u017eave, kontroliraj hranu i kontrolirat \u0107eš ljude, kontroliraj novac i kontrolirati \u0107eš svijet\\’<\/p>\n
Pi\u0161e: Politika.com<\/strong><\/em><\/p>\n Prema podacima svjetske organizacije World Food Program milijardu ljudi u svijetu je kroni\u010dno pothranjeno.18 000 ljudi umre od gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika ve\u0107ina od tog u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i sli\u010dan broj europljana (po nekim studijama). Trenutna financijska kriza digla je troškove hrane\/srezala financiranje u toj mjeri da se procjenjuje kako \u0107e te brojke samo rasti, a sve je šira pojava gladi i u razvijenim dr\u017eavama poput SAD-a. Rješavanje globalne financijske krize na na\u010din na koji se rješava, a to je pumpanje novih bilijardi eura i dolara sadašnjih i budu\u0107ih poreznih obveznika u svjetsku financijsku Ponzi shemu vrlo vjerojatno \u0107e rezultirati produbljivanjem recesije, pa i po nekim procjenama, depresijom. Došla ona u obliku deflacije ili hiperinflacije, a što ovisi samo o odlukama centralnih i necentralnih bankara, te pridru\u017eenih financijskih ministara, ja i ve\u0107ina vas koji ovo \u010ditate \u0107emo dodatno osiromašiti, no vjerojatno \u0107emo nekako pre\u017eivjeti. Za milione ne tako sretnih, to \u0107e zna\u010diti smrt od gladi. <\/p>\n Proizvodnja hrane u svijetu u zadnjih par godina ne prati porast stanovništva iz nekoliko razloga. Do prije godinu dana, proizvo\u0111a\u010di hrane bili su pritisnuti rastu\u0107im cijenama energenata s jedne, te sve te\u017eim tr\u017eišnim uvjetima s druge strane (iskrivljenim sustavima poticaja, sve ve\u0107im regulacijama i administrativnim preprekama) te je poljoprivreda bila prili\u010dno neprivla\u010dan posao za prosje\u010dnog poduzetnika. S dolaskom financijske krize cijene poljoprivrednih proizvoda srozale su se, a uvjeti financiranja pogoršali, tako da poljoprivrednici sve te\u017ee financiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju od sjetve do sjetve. U isto vrijeme sve je ve\u0107a upotreba poljoprivrednih površina za proizvodnju biogoriva, novog debelo subvencioniranog ekološkog hita. Zalihe \u017eitarica i ri\u017ee u svijetu su na niskim razinama, i raznorazni stru\u010dnjaci i investitori ve\u0107 se klade na visoke cijene hrane u budu\u0107nosti i kupuju velike koli\u010dine tzv. agricultural commodities, tj. svjetskih robnih zaliha pšenice, je\u010dma, še\u0107era isl… kao što su prije par godina ulagali u naftu po cijeni od 50 dolara po barrelu i prodavali je po 140 dolara, sada ula\u017eu u hranu. Kako sada vidimo, visoke cijene nafte bile su uzrokovane primarno financijskim špekulacijama na svjetskim tr\u017eištima nafte, a tek sekundarno omjerom ponude i potra\u017enje u realnoj ekonomiji. Isto tako, nadolaze\u0107i nedostatak hrane ne\u0107e biti uzrokovan fizi\u010dkom nemogu\u0107noš\u0107u proizvodnje, nego kao rezultat prelijevanja krize iz financijskog sektora u realnu ekonomiju. Usko grlo u proizvodnji dovesti \u0107e do rasta realnih cijena hrane, koji \u0107e biti multipliciran ulaganjem u hranu kao financijsku investiciju. Autor knjige: The end of oil (koja je izašla po\u010detkom 2007. godine, dok je cijena nafte bila oko 50 dolara) prošle godine je objavio i novi uradak: The end of food (zanimljiv redosljed). Zanimljiva je \u010dinjenica