{"id":46932,"date":"2009-04-05T22:14:44","date_gmt":"2009-04-05T22:14:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46932"},"modified":"2009-04-05T22:14:44","modified_gmt":"2009-04-05T22:14:44","slug":"tko-je-jovan-pejovic-koji-optuzuje-seksa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/05\/tko-je-jovan-pejovic-koji-optuzuje-seksa\/","title":{"rendered":"Tko je Jovan Pejovi\u0107 koji optu\u017euje \u0160eksa?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilko \u0106imi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Tko je Jovan Pejovi\u0107, \u010dovjek koji teško optu\u017euje Vladimira Šeksa da je zaslu\u017ean za njegovo odvo\u0111enje u logor Kerestinac kod Zagreba, što je po Pejovi\u0107u ratni zlo\u010din?<\/p>\n

Naime, Pejovi\u0107 ve\u0107 godinama uporno ponavlja pri\u010du iz po\u010detka devedesetih o svojem uhi\u0107enju, a tek je danas zapravo po prvi puta ozbiljno i shva\u0107en jer crnogorsko Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eiteljstvo prikuplja dokaze koji bi trebali dovesti do uhi\u0107enja osoba koje su bile zadu\u017eene za uhi\u0107enja, zlostavljanja i mu\u010denja civila na dubrova\u010dkom podru\u010dju 1992. godine, me\u0111u kojima je i tadašnji dr\u017eavni tu\u017eitelj Vladimir Šeks.<\/p>\n

Pravnik u GP za Jugoslaviju<\/em><\/p>\n

Jovan Pejovi\u0107, \u017eivio je u Dubrovniku prije agresije na dubrova\u010dko podru\u010dje, a radio je u Gra\u0111evinskom poduze\u0107u Dubrovnik (GP Dubrovnik) kao pravnik. S bu\u0111enjem demokracije i najavom prvih parlamentarnih izbora u zemljama bivše Jugoslavije navodno ostaje zabilje\u017een kao jedan od osniva\u010da Srpske demokratske stranke (SDS) iako se Pejovi\u0107 uvijek zalagao za jugoslavenstvo. Ta stranka s poznatim \u010detni\u010dkim mitingom na Ivanici, (mjesto koje se nalazi u BiH ponad Dubrovnika), najaviti \u0107e u o\u017eujku 1991. godine krvava doga\u0111anja.<\/p>\n

Tada je na mitingu govorio predsjednik SDS-a BiH, Radovan Karad\u017ei\u0107, a me\u0111u gomilom bili su i ratni gradona\u010delnik Trebinja Bo\u017eidar Vu\u010durevi\u0107 kao i predsjednik crnogorske Narodne stranke Novak Kilibarda, a tada su neka\u017enjeno po prvi puta prijetili Dubrovniku. Zanimljivo "proro\u010danski skup" doga\u0111a se na taraci restorana Dubrovnik na Ivanici.<\/p>\n

Priznao sastanke s Apolonijem i Bulatovi\u0107em<\/em><\/p>\n

"Srbi iz BiH umiješati \u0107e se u stvari koje se doga\u0111aju u Dubrovniku jer ih mi vidimo na druga\u010diji na\u010din. Bilo bi bolje da je Dubrovnik kne\u017eevina u kojoj bi Srbi nesmetano odr\u017eavali svoje skupove i osnivali svoje stranke", govorio je tada Radovan Karad\u010di\u0107.<\/p>\n

Onaj tko je trebao osnovati Kne\u017eevinu Dubrovnik "po uzoru na Monte Carlo ili Hong Kong" bio je zloglasni Aleksandar Apolonio bivši dubrova\u010dki javni tu\u017eitelj, koji \u0107e nekoliko mjeseci nakon tog skupa u okupiranom Cavtatu, osnovati "Dubrova\u010dku Republiku".<\/p>\n

Pejovi\u0107 je upravo i uhi\u0107en zbog niza sastanaka s Apolonijem koji je zapravo i sam priznao kako se još i prije, još u Dubrovniku, spremao na "srpski odgovor na hrvatsko odcjepljenje". Tako\u0111er za Pejovi\u0107a je dokazano kako se osim Apolonija susreo i više puta s Momirom Bulatovi\u0107em koji je na dubrova\u010dkom podru\u010dju vodio "Rat za mir".<\/p>\n

Tako\u0111er Pejovi\u0107 je navodno odr\u017eao nekoliko tajnih sastanaka na Ivanici s pripadnicima SDS-a, gdje se kovao plan protiv osamostaljenja Hrvatske, a da bi ironija bila i ve\u0107a, Pejovi\u0107 danas sve to priznaje.<\/p>\n

