{"id":46937,"date":"2009-04-11T08:43:37","date_gmt":"2009-04-11T08:43:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46937"},"modified":"2009-04-11T08:43:37","modified_gmt":"2009-04-11T08:43:37","slug":"viskovic-zemlje-bivse-sfrj-su-trebale-odbiti-nato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/11\/viskovic-zemlje-bivse-sfrj-su-trebale-odbiti-nato\/","title":{"rendered":"Viskovi\u0107: Zemlje biv\u0161e SFRJ su trebale odbiti NATO"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Igor Lasi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Na svom putu u NATO, politi\u010dka elita Republike Hrvatske pregazila je niz civilizacijskih tekovina, a ponajprije volju stanovništva koje se u ispitivanjima javnog mišljenja natpolovi\u010dno izjašnjavalo protiv hrvatskog \u010dlanstva u Sjevernoatlantskom savezu…<\/em> <\/p>\n

O tome smo razgovarali s prof. dr. Nikolom Viskovi\u0107em s Pravnog fakulteta u Splitu, uglednim publicistom i knji\u017eevnim prevoditeljem te nevladinim aktivistom-borcem za ljudska i \u017eivotinjska prava, jednim od najistaknutijih hrvatskih nezavisnih intelektualaca. U potonjoj kategoriji, doduše, baš i ne bilje\u017eimo neku strašnu konkurenciju, pogotovu kad je NATO posrijedi; bilo bi jako teško danas na\u0107i nekoliko javnih osoba koje \u0107e kriti\u010dki i znala\u010dki poput Viskovi\u0107a razglabati ovu problematiku, kontaminiranu brojnim neodr\u017eivim razlozima za paktiranje. Ali, budu\u0107i da uvjerljivi argumenti nisu hrvatskoj vlasti niti opoziciji ni trebali – nego je javnost naprosto zanemarena, i to kao nikada ranije u Hrvatskoj – sve je na koncu došlo na svoje… Hrvatska je prije nekoliko dana kona\u010dno primljena u NATO, skupa s Albanijom  <\/p>\n

DANI: Svi hrvatski saborski zastupnici, osim nestrana\u010dkog Dragutina Lesara, digli su ruku za ulazak u NATO. S druge strane, upravo je nametljiva \u010dinjenica gra\u0111anskog neslaganja s tim? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Jad našeg politi\u010dkog \u017eivota vidi se i po tome što mi, zapravo, nemamo nikakve lijeve ili ekološke stranke. To što je odluka o ulasku u NATO donesena punim konsenzusom vladaju\u0107ih i opozicije, u demokratskom svijetu bila bi sasvim nezamisliva situacija. Ta nemogu\u0107a situacija o\u010dituje se u neslaganju golemog dijela stanovništva s re\u010denim konsenzusom. I dok u javnosti postoje razli\u010diti motivi za protivljenje ulasku Hrvatske u NATO, zanimljivo je da u partijskim krugovima tako\u0111er postoje mnogostruki razlozi za ulazak… Razlozi politi\u010dara nisu analizirani, a ispada kako je rije\u010d o jedinom krupnom i aktualnom pitanju našeg društvenog \u017eivota u kojem se javlja takva neobrazlo\u017eena suglasnost. Sve je to više nego jasan indikator da imamo vrlo manjkavu, posve netipi\u010dnu strana\u010dku opoziciju. <\/p>\n

DANI: Zašto se toliko gra\u0111ana opire NATO-u, makar samo u anketama? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Da, ljudi se opiru mo\u017eda \u010dak i u ve\u0107oj mjeri nego u nekim naprednijim europskim društvima. A to bi upravo mogao biti i razlog zbog \u010dega, tzv. politi\u010dka elita paradoksalno ignorira tu hrvatsku specifi\u010dnost. To je o\u010devidna karakteristika našeg partijsko-politi\u010dkog provincijalizma ili, pak, poltronstva u odnosu na SAD. S utjerivanjem u ameri\u010dku guzicu radi stjecanja poena, kako na kreditno-monetarnom polju, tako i zbog ulaska u Europsku uniju. Tre\u0107e, ne manje va\u017eno, zbog prikupljanja eventualne podrške u našim unutarbalkanskim sva\u0111ama, dakle, s konkretnom ra\u010dunicom prema Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori. Toga u Italiji i Francuskoj nema, znate, mi smo jednostavno ovisnici o jednom ratu za kojega stalno tra\u017eimo saveznike, te iz kojega stalno dalje projiciramo ratne odnose na sadašnjost i budu\u0107nost. <\/p>\n