kako su visoke cijene nafte bile katalizator (uz tzv. globalno zatopljenje) za politi\u010dki motivirano ulaganje u obnovljive izvore energije (me\u0111u njima i biogoriva), zna\u010dajan faktor u preorijentaciji mnogih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da sa uzgoja hrane na uzgoj goriva kao profitabilnije djelatnosti. Na sli\u010dan na\u010din mo\u017eemo o\u010dekivati kako \u0107e rezultiraju\u0107e usko grlo u proizvodnji hrane biti savršen izgovor za pokušaj nasilnog uvo\u0111enja genetski modificiranih organizama (GMO) putem novih zakonskih normi i poticaja, a sve u plemenitu svrhu hranjenja gladnih u zemljama (zaustavljenim) u razvoju. <\/p>\n No kao što biogoriva niti teoretski ne mogu riješiti probleme energije ili navodnog globalnog zatopljenja, tako ni GMO tehnologija ne\u0107e niti mo\u017ee biti rješenje problema gladi u svijetu. Kako \u0107e patentirani proizvodi kompanija \u010dija je glavna motivacija zarada riješiti probleme gladi najsiromašnijih, nije zadovoljavaju\u0107e objašnjeno. Pogotovo kad uzmemo u obzir \u010dinjenicu da su mnoge dr\u017eave u kojima ljudi gladuju u isto vrijeme izvoznice hrane!! Osobno sam bio i na raznoraznim prezentacijama zlatne ri\u017ee, jabuke koja ne\u0107e pocrniti kad ju ogulite, pamuka navodno otpornog na nametnike isl. \u010duda. Jasno je kao dan da je tehnologija skupa, posljedice nepredvidljive, te da ne nudi nikakve prednosti niti u pogledu produktivnosti niti u pogledu kvalitete. O opasnostima široke uporabe GMO-a i njihovog puštanja u okoliš da i ne govorimo. Monopol kao posljedica intelektualnih prava na hranu i apsolutna ovisnost seljaka o proizvo\u0111a\u010du takvog sjemena (i popratnih proizvoda) ne nudi nikakve prednosti niti za seljake. Detaljno su opisana negativna iskustva sa GMO proizvodima farmera u Argentini, Kanadi i Indiji. Sve što nudi je mogu\u0107nost copyrigt-a na hranu, te obe\u0107ava ogromne budu\u0107e zarade na naplati intelektualnih prava na tako modificirane biljke i \u017eivotinje, pa \u010dak i na tradicionalne sorte (oko toga se trenutno vodi velika borba)!!! A budu\u0107i svi moramo jesti, tr\u017eište je osigurano. Osigurano ne tr\u017eišnim mehanizmima, nego regulatornom protekcijom. Tako npr. prema va\u017ee\u0107im EU zakonima nigdje nije obavezno nazna\u010diti da li odre\u0111eni proizvod sadr\u017ei GMO, niti izgleda da \u0107e to biti slu\u010daj u bli\u017eoj budu\u0107nosti, iako ogromna ve\u0107ina potroša\u010da \u017eeli i ima pravo na tu informaciju. Kao vrhunac farse ide se i toliko daleko da se EU parlamentu predla\u017ee zakonska regulativa po kojoj bi se hrana koja sadr\u017ei do 5% GMO mogla certificirati kao organska, bio hrana.<\/p>\n Zdravi razum govori da GMO nisu rješenje za glad u svijetu, plauzibilniji je scenarij u kojem \u0107e nekoliko centara mo\u0107i u budu\u0107nosti kontrolirati svjetske tokove hrane, a kako \u0107e to izgledati sa stanovišta stanovništva slikovito se moglo vidjeti pred godinu dana na cijenama nafte, i trenutno na svjetskoj financijskoj krizi.<\/p>\n Poznata je izreka bivšeg ameri\u010dkog ministra vanjskih poslova (i neslu\u017ebenog \u010dlana Obamine administracije) Henry-a Kissingera: ‘Kontroliraj naftu i kontrolirat \u0107eš dr\u017eave, kontroliraj hranu i kontrolirat \u0107eš ljude, kontroliraj novac i kontrolirati \u0107eš svijet’.<\/p>\n