{"id":46938,"date":"2009-04-12T12:54:58","date_gmt":"2009-04-12T12:54:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46938"},"modified":"2009-04-12T12:54:58","modified_gmt":"2009-04-12T12:54:58","slug":"ni-caru-carevo-ni-bogu-bozje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/12\/ni-caru-carevo-ni-bogu-bozje\/","title":{"rendered":"Ni caru carevo ni bogu bo\u017eje"},"content":{"rendered":"<p>U Beogradu to nikako ne ide &#8211; \u010dak i u predavanju ex cathedra svima smeta neki ozbiljniji razgovor o odnosima Crkve i dr\u017eave. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Mirko \u0110or\u0111evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong><br \/>Va\u017ena je politika partije<\/strong><\/p>\n<p>U Beogradu to nikako ne ide &#8211; \u010dak i u predavanju ex cathedra svima smeta neki ozbiljniji razgovor o odnosima Crkve i dr\u017eave. Kada pomenete da je Isus li\u010dno &#8211; i pravno precizno &#8211; odvojio Crkvu i dr\u017eavu i navedete Mateja (u 22.21) ili Marka (u 12.17) &#8211; nekakvi partijski &raquo;sociolozi&laquo; i agitatori di\u017eu dreku do neba. To je, ka\u017eu, parabola. Ne, nije parabola jer je rimski pravnik Poncije Pilat uredno uneo u zapisnik Isusove re\u010di &#8211; &raquo;Moje carstvo nije od ovoga sveta&laquo; i klevetu su smislile tajne slu\u017ebe izvesnog Levi Mateja. Niko ne\u0107e ni da \u010duje jer navodno to je ura\u0111eno 1789. ili 1905. i danas je to ne samo model nego i priznata civilizacijska tekovina. I u dr\u017eavi i u Crkvi isto. Ima Srbija primerno dobar Ustav koji to reguli&scaron;e a ima i SPC svoj Ustav koji stanje odvojenosti prihvata. U dr\u017eavi su sasvim zaboravili &scaron;ta je carevo-dr\u017eavno a u Crkvi odavno niko ne haje za ono bo\u017eje. Malo ko ho\u0107e da \u010duje da je Crkva spasenjska ustanova a ne politi\u010dka organizacija. I sve je mogu\u0107e, pa i neka sednica Vlade u patrijar&scaron;iji.<\/p>\n<p>Tako smo dobili &raquo;cirkus&laquo; &#8211; re\u010d se ne mo\u017ee izbe\u0107i &#8211; u vezi sa Zakonom o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>Nema smisla govoriti o tome, ali se jedan dokument ne mo\u017ee zaobi\u0107i. Dugujemo ga poznatom piscu D. \u0106osi\u0107u koji ga donosi u knjizi Vreme zmija (Beograd 2009) i on pokazuje da ono &scaron;to poglavar SPC zna, i to jasno, nikog ne zanima u Sinodu jer se i tamo ravnaju prema politici nekih politi\u010dkih partija. Kazuje patrijarh Pavle kako je prestolonaslednik Aleksandar od njega tra\u017eio da se u SPC moli za njega i kraljevski dom. Patrijarh Pavle je odgovorio &#8211; &raquo;Mi \u017eivimo u dr\u017eavi koja je republika, i ne mo\u017eemo u molitvama da pominjemo Vas jer u srpskim crkvama se nije molilo ni za Va&scaron;eg dedu kada je bio kralj&laquo; &#8211; ne, u Sinodu ne\u0107e ni da \u010duju i molili su mimo kanona za koga sve ne. Niti je Crkvi stalo do svog Ustava i kanonskog reda niti dr\u017eava mnogo mari za svoj Ustav. Ne zna se &scaron;ta pi&scaron;e na prvoj strani monete a &scaron;ta imamo na nali\u010dju, a to su u\u010denici pitali Isusa. Va\u017ena je politika odre\u0111ene partije i tu po\u010dinju nevolje, jer Crkva se oglasila &#8211; na to ona ima pravo &#8211; o Statutu Vojvodine i sada o ovom zakonu koji sankcioni&scaron;e diskriminaciju i nasilje na svakoj pa i na verskoj osnovi. Samo to i ni&scaron;ta vi&scaron;e kako je to u svim evropskim zemljama i to ve\u0107 vi&scaron;e od dvesta godina.