DANI: \u010cak i dio društvenih reprezentanata u Hrvatskoj koje obi\u010davamo smatrati progresivnijima, nekako je pristao uz NATO. Oni imaju nešto svojih, specifi\u010dnih razloga kojima tuma\u010de vlastiti stav, mimo ekonomskih i nacionalisti\u010dkih. Što mislite o tome? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: \u010cudi me što dio našeg liberalnijeg strana\u010dkog i nestrana\u010dkog korpusa doista smatra da bi nam NATO pomogao u smirivanju naših unutarnjih vojno-generalskih opasnosti. Moglo bi se prije re\u0107i obratno, da \u0107e ta naša soldateska s kojom smo i sami imali problema, biti legitimizirana preko NATO-a. Ta joj legitimacija ne\u0107e baš mo\u0107i koristiti za vojni udar, ali ho\u0107e za udaranje glazure u odnosu na mnoge problemati\u010dne stvari koje ju optere\u0107uju… Ta nepristojna ekipa u kojoj, doduše, više nisu mnogi tipovi krvavih ruku, ipak \u0107e se ponosno šepuriti sa zapadnja\u010dkim vojni\u010dinama po Bruxellesu i Madridu, izigravaju\u0107i društvenu kremu. <\/p>\n

DANI: Zagreba\u010dki prosvjed kontra ulaska u NATO, prošle subote, izgledao je više kao proslava ulaska: na gradskom korzu, mala skupina nezadovoljnika izgubila se izme\u0111u šeta\u010da na proljetnom suncu, izme\u0111u prodava\u010da balona i kokica, itd. Gdje su bili svi ti gra\u0111ani koji ne \u017eele u NATO, gdje su bile nevladine udruge? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Uz golemi nesrazmjer izme\u0111u politi\u010dara i javnosti, jedini otpor se okuplja u nekim nevladinim organizacijama. Ali, na\u010din na koji se to doga\u0111a otkriva nešto o njima – da su papirnate. Sasvim su dobre volje i pameti te udruge, nema spora, i neke od njih su puno u\u010dinile devedesetih, u te\u017eim okolnostima. Bez obzira što je tada bilo više donacija izvana, a sad rade s manje para. Ali, te su organizacije birokratizirane, i ne mogu povu\u0107i ljude za sobom. One nipošto ne mogu nadomjestiti manjak stranaka lijeve orijentacije. Alternativne društvene udruge mogu utjecati na javnost svojim glasom, ali ne mogu okupljati ljude, za to postoje politi\u010dke stranke. Zbog njihovih slabosti, vlast i trpi te organizacije. One ispadaju demokratski ukras koji nikome ne škodi. <\/p>\n

DANI: Koji su to razni motivi zbog kojih su gra\u0111ani protiv NATO-a? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Lijevo nastrojeni pojedinci protive se NATO-u u tradiciji ljevice koja na\u010delno ne voli vojnike i dobro zna \u010demu oni slu\u017ee, u imperijalisti\u010dke ili policijske svrhe. Takvi imaju refleks odvratnosti prema uniformi op\u0107enito. Druga je pri\u010da s hrvatskom desnicom koja na sve integracije gleda kao na kra\u0111u suvereniteta jedne mlade dr\u017eave. Jedna verzija protivljenja tim me\u0111unarodnim silama ka\u017ee da su nas one od raspada Jugoslavije samo sputavale, kontrolirale i sudile nam… Ali, \u010dak i zastupnici takvog uvjerenja poltronski su se ušutjeli u onim elitnim krugovima koji sebi mogu priuštiti taktiziranje. S istim refleksom i SDP skriva neke svoje lijeve karte, da ne bi u svijetu ispao nepristojan. To je \u010dista naša iskompleksiranost, pokazatelj našeg u\u017easnog provincijalizma. <\/p>\n

DANI: Uslijed toga smo pomalo smetnuli s uma \u010demu ta\u010dno slu\u017ei NATO? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Percepcija NATO-a kod nas, od strane i gra\u0111ana i stranaka, nepotpuna je. NATO je hladnoratovska tvorevina koja je raspadom socijalisti\u010dkog bloka izgubila prvotni smisao, i u tom je pogledu zastarjela. No, sad ve\u0107 poznajemo i drugu svrhu NATO-a, antiteroristi\u010dku. On danas ima funkciju svjetskog policajca za rješavanje raznih sukoba, onako kako Zapad misli da to treba rješavati, a isklju\u010divo u interesu zapadnih zemalja. Sukobe koje treba rješavati, me\u0111utim, najve\u0107im dijelom stvorio je sam Zapad: na Bliskom istoku s nekriti\u010dkom podrškom Izraelu, u Iranu s grubom antiiranskom politikom koja se vodi još od pada cara Reze Pahlavija, u Turskoj s podrškom dr\u017eavi protiv 30 milijuna Kurda, u Afganistanu rušenjem tamošnjeg re\u017eima… Mislim na onaj predtalibanski, prosovjetski, kojega ne treba cijeniti zbog SSSR-a, nego zato što je realno bio najnapredniji kojeg Afganistanci pamte, s danas nezamislivim mogu\u0107nostima ekonomske rehabilitacije, s najve\u0107im stupnjem emancipacije \u017eena, itd. Za to vrijeme, Zapadnjaci su hranili talibane. Eto, zna\u010di, tome slu\u017ei NATO. <\/p>\n

