Zloguki proroci tvrde da \u0107e ve\u0107 za koju godinu novim generacijama trebati puno mašte da zamisle vrijeme u kojemu su ljudi na kioscima kupovali nekakve buntove papira sa otisnutim tekstovima pa ih listali i \u010dit(uck)ali uz štetnu kafu i pogubnu cigaretu. <\/p>\n
Pi\u0161e: Muharem Bazdulj<\/strong><\/em><\/p>\n Svetlana Ra\u017enatovi\u0107, poznata i popularna estradna umjetnica, izjavila je poodavno u jednom od svojih brojnih intervjua kako "voli gledati filmove s tu\u017enim hepiendom". De\u017eurni podrugljivci su se, naravno, sprdali sa o\u010ditim oksimoronom, no neki su pametni ljudi i onomad primijetili da je oksimoron u praksi samo prividan jer – kako znaju svi filmofili – zbilja postoje filmovi koji zajedno sa odjavnom špicom gledaocu ostavljaju gorko-sladak okus u ustima, filmovi za koje baš i nije pogrešno kazati da imaju "tu\u017ean hepiend". Jedan takav "film" bli\u017ei se kraju u cijelom svijetu, a u našim \u0107e se krajevima, slutim, okon\u010dati tu\u017enim hepiendom. "Film" o kojemu je rije\u010d otvara se motom s Hegelovim potpisom, onom famoznom re\u010denicom o \u010ditanju novina kao jutarnjoj molitvi modernog \u010dovjeka, a zove se, recimo, "Epoha štampe". Film je ovdje, naravno, samo metafora; pri\u010da o svršetku epohe štampe i novina ne doga\u0111a se (na\u017ealost?) na celuloidnoj vrpci, nego u stvarnosti. Svakim danom sti\u017eu vijesti o krizi u najve\u0107im svjetskim novinskim institucijama: od New York Timesa do Boston Globea. Globalna ekonomska kriza potpomognuta besplatnom internetskom konkurencijom ne tako polako ali prili\u010dno sigurno ispisuje epitaf "pravim" novinama. Zloguki proroci tvrde da \u0107e ve\u0107 za koju godinu novim generacijama trebati puno mašte da zamisle vrijeme u kojemu su ljudi na kioscima kupovali nekakve buntove papira sa otisnutim tekstovima pa ih listali i \u010dit(uck)ali uz štetnu kafu i pogubnu cigaretu. Ne\u0107e to vrijeme nikom pretjerano nedostajati, nikom osim ša\u010dici neizlje\u010divih nazadnjaka i konzervativaca. <\/p>\n Zašto bi nekome nedostajalo vrijeme u kojemu su novine bile "sedma sila", u kojem su se diktatori bojali novina, u kojima su novinari svoju hrabrost znali i glavom platiti (kao Slavko \u0106uruvija prije ta\u010dno deset godina)? Zašto bi nekome nedostajalo zlo nedemokratsko vrijeme u kojem nije bilo dovoljno nešto o ne\u010dem "misliti" nego se tra\u017eila i pismenost i nekakav nesretni stil i barem tra\u010dak originalnosti da bi to mišljenje bilo relevantno? Zašto bi neko preferirao vrijeme u kojem su se ugledne institucije zabrinuto pitale "Šta \u0107e pisci u kolumnama?", u odnosu na vrijeme u kojem svi nesmetano kolumniraju na svojim blogovima i fejsbuk profilima? Zašto bi neko preferirao vrijeme u kojem se ni pismo \u010ditalaca nije moglo objaviti bez punog imena i prezimena, adrese i kontakt telefona, u odnosu na vrijeme kad u anonimnim komentarima mo\u017eeš voditi polemiku sa samim sobom slu\u017ee\u0107i se razli\u010ditim "nikovima"? Zašto bi se neko nostalgi\u010dno sje\u0107ao vremena u kojem su se rije\u010di i re\u010denice potpisivale s punom odgovornoš\u0107u, sa sviješ\u0107u o mogu\u0107im posljedicama, kad je došlo vrijeme u kojem se mo\u017ee slobodno, neka\u017enjeno i neodgovorno tru\u0107ati o svemu i sva\u010demu bez bilo kakvih posljedica? Zašto bi se neko nostalgi\u010dno sje\u0107ao vremena u kojem su tekstovi imali autora sa imenom i prezimenom, u vremenu kad se ostvarila demokratska utopija tanko\u0107utnih uglednika koji su i in illo tempore tvrdili da su najve\u0107a tekovina demokratije tajno glasanje i anonimnost? Zašto bi neko \u017ealio za vremenom kad je va\u017enije bilo biti pametan nego glasan, kad je došlo vrijeme u kojem postoji svijest da je lakše i bolje biti glasan nego pametan? Zašto bi neko \u017ealio za vremenom u kojem se tekst nije mogao objaviti bez nekoliko "kontrola", kad je došlo vrijeme u kojem je mogu\u0107e objaviti sve što ti srce \u017eeli i to potpuno nekontrolirano? Zašto bi neko mislio da je bilo bolje vrijeme u kojem je postojala neka hijerarhija vrijednosti, kad je stiglo vrijeme sveop\u0107e uravnilovke? Zašto bi neko mislio da je bolje vrijeme u kojem su postojale vrlo vidne razlike, kad je stiglo vrijeme u kojem svi znamo da su svi (oni) – isti? <\/p>\n Ma, ti su si nazadnjaci i konzervativci ionako sami krivi, kad se ve\u0107 nisu mogli prilagoditi i aklimatizirati! Pa i dinosauri su zbog toga izumrli, zar ne? Ko im je kriv što nisu znali prepoznati duh vremena?! Nešto bi oni insistirali na nekom moralu i nekakvim principima, a u vremenu kad se sve mo\u017ee relativizirati; postmoderna je to, bato, anything goes!<\/p>\n Korifeji distopijske knji\u017eevnosti pribojavali su se vremena u kojem \u0107e produkte "Gutenbergove galaksije" uništiti plamen. Takva je bojazan bila neosnovana. Kako bi rekao pjesnik iz onog zlog vremena kad je i pisanje poezije podrazumijevalo talenat i obrazovanje – svjetovi ne propadaju uz prasak, nego uz cviljenje. I propast "epohe štampe" zbiva se, evo, uz cviljenje razli\u010ditih dušebri\u017enika, politi\u010dkih aktivista koji mimikrijski glume borce za op\u0107e dobro, la\u017enih ekologa, samoproglašenih eksperata, akademskih titulara "znanja", osupnutih sekretarica i ostalih malogra\u0111ana. Cvile oni tako zbog politi\u010dke nekorektnosti, cvile zbog tobo\u017enje neuljudnosti, cvile jer se neko usu\u0111uje misliti svojom glavom bez da tra\u017ei njihov imprimatur, cvile jer neko zdravorazumski prosu\u0111uje, a ne filtrira svoj sud kroz pomodne "izme"; cvile, a istovremeno likuju jer se nadaju kraju jedne epohe. Njihovoj nadi, me\u0111utim, nedostaje izvjesnost, ali nada ipak, kako dobro znaju fanovi herc-romana, umire posljednja. Pravi tu\u017eni hepiend!<\/p>\n