<\/p>\n<p><strong>Dimna zavesa episkopa Irineja<\/strong><\/p>\n<p>A diskriminacije ima na svakoj osnovi, na verskoj posebno. Muslimani Srbije, podeljeni u dve IZ, pote\u017eu oru\u017eje, ima i ranjenih, a u Kragujevcu i jo&scaron; nekoliko gradova Srbije jaki policijski efektivi jedva izlaze na kraj sa pravoslavcima koji se tuku oko liturgije i tu ima ozbiljno povre\u0111enih. U programima brojnih paracrkvenih organizacija pi&scaron;e da recimo Rome i Jevreje te posebno homoseksualce &raquo;treba istrebiti iz dr\u017eave srpske&laquo;. Nije re\u010d samo o programima, na ulicama se doga\u0111aju krvavi incidenti. Da bi se problem prikrio Irinej, episkop ba\u010dki, koristi jednu vrstu dimnih zavesa u ovoj borbi. Sve se prebacuje na problem homoseksualnosti koji od pamtiveka prati ljudsku vrstu &#8211; ima toga i u vojsci i u policiju a posebno u Crkvi. Tako je bilo i tako \u0107e i biti. Nikada to nije re&scaron;eno nekim zakonom, ali se diskriminacija mora sankcionisati. U tome je i smisao ovog ataka na principe sekularne dr\u017eave i njenih zakonodavnih tela. No i onaj ko nije \u010ditao Clausewitza zna da dimne zavese u borbi imaju dvostruku funkciju. Ili se iza njih neko skriva da bi se neopa\u017eeno povukao i odstupio, ili se pak iza dimne zavese vr&scaron;i pregrupisavanje snaga i priprema za novi nastup i juri&scaron;. U Srbiji danas u pitanju je ovo drugo. Zakon \u0107e stoga u Narodnoj skup&scaron;tini jednom pro\u0107i, ali \u0107e biti mnogo natezanja, odugovla\u010denja i svi \u0107e koristiti ovu priliku za svo\u0111enje politi\u010dkih ra\u010duna. U\u010desnici su se za to dobro pripremili i dobro su uigrali ono &scaron;to nazivaju simfonija ili sinergija u odnosima izme\u0111u dr\u017eave i Crkve. Tako se pona&scaron;aju ministri iz kabineta M. Cvetkovi\u0107a i vladike iz Sinoda a iza svega stoji borba za mo\u0107 i ekonomsku poziciju u dru&scaron;tvu. U tom smislu su pripremili neka lukavstva kakva se u borbama koriste &#8211; smislili su da postoje neke tradicionalne crkve i druge koje to nisu. Sada se iz ovih drugih \u010duje da su diskriminisani. Toga nigde u svetu nema niti je nauci poznato ne&scaron;to sli\u010dno. Tu nije kraj &#8211; sve su se crkve i verske organizacije &#8211; koje se ina\u010de tradicionalno ne trpe &#8211; slo\u017eile da je SPC najtradicionalnija i ona sada i prima udarce iz lai\u010dke javnosti. Dr\u017eava je to primila kao normalno i donet je i Zakon o crkvama i verskim zajednicama koji je apsolutno suprotan Ustavu Srbije a neke dublje veze nema ni sa Ustavom SPC. Ova igra je prosto dijaboli\u010dna i ni&scaron;ta se ne krije. Radi se o imovini i politi\u010dkoj mo\u0107i &#8211; ni o \u010demu drugom. Jo&scaron; nema zakona o denacionalizaciji a nekakve vrbove komisije za restituciju crkvene imovine vra\u0107aju kapom i &scaron;akom i sve to &raquo;po zakonu&laquo;. Niko ne zna koji je to zakon. Crkvama je data politi\u010dka mo\u0107 i sada se svi pitaju gde \u0107e se to zaustaviti. Onaj ko ne vidi da je ovo politi\u010dka borba ne zna mnogo o odnosima Crkve i dr\u017eave u Evropi. U Srbiji se Vlada boji Crkve, uga\u0111a joj zarad bira\u010da na izborima, a Crkva se svuda name\u0107e kao realna sila. Trenutno je to klasi\u010dna ravnote\u017ea straha i niko ne zna kako bi se to moglo urediti &#8211; va\u017eni su partijski interesi i \u0107ar od imovine. Stoga \u0107e ova borba potrajati i svaka \u0107e se prilika koristiti za odmeravanje snaga.<\/p>\n<p><strong>Mahinacije i kombinacije partijske oligarhije<\/strong><\/p>\n<p>Ni u strukturama dr\u017eavne mo\u0107i ni u episkopatu niko i ne krije namere. Neki veseli &#8211; biv&scaron;i ministar &#8211; S. Samard\u017ei\u0107 ne boji se da ponovi svoju devizu &#8211; &raquo;Crkva mora da bude deo sistema odlu\u010divanja&laquo;. Njemu sekundiraju neki partijski sociolozi po zadatku, koji ne kriju da ne mogu da zamisle, recimo, lustraciju u Crkvi. Istini za volju, ministar R. Ljaji\u0107 dobro vidi u \u010demu je problem i to jasno i ka\u017ee &#8211; &raquo;Crkva ima podr&scaron;ku nekih vladaju\u0107ih i nekih