DANI: Kakvu \u0107e ulogu Hrvatska i Albanija imati u tome? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Antiterorizam je najobi\u010dnija funkcija izvo\u0111enja zapadnja\u010dkog, prije svega ameri\u010dkog imperijalisti\u010dkog programa. Islamski fundamentalizam je tako degenerirao da se s njim nesumnjivo treba obra\u010dunati, mada ne vidim zašto bi se Hrvatska morala baviti time. To je posljedica zapadnja\u010dkih grešaka, ali zapadne zemlje nastavljaju zloupotrebljavati NATO. One ne rješavaju problem terorizma, ustvari ga dodatno poti\u010du. U nas nitko ne govori o tome, nego nas gnjave tezom da je NATO sad naša zaštita od vanjske agresije. To je totalna pizdarija, nešto kao ona fraza "Bog i Hrvati". Nije tu Bog zbog Hrvata, ako ga uop\u0107e ima, pa tako niti NATO nije zbog nas ovdje. Jasno je da on postoji samo zbog kro\u0107enja Tre\u0107eg svijeta, Bliskog istoka, Sudana, sutra mo\u017eda i Arktika… Djelomice zbog konflikta s Rusijom, premda je Zapad nešto i nau\u010dio u Gruziji. Taj naš argument je potpuno stupidan i, pravo da vam ka\u017eem, gadim se sam sebi što \u0107u opet glasati za SDP koji bi morao biti, a to na\u017ealost nije, nosilac teze da je Hrvatskoj dovoljna EU za obranu. Ako je ikada itko ponovno ugrozi, iako ja ne mislim da ho\u0107e u nama dogledno vrijeme. Zato jedna Austrija nema namjeru u\u0107i u NATO, naime, ne treba joj to. Kad i mi jednom u\u0111emo u EU, bit \u0107emo pod punim politi\u010dkim i vojnim kišobranom, jer je nemogu\u0107e napasti \u010dlanicu EU-a, a ne napasti \u010ditavu EU kao tvorevinu sa zajedni\u010dkim vanjskim granicama. <\/p>\n

DANI: Dobro, a što \u0107emo onda mi NATO-u? Ne valjda samo iz kolekcionarskih razloga, kao nova zna\u010dka u albumu? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Mi njima trebamo radi teritorijalnog zaokru\u017eivanja. Oni isto misle da je to dodatan faktor smirivanja stanja na Balkanu, ali bitno je prvenstveno to što je NATO danas svjetski policajac prema Istoku. NATO-u, kao prvenstveno ameri\u010dkoj organizaciji, u interesu je popunjavanje praznine izme\u0111u Turske i Italije, u koju bi netko, oni se plaše, mogao upasti. Uvijek je bolje nekoga imati uza se, negoli ga nemati. Radi vojnih baza, radi me\u0111unarodnog legitimiteta. Problem je pritom što NATO nije u funkciji europskog interesa. Ako ta nesretna Europa ve\u0107 ide u nekom konfederacijskom smjeru, trebala bi se zalagati i za vlastitu vojsku, a ne slu\u017eiti vojni rok u ameri\u010dkoj. To je bila, npr. francuska politika De Gaullea, od koje je u naše vrijeme Nicolas Sarkozy dijelom odustao. Ovako jedna Engleska ispada najobi\u010dniji ameri\u010dki agent. Upravo su Amerika i Engleska, tj. Wall Street i City, izazvali aktualnu svjetsku krizu, zbog svoje pohlepe. Na koncu stavljaju, tzv., porezne rajeve na javnu listu, dok sebe tamo ne navode, premda je spekulativnog kapitala u njih više nego po tim otocima… <\/p>\n