Pisao za Pobjedu pod pseudonimom<\/em><\/p>\n

"Meni je na teret stavljeno sam da sam devedesete godine svibnju, one godine prije nego što Hrvatska tuma\u010di da je po\u010delo oru\u017eana pobuna u Hrvatskoj, imao razgovor nepoznatog sadr\u017eaja s Momirom Bulatovi\u0107em zajedno sa predsjednikom Saveza komunista iz Dubrovnika i predsjednikom Op\u0107inskog suda iz Dubrovnika. Mi smo stvarno imali jedan sastanak, to je bilo dvije godine prije rata i to je trajalo deset minuta. Poslije nismo imali nikakvih aktivnosti da bi se moglo dovesti u vezu bilo posredno ili neposredno sa bilo kakvim zbivanjima u Hrvatskoj", rekao je Pejovi\u0107 prije nekoliko mjeseci u razgovoru za Radio Slobodnu Europu.<\/p>\n

Današnji drugi \u010dovjek Hrvatskog novinarskog društva Luko Brailo, koji je bio ratni izvjestitelj za Slobodnu Dalmaciju i Dubrova\u010dki vjesnik, sje\u0107a se vrlo dobro svojeg nekadašnjeg školskog kolege Pejovi\u0107a, a s njim je imao i jednu zanimljivu prepisku kada ga je potpuno razotkrio.<\/p>\n

"U to doba za Pobjedu je pisao dopisnik iz Dubrovnika Nenad \u010celikovi\u0107, a kroz svoje tekstove provla\u010dio je teze o ugro\u017eenosti Srba i Crnogoraca u Dubrovniku. Po tim tekstovima gotovo da su Srbi i Crnogorci šetali po Stradunu kao s trakama kao \u017didovi u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Uskoro smo i otkrili kako se iza pseudonima \u010celikovi\u0107 zapravo krije Pejovi\u0107", evocirao je svoje uspomene Brailo za Index dodaju\u0107i kako je tada sa svojim novinskim napisima Pejovi\u0107 bio na liniji velikosrpske propagande koja \u0107e mjesecima kasnije pisati o paljenju guma na Stradunu dok su srpske i crnogorske postrojbe nemilice tukle po staroj gradskoj jezgri.<\/p>\n

Debakl na izborima<\/em><\/p>\n

Pejovi\u0107 je ina\u010de, kako ka\u017ee, uhi\u0107en 1991. godine i to zbog rušenja ustavnog poretka RH, a razmjenom zarobljenika pušten je na slobodu u kolovozu 1992. godine. Zanimljivo je kako Pejovi\u0107 danas ka\u017ee kako je, sasvim normalno oslobo\u0111en svih optu\u017ebi 1993 godine od strane hrvatskog pravosu\u0111a, no prije \u0107e biti kako je op\u0107om abolicijom oslobo\u0111en krivnje.<\/p>\n

Pejovi\u0107 od 1992. godine \u017eivi u Herceg Novom u Crnoj Gori gdje se bavi odvjetništvom, a ponovo je došao u središte zanimanja medija kada se neuspješno borio za predsjednika te zemlje 2003. godine. Njegov politi\u010dki plan bio je "jedinstvo Crne Gore s bratskom Srbijom" odnosno jugoslavenstvo, a predstavljao se kao nezavisni kandidat, no do\u017eivio je rijetki vi\u0111eni debakl.<\/p>\n

Prevlaka nije Hrvatska<\/em><\/p>\n

Usprkos tome, Pejovi\u0107 je nastavio po svome, a potpisnik ovih redova imao je priliku Pejovi\u0107a i upoznati 2003. godine budu\u0107i je Pejovi\u0107 kao odvjetnik predstavljao Op\u0107inu Herceg Novi, koja je odbijala platiti korištenje cjevovoda koji je išao kroz Op\u0107inu Konavle.<\/p>\n

Pejovi\u0107 je i tada zastupao "jugoslovenske ideje", a posebice je bilo zanimljivo slušati ga kada je govori o tome da Prevlaka ne pripada Hrvatskoj. Na\u010delnik Op\u0107ine Konavle Luka Korda upravo zbog ratne uloge Pejovi\u0107a dugo je odbijao sjesti sa zajedni\u010dki stol s predstavnicima crnogorske op\u0107ine.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilko \u0106imi\u0107 Tko je Jovan Pejovi\u0107, \u010dovjek koji teško optu\u017euje Vladimira Šeksa da je zaslu\u017ean za njegovo odvo\u0111enje u logor Kerestinac kod Zagreba, što je po Pejovi\u0107u ratni zlo\u010din? Naime, Pejovi\u0107 ve\u0107 godinama uporno ponavlja pri\u010du iz po\u010detka devedesetih o svojem uhi\u0107enju, a tek je danas zapravo po prvi puta ozbiljno i shva\u0107en jer […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46932","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46932"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46932\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}