opozicionih stranaka&laquo; i to je to i tu smo gde smo. Ljaji\u0107 jasno dodaje da se Crkva protivi &raquo;duhu zakona&laquo;. Ova muka nije od ju\u010de. Slavni srpski zakonopisac Bo\u017ea Grujovi\u0107 je to osetio jo&scaron; pod Kara\u0111or\u0111em. Verovao je on da i crkve moraju &raquo;pod zakon koji je volja vilajetska&laquo;, odnosno narodna, no ovog umnog \u010doveka smo ionako zaboravili. Mirno se bratstvu od nekolicine kalu\u0111era vra\u0107a 1.762,5 hektara zemlje i &scaron;ume i niko ne sme ni da pita kako je to &raquo;po zakonu&laquo;. Imaju puno prava oni koji podse\u0107aju da Srbija u tranziciji mora, izme\u0111u ostalog, da vrati crkve u ustavno stanje. To \u0107e biti dugotrajan i slo\u017een proces jer se u smeru klerikalizacije oti&scaron;lo daleko. To bi bilo bolje i za Crkvu jer bi bez stege dr\u017eave mogla da vr&scaron;i svoju misiju. O tome se \u0107uti danas jer nije lako zameriti se partijskim oligarsima. Ni svemo\u0107nim mitronosnim glavama i bradama u Sinodu. Svi sve znaju i svi slo\u017eno \u0107ute a u SPC je po&scaron;teno o svemu progovorio episkop Grigorije &#8211; u\u0107utkali su ga. Crkva ima svoj tradicionalno strukturalni &scaron;kolski sistem i kada u ovom momentu veronauka &raquo;ne ide&laquo; u dr\u017eavnim &scaron;kolama svi \u0107ute iako dobro znaju za&scaron;to ne ide. Kakve \u0107e izmene i kompromisi biti ugovoreni, o tome mnogo ne znamo, ali znamo drugo &#8211; muka ova nije od ju\u010de i ne\u0107e se danas okon\u010dati. Ne znamo koliko \u0107e jo&scaron; sednica Vlade biti sazvano signalom mobilnog telefona nekog vladike, ali znamo da se sli\u010dnim pozivima na\u010delnik \u017eandarmerije u Novom Sadu javljao pod opasa\u010dem.<\/p>\n<p>Sve ovo je doslovce potvrdila rasprava u visokom domu Republike &#8211; a bilo je tu\u017eno sve to gledati i slu&scaron;ati. U crkvama se godi&scaron;nje ra&scaron;\u010dini stotine sve&scaron;tenika zbog homoseksualnih uznemiravanja ili pedofilije, a kod nas se &#8211; u slozi izme\u0111u dr\u017eave i Crkve &#8211; o tome ne sme ni govoriti. A ovaj se zakon uop&scaron;te time i ne bavi &#8211; taj fenomen u ljudskoj vrsti postoji i ni zakon ni nauka ne mogu da ga &raquo;re&scaron;e&laquo;. Svi bi ipak da diskrimini&scaron;u svakog &#8211; i toga ima na svakom koraku. Ono o \u010demu su govorili poslanici bilo je tuga golema i da nije bilo gospo\u0111e Suzane Grubje&scaron;i\u0107 jedva da bi se znalo o \u010demu se radi &#8211; pomenuta gospo\u0111a S. Grubje&scaron;i\u0107 je trezveno, bez okoli&scaron;enja i odli\u010dno upu\u0107ena u sve dimenzije problema govorila i o tipovima klerikalizacije. O nepotrebnom strahu od Crkve, ali i o ataku crkava na sekularnu dr\u017eavu i njene vrednosti. Ona se nije bojala da udari i na legendu koju zasnivaju na nekakvim &raquo;istra\u017eivanjima&laquo; o nekakvih 95% gra\u0111ana Srbije koji se deklari&scaron;u kao vernici. Svaki parohijski sve&scaron;tenik \u0107e vam jasno re\u0107i da broj gra\u0111ana koji su vernici ne se\u017ee ni do 10% u svakom mestu. Uostalom i uzalud &#8211; bezmalo polovina gra\u0111ana Srbije i ne pripada Srbima ili pravoslavcima.<\/p>\n<p>I Crkva i dr\u017eava \u0107e morati da &raquo;progutaju&laquo; ovaj zakon ali \u0107e godinama jo&scaron; imati problema sa duhom zakona kao takvog.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.republika.co.yu\/450-451\/24.html\"><em>Republika<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Beogradu to nikako ne ide &#8211; \u010dak i u predavanju ex cathedra svima smeta neki ozbiljniji razgovor o odnosima Crkve i dr\u017eave. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46938"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46938\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}