DANI: Ne vjerujete današnjem francuskom predsjedniku kada poja\u010dani anga\u017eman u NATO-u objašnjava ja\u010dom europeizacijom NATO-a? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Ne vjerujem, bez obzira što mi se njegova pozicija uz Angelu Merkel \u010dini na\u010delno uravnote\u017eavaju\u0107om, naspram Washingtona i Londona. Ono najbolje rješenje, me\u0111utim, o kojem više nitko i ne govori, jesu oru\u017eane snage Ujedinjenih naroda. Ali, ta je organizacija ionako ve\u0107 odavno u dubokoj krizi. Što se ti\u010de Hrvatske, mogla je na antimilitarizmu izgraditi od sebe sjajan brand, da je bilo više pameti i poštenja. Neke zemlje u svijetu ukidaju vojsku, npr. Kostarika i, uskoro, Panama. Mogli smo svi iz bivše SFRJ i\u0107i zajedno u tom smjeru, jer mislim da više doista nema mjesta strahu izme\u0111u postoje\u0107ih dr\u017eava koje idu prema EU. U tom je smislu bitno razumljiviji strah bivših sovjetskih zemalja od Rusije, kojoj danas treba pomo\u0107 da se integrira u zapadni politi\u010dki krug. A hrvatskoj privredi, da se još zakratko vratimo i na taj aspekt, više bi koristilo da podvostru\u010di robnu razmjenu s Ma\u0111arskom i Srbijom, recimo, nego ulazak u NATO koji neposredno donosi samo troškove u reorganizaciji vojske. Ne vidim zašto bismo lakše poslovali sa Zapadom negoli to polazi za rukom Austriji. <\/p>\n

DANI: Upravo je završio samit zemalja-\u010dlanica skupine G20 na temu globalne krize. Kako procjenjujete taj sastanak? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Da, taj skup je nametnuo baš Sarkozy. Financijski te ekonomski krah je tre\u0107i dokaz debakla neoliberalizma i deregulacije, o kojoj je prije tri godine pohvalno govorio \u010dak i Ivica Ra\u010dan. Danas više nitko ne\u0107e da spomene deregulaciju niti negativno, a svi su prešutno protiv nje. Sje\u0107am se, dok su Branko Horvat i Adolf Dragi\u010devi\u0107 objašnjavali što s tim ne valja, ispadali su redikuli… A to su objašnjavali i oni koje su premla\u0107ivali u Seattleu i Genovi. Prvi krak krize bilo je višegodišnje pove\u0107avanje nejednakosti i bijede u svijetu; iako gladi ima manje, socijalne razlike izme\u0111u ekstrema su sve ve\u0107e. I drugo, problem je u ekološkom stanju ove planete. Dobro pou\u010deni Barack Obama shvatio je da \u0107e ekološki instrumentarij i \u010dista tehnologija biti jedan od najja\u010dih pogona sutrašnje svjetske ekonomije. Sad, te prve dvije krize bile su puno te\u017ee od ove najnovije, ali one nisu poga\u0111ale elitu, bile su "samo" humanitarni problem. A kad je kriza ušla u centar, dakle, u banke, nadigla se grozna, \u010dak prevelika larma. <\/p>\n

DANI: Ipak, i tu krizu treba riješiti, mo\u017eda baš u paru s onom socijalnom. Ide li svijet barem djelimi\u010dno u tom smjeru, ili tek elita krpi rupe da sama odmah ne potone? <\/p>\n

VISKOVI\u0106: Naravno da to treba riješiti, a postoje dva na\u010dina. Ameri\u010dki, izgleda, takav je da se ogroman novac pumpa u banke, da se odvoji gnjili kapital od zdravog. Pritom veliku ulogu ima Kina, koja je pristala na daljnju kupovinu ameri\u010dkih obligacija, i dobro je što postoji takva protute\u017ea, ako se ne dogodi nešto loše sa samom Kinom… Me\u0111utim, SAD \u0107e mo\u017eda podvostru\u010diti svoje dugove, što i ne\u0107e biti tako velik problem koliko se donedavno mislilo, koliko \u0107e problem biti daljnje zapostavljanje pravila neoliberalne igre. Niti kapitalizam nije mogu\u0107e spasiti bez duboke reforme i poštivanja pravila \u010dijim se kršenjem i došlo u sadašnju krizu. Jer, pravila su i ranije postojala: trebalo je kontrolirati kreditne sposobnosti onih koji se zadu\u017euju, a ne forsirati papirnati kapital radi spekulativnih razloga. U Londonu je sada sklopljen prili\u010dno proturje\u010dan sporazum, no sve \u0107e u krajnjoj liniji ovisiti o tome koliko \u0107e se tih zaklju\u010daka dr\u017eati svjetski financijeri i politi\u010dari koji su, dakako, njihovi ljudi. <\/p>\n

Dani<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Igor Lasi\u0107 Na svom putu u NATO, politi\u010dka elita Republike Hrvatske pregazila je niz civilizacijskih tekovina, a ponajprije volju stanovništva koje se u ispitivanjima javnog mišljenja natpolovi\u010dno izjašnjavalo protiv hrvatskog \u010dlanstva u Sjevernoatlantskom savezu… O tome smo razgovarali s prof. dr. Nikolom Viskovi\u0107em s Pravnog fakulteta u Splitu, uglednim publicistom i knji\u017eevnim prevoditeljem te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46937","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